Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-26, Odluke Upravnog vijeća, Klasa: 012-04/21-15/8, Urbroj: 381-15-21-4 od dana 6. listopada 2021. i Odluke Upravnog vijeća, Klasa: 012-04/20-15/14, Urbroj: 381-15-20-8 od dana 4. studenog 2020. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj za prijam u radni odnos.

Više pogledajte ovdje.

Održana prva sjednica Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske

Priopćenje

Pod predsjedanjem potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića danas je održana 1. konstituirajuća sjednica Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga VRH.

Budući su politike prema svim vrstama ovisnosti suočene, osobito tijekom COVID-19 pandemije, sa nizom izazova koji se reflektiraju u društvenim promjenama, starim i novim oblicima ovisnosti i s njima povezanim novim obrascima korištenja ilegalnih i legalnih sredstava ovisnosti te pojavi cijelog niza ponašajnih ovisnosti, od strane Povjerenstva podržani su novi strateški dokumenti Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti 2021.-2030. i prateći Akcijski plan za razdoblje 2021.-2025. koji će se uputiti u daljnji postupak donošenja. Potpredsjednik Božinović istaknuo je kako su, uzimajući u obzir nove trendove i izazove, Nacionalna strategija i Akcijski plan, rezultat rasprava o potrebi redefiniranja i preusmjeravanja dosadašnjeg nacionalnog strateškog okvira na području politika prema ovisnostima na način da se umjesto pojedinačnih strategija koje su u prethodnom razdoblju bile na snazi i u nadležnosti različitih resora, izradi jedinstveni strateški dokument koji će biti usmjeren ne sve vrste ovisnosti i na ovisnička ponašanja koja štetno utječu na zdravlje i razvoj pojedinca. Nacionalna strategija sadržava prioritete kojima se osiguravaju učinkoviti odgovori na modalitete i trendove pojavnosti konzumiranja i zlouporabe sredstava ovisnosti i ovisnička ponašanja u društvu i stavlja naglasak na područja i izazove u kontekstu aktualnih međunarodnih i nacionalnih potreba.

Povjerenstvo je usvojilo i Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga za 2018.- 2020. Trendovi zlouporabe droga u Hrvatskoj govore u prilog tome da je u posljednjih nekoliko godina došlo do stabilizacije broja liječenih osoba, te kriminaliteta vezanog za kaznena djela zlouporabe droga, a bilježi se i rekordan broj zapljena svih vrsta droga. Unatoč pozitivnim rezultatima, aktualna istraživanja o prevalenciji i učestalosti konzumacije droga u Hrvatskoj ukazuju kako je u narednom razdoblju potrebno dodatno osnažiti aktivnosti usmjerene na smanjene potražnje i ponude droga te će u tom cilju Povjerenstvo intenzivirati provedbu aktivnosti usmjerenih na prevenciju ovisnosti, edukaciju stručnjaka i informiranje javnosti o štetnim posljedicama rizičnih i društveno neprihvatljivih ponašanja, ali i inicirati provedu odgovarajućih mjera s kojima će se ojačati kapaciteti postojeće infrastrukture sustava tretmana ovisnosti.

Na sjednici se raspravljalo i o novom Protokolu o Nacionalnom informacijskom sustavu za droge i Sustavu ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u Republici Hrvatskoj, koji ima za cilj osigurati pravovremenu i brzu reakciju od strane nadležnih tijela u slučaju pojave novih droga kao i objektivne, pouzdane, kvalitetne i usporedive informacije o dostupnosti i ponudi droga u Hrvatskoj te povezanim rizicima, kao temelja za suradnju s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) i sudjelovanja RH u sustav prikupljanja podataka o drogama iz cijele Europe.

Interaktivna karta cijepljenja prema gradovima i općinama

Hrvatski zavod za javno zdravstvo izradio je prostornu vizualizaciju procijepljenosti u Republici Hrvatskoj prema prebivalištu osoba (gradovi i općine) u odnosu na ukupno stanovništvo te prema dobnim skupinama na nacionalnoj razini, razini regija i razini županija, odnosno grada Zagreba.

Kartu možete otvoriti OVDJE.

Izračun je rađen na temelju zadnjih dostupnih podataka iz eVac baze.

Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2020. godini

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.

Prve rezultate Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj 2020. godine možete pročitati OVDJE.

Proslavimo tjedan školskog doručka zajedno!

Ovdje preuzmite materijale za proslavu Tjedna školskog doručka!

Poziv na razgovor – inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike, pripravnik

Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-21 od dana 29. srpnja 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. rujna 2021. godine za prijam na pripravnički staž, radno mjesto inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Svjetski dan mentalnog zdravlja!

Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) od 1992. godine 10. listopada obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Na taj dan podsjeća se na važnost ulaganja u sustav podrške mentalnom zdravlju i promicanje mentalnog zdravlja te destigmatizaciju osoba narušenog mentalnog zdravlja.

Prošle godine SZO je za Svjetski dan mentalnog zdravlja upozorila na izazove vezano uz mentalno zdravlje posljedično COVID-19 pandemiji. Važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravlje kao i zaštitnih čimbenika pojedinca i zajednice koji pomažu očuvanju mentalnog zdravlja izraženi su danas možda više nego ikada, naglasila je SZO, te istaknula važnost većeg ulaganja u mentalno zdravlje, odnosno programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja. Posebno je važno ulaganje u programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja djece i mladih.

Ove godine sloganom „Briga o mentalnom zdravlju za sve: neka bude stvarnost“, SZO nastavlja osvještavanje potrebe da se unaprjeđuje dostupnost i kvaliteta različitih usluga u području mentalnog zdravlja. Također, potiče na isticanje pozitivnih priča u brizi za mentalno zdravlje stanovništva te sama nudi u svojim materijalima alate koji mogu pomoći u brizi za mentalno zdravlje i pružanje podrške drugima.

U skladu s navedenim i mi smo u proteklih godinu dana izradili i objavili niz materijala koje možete pronaći na https://zivjetizdravo.eu/category/mentalno-zdravlje/.

Posebno želimo istaknuti kako je tijekom 2020. krenula provedba našeg programa mentalnozdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika PoMoZi Da. Stoga, povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja želim podijeliti dio dosadašnjeg uspjeha u provedbi edukacija PoMoZi Da.

Infografika PoMoZi Da

Edukativni program PoMoZi Da nastao je između ostalog temeljem iskustava i primjera dobre prakse u svijetu odnosno sličnih programa koji imaju za cilj osnaživanje javnosti za pružanje prve pomoći osobama koje razvijaju probleme mentalnog zdravlja, doživljavaju pogoršavanje postojećih problema ili proživljavaju krizu. Ova prva pomoć se pruža dok se ne dobije odgovarajuća stručna pomoć ili dok se ne razriješi kriza. Edukacije iz psihološke prve pomoći ili prve pomoći za mentalno zdravlje ne uče kako postavljati dijagnoze ili tretmanski rad, što je područje stručnih edukacija, nego podučavaju vještinu ranog prepoznavanja znakova narušenog mentalnog zdravlja te pružanja inicijalne podrške u zajednici. Program PoMoZi Da usmjeren je na odgojno-obrazovne djelatnike kako bi tijekom svog svakodnevnog rada u školi primjereno mogli pružiti inicijalnu podršku djeci i mladima kada je to potrebno. Međutim, radi se o osnovnim znanjima i vještinama koje je vrijedna životna vještina za svakog pojedinca u cilju očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja ili pružanja podrške drugima.

Podržite nas!

BRINIMO O MENTALNOM ZDRAVLJU DJECE I MLADIH!

ODGOVORNOST ZA MENTALNO ZDRAVLJE DJECE I MLADIH LEŽI U PONAŠANJU ODRASLIH!

Globalni podaci:

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije blizu milijardu ljudi ima mentalni poremećaj i svatko, bilo gdje, može biti pogođen. Depresija je vodeći uzrok invaliditeta u cijelom svijetu i veliki je doprinos ukupnom globalnom opterećenju bolestima. Globalno se procjenjuje da 5% odraslih pati od depresije. Globalno, jedno od sedmero djece u dobi od 10-19 godina ima mentalni poremećaj. Polovica svih takvih poremećaja počinje u dobi od 14 godina, ali većina je neotkrivena i ne liječi se. Ljudi s teškim mentalnim poremećajima, poput shizofrenije, obično umiru 10-20 godina ranije od opće populacije. Jedan na svakih 100 smrtnih slučajeva je samoubojstvo te je četvrti vodeći uzrok smrti mladih u dobi od 15-29 godina.

Podaci za Hrvatsku:

Europska zdravstvena anketa provedena je od travnja do prosinca 2019. godine uz korištenje metode anketiranja licem-u-lice. Sudjelovalo je 5.461 ispitanik, više žena (56,5%), nego muškaraca (43,5%). Prema izjavama samih ispitanika u proteklih 12 mjeseci od depresije je patilo 9,2% muškaraca i 13,4% žena. Prema kriterijima praćenja izraženosti trenutnih depresivnih simptoma (ozbiljnost depresivnih simptoma) 76,2% stanovnika nije imalo izražene depresivne simptome u razdoblju od dva tjedna prije anketiranja, 15,5% imalo je blage depresivne simptome, 5,4% umjerene, 2,3% umjereno teške, a 0,7% teške depresivne simptome.

U 2020. godini u djelatnosti obiteljske (opće) medicine kod 806.259 osoba zabilježena je jedna ili više dijagnoza iz skupe mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.

Prema Podacima Izvješća o osobama s invaliditetom Republici Hrvatskoj na dan 9.9.2021., mentalna oštećenja kod osoba s invaliditetom, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01) utvrđena su kod 143.147 osoba s invaliditetom što je 24,4% od ukupnog broja osoba s invaliditetom odnosno 356/10.000 stanovnika. Mentalna oštećenja su na 4. mjestu prema udjelu od ukupnog broja osoba s invaliditetom nakon višestrukih oštećenja, oštećenja lokomotornog sustava te oštećenja drugih organa. Najčešća oštećenja funkcionalnih sposobnosti kod osoba s invaliditetom u RH su psihičke bolesti.

Prosječno trajanje boravka u bolnici u 2020. godini u djelatnosti psihijatrije iznosilo je 10,07 dana te je duži boravaka i bolnici zabilježen jedino u djelatnosti fizikalne medicine i rehabilitacije u trajanju od 12,98 dana. Broj dana liječenja u djelatnosti psihijatrije iznosio je 268.353, te je veći ukupni broj dana liječenja zabilježen samo u djelatnosti interne medicine. Prosječna dužina liječenja u djelatnosti psihijatrije u dnevnim bolnicama iznosila je 12,96 što je daleko više od prosječne dužine dnevno-bolničkog liječenja koja iznosi 2,27 dana.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je podržao kampanju koju su pokrenule autorice knjige “Volja”, napisane pod pseudonimom Mana Pass.

Cilj cjelokupne kampanje jest destigmatizacija mentalnih poteškoća te omogućavanje osobama, koje se nose s poteškoćama mentalnog zdravlja, kao i njihovim bližnjima put do adekvatne pomoći i podrške.

Više o samoj kampanji (kao i video u kojem sudjeluju kolege iz Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti) možete saznati na linku ispod.

https://put-rukopisa.hr/volja/ (web stranica)

Obavijest o rezultatima javnog natječaja- stručni savjetnik, pravnik u Službi za antidoping

Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od 01. veljače 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. kolovoza 2021. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, stručni savjetnik, pravnik u Službi za antidoping.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.

Više o odabiru pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Što trebate znati o raku dojke?

Što je rak dojke?

Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.

Tko može dobiti rak dojke?

Uzrok nastanka raka dojke uglavnom je nepoznat. Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali u najnovije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene pogotovo, u četrdesetim godinama. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali znatno rjeđe nego žene. Jedan posto svih zabilježenih slučajeva raka dojke zabilježen je kod muškog spola.

Koji su uzroci i rizični čimbenici za nastanak raka dojke?

Najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke su: dob, prva menstruacija prije 12-te godine života, menopauza nakon 50-te godine života, nerađanje ili rađanje poslije 30-te godine života, pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika, prethodna bolest dojke. Povećani rizik za rak dojke vezan je i uz određene životne navike i stil života koji se smatraju nezdravim: prehrana bogata masnoćama i šećerima, pretilost, povećana konzumacija alkohola, pušenje, izloženost radioaktivnom zračenju.

Je li rak dojke nasljedan?

5-10% svih karcinoma dojke su nasljedni, a jedan dio njih je nosilac genske mutacije. Najčešće prepoznate genske mutacije su BRCA1 i BRCA 2. procjenjuje se da imaju životni rizik između 45 i 87% za razvoj raka dojke.

Što je samopregled dojki?

Samopregled dojki je postupak koji ženi omogućuje da sama pregleda svoje grudi. Najbolje je da žena obavi pregled 5-10 dana od početka mjesečnice, a ako žena nema više mjesečnicu najbolje je odrediti jedan dan u mjesecu kada će to učiniti. Prilikom samopregleda posebnu pozornost treba obratiti na sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje ili udubljenje u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice, bolovi u dojci. Ako žena uoči bilo koji od navedenih simptoma, obavezno se treba obratiti liječniku.

Što je mamografija i kada ju treba napraviti?

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Mamografija se kod žena s mjesečnicom obavlja u razdoblju od petog do desetog dana ciklusa, brojeći od prvog dana zadnje mjesečnice. Iako je mamografija izuzetno vrijedna i nezamjenjiva pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, treba naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 15-20% karcinoma dojki, posebno kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom. Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života. Kod žena s pojavnošću raka dojke u bližnjih srodnika, preporučuje se ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda jednom godišnje.

Što je ultrazvuk dojke i kada ga napraviti?

Ultrazvuk je radiološka dijagnostička metoda koja za snimanja koristi zvuk visoke frekvencije. Smatra se potpuno neškodljivom metodom, pri čemu nema izlaganja ionizirajućim zračenjima.
Ultrazvuk, uz mamografiju, znatno povećava točnost dijagnosticiranja dobroćudnih i zloćudnih bolesti dojke. Metoda je izbora za prikaz dojki u žena mlađe životne dobi te bitna pomoćna metoda koja se nastavlja na mamografiju. Kombinacijom mamografije i ultrazvuka dobivaju se pouzdaniji rezultati.
U žena mlađih od 40 godina, mamografija se u pravilu ne preporučuje kao rutinska pretraga. U ovoj dobnoj skupini može se jednom godišnje učiniti ultrazvučni pregled dojki. Međutim, kod žena u kojih postoji sumnja na neku zloćudnu pojavu u dojci, mamografiju ipak valja učiniti, bez obzira na životnu dob.

Pušenje je vodeći čimbenik rizika za zdravlje!

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje. Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženost nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti. Izloženost duhanskom dimu ugrožava i zdravlje nepušača, a osobito šteti zdravlju djece.

Proširenost pušenja

U Republici Hrvatskoj je skoro svaka treća odrasla osoba pušač. Procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 9 000 ljudi, što je svaka peta umrla osoba. Zadnje istraživanje u Hrvatskoj provedeno na odrasloj populaciji (15 i više godina), koje je uključivalo i naviku pušenja je Europska zdravstvena anketa (EHIS), a koje se provodi u zemljama članicama EU te je provedeno 2019. godine. Prema dobivenim podatcima, 22,1% odraslih stanovnika su svakodnevni pušači, i to 25,6% muškaraca i 19,5% žena. Povremeno puši 3,6% stanovnika, dok 74,3% stanovnika ne puši.

Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga (ESPAD) među učenicima je međunarodno istraživanje koje se od 1995. godine svake četiri godine provodi među 15-16 godišnjacima u zemljama Europe, uključujući Hrvatsku. Prema podacima te studije koju u Hrvatskoj provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se bilježi pad prevalencije pušenja ikad u životu, od 2011. godine (sa 70 % na 54 %). Međutim, prevalencija pušenja adolescenata u Hrvatskoj i dalje je viša u odnosu na ESPAD prosjek.

Hrvatska je među zemljama s najvećom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (19 %), nalazi se na drugom mjestu ljestvice ESPAD zemalja, iza Bugarske (22%).

Čak 69% učenika u Hrvatskoj je izjavilo kako su im cigarete prilično ili vrlo lako dostupne te je Hrvatska prema percepciji dostupnosti cigareta iznad ESPAD prosjeka.

Kako pušenje oštećuje srce i krvne žile

Pušenje je jedan od glavnih čimbenika rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila i to posebice srčanog udara, moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije.

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su:

Nikotin – stvara ovisnost, dovodi do povećanja frekvencije srca, stiskanja malih krvnih žila i povišenja krvnog tlaka
Katran – s drugim sastojcima dovodi do upalnih promjena i oštećenja na unutarnjim stijenkama krvnih žila, povećava vjerojatnost zgrušavanja krvi i razvoja ateroskleroze. Snižava HDL kolesterol, tzv. „dobar kolesterol“
Ugljični monoksid – pospješuje stvaranje – ugrušaka u krvotoku, 200 puta brže se veže uz hemoglobin nego kisik, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom, a osobito je štetno za osobe sa srčanim bolestima

Ključne činjenice o štetnom djelovanju duhana na srce i krvne žile

U svijetu od bolesti srca i krvnih žila umire više ljudi nego od bilo kojeg drugog uzrok smrti, a isto tako i u Hrvatskoj
Pušenje i pasivna izloženost duhanskom dimu uzrok su oko 17% svih smrti od bolesti srca i krvnih žila u svijetu, što je oko 3 000 000 osoba
Duhan je drugi vodeći uzrok bolesti srca i krvnih žila, nakon visokog krvnog tlaka
Rizik za koronarnu bolest srca je 25% veći u žena koje puše, nego u muškaraca pušača
Za svaku popušenu cigaretu rizik od ne-fatalnog srčanog udara se povećava za 5,6%, a vrijedi i za pušače koji popuše samo jednu do dvije cigarete dnevno
Pušači imaju 2–4 puta veću vjerojatnost razviti koronarnu bolest srca ili moždani udar nego nepušači
Nepušači izloženi duhanskom dimu imaju 25-30% povećani rizik od razvoja srčano-žilnih bolesti

Povoljni učinci prestanka pušenja na srce i krvne žile

Nakon 20 min puls i krvni tlak počinju se snižavati
Unutar 12 sati razina ugljičnog monoksida dolazi u granice normalnih vrijednosti
U roku od 2 do 12 tjedana poboljšat će se cirkulacija krvi, što će olakšati hodanje i trčanje
Nakon godine dana rizik za srčani udar bit će dvostruko manji nego u pušača
Unutar 5 do 15 godina rizik od moždanog udara postaje jednak kao kod nepušača
Nakon 15 godina rizik za srčani udar postaje jednak kao u osoba koje nikad nisu pušile

Prim. Verica Kralj, dr.med.

Prigodno su predstavljeni Poligoni za tjelesnu aktivnost školske djece

U sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pod vodstvom prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, 04. listopada 2021., prigodno su predstavljeni Poligoni za tjelesnu aktivnost školske djece.

Prigodno predstavljanje pozdravno su otvorili:

med. i prim. Vera Katalinić-Janković, dr. med., ispred Ministarstva zdravstva

Tomislav Paljak, mag. prim. educ., držani tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja
Siniša Krajač, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Zagreb, 04. listopada 2021. – u 11.00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u okviru projekta Živjeti zdravo, prigodno su predstavljena provedba aktivnosti Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece u 1000 područnih osnovnih škola bez sportske dvorane. Nakon predstavljanja, učenici iz područne škole Češko Selo, OŠ Mate Lovraka, Petrinja uz istaknute sportaše: Dino Rađa, Martin i Valent Sinković, Nikolina Čačič, Dario Šimić, Dubravko Šimenc te istaknutog kineziologa i trenera Maria Mlinarića na travnjaku ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo demonstrirali su njihovo korištenje i na taj način zajednički doprinijeli podizanju svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti za očuvanje zdravlja.

Prepoznavši da veliki broj škola u Republici Hrvatskoj nema sportsku dvoranu, pa time ni osnovne materijalne uvjete za provođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture, osmislili smo Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece. Radi se o setu kineziološke opreme koja se lako i brzo postavlja i uklanja te daje mogućnost izmjene i raznovrsnosti postavljanja u školi (u učionici, u holu ili nekom drugom prostoru) i na različitim prostorima izvan škole (na školskom dvorištu, na školskom igralištu, na livadi i sl.).

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je kroz projekt Živjeti zdravo osigurao bespovratna sredstava iz Europskog socijalnog fonda, pomoću kojih smo dodatno osnažili provedbu aktivnosti Nacionalnog programa Živjeti zdravo te omogućili daljnju provedbu aktivnosti Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece. U kolovozu ove godine dostavili smo Poligone za tjelesnu aktivnost školske djece u 1000 područnih škola u Republici Hrvatskoj koje nemaju sportsku dvoranu, a koje su se javile na javni poziv preko Agencije za odgoj i obrazovanje. Tijekom rujna 2021. godine naš stručni tim proveo je edukaciju za odgojno-obrazovne djelatnike o mogućnostima korištenja Poligona s ciljem povećanja vremena kojeg djeca provedu u tjelesnoj aktivnosti tijekom boravka u školi, kako kroz nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture tako i kroz druge nastavne predmete. Važnost i inovativnost Poligona za tjelesnu aktivnost školske djece prepoznala je Europska komisija te nagradila Poligone kao jedan od 16 najboljih modela dobre prakse iz resora zdravstva, edukacije i sporta vezanih uz provedbu Cilja 3. Zdravlje – Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija koji je jedan od 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na temelju članka 182. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18 i 125/19), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2020. odobrenom od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje slijedeći natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja.

Više pogledajte ovdje.

Listopad – mjesec borbe protiv raka dojke

Maligne bolesti jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2018. godini zabilježeno je 2845 slučajeva raka dojke (stopa 134,7/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2020. godini 722 žene (stopa 34,7/100.000). Petu godinu zaredom u Republici Hrvatskoj bilježimo pad mortaliteta od raka dojke (25%) što je osnovni cilj Programa.

Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke, kada se diljem Republike Hrvatske organiziraju brojne javnozdravstvene manifestacije kojima se želi ukazati na važnost ranog otkrivanja raka dojke te odlaske na redovite dijagnostičke preglede.

Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Rak dojke se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Uloženi su napori skupine stručnjaka radiologa, epidemiologa i ostalih liječnika kliničara i javnozdravstvenih djelatnika oko uvođenja, organizacije i kontrole kvalitete mamografskog probira.

Svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi 50 – 69 godina. Mamografski probir, usprkos pojavi drugih metoda oslikavanja s dobrom dijagnostičkom točnošću, i dalje ostaje najprihvatljiviji način ranog otkrivanja raka dojke. Cilj je Programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.

Ciljevi programa jesu ostvareni jer uvođenjem mamografskog probira vidi se povećanje udjela slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjenje onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama. Kod žena ciljne skupine, a koje su se odazvale u Nacionalni program, većina slučajeva raka dojke, njih 51-60%, dijagnosticirano je u lokaliziranom stadiju, kod 22-28% žena bolest je bila regionalno proširena u trenutku dijagnoze, do 2% dijagnosticirano je s udaljenim metastazama i do 19% stadij prilikom dijagnoze nije prijavljen.

U organizaciji i provedbi Nacionalnog programa sudjeluju: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, 54 zdravstvene ustanove s radiološkim jedinicama ( 21 Dom zdravlja, NZJZ „dr. Andrija Štampar“ i 32 bolnice) , Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, liječnici obiteljske medicine, patronažna služba.

Završena su šest ciklusa pozivanja žena, a sedmi je u tijeku. Svake godine u okviru Programa učini se oko 150.000 mamografskih pregleda, odaziv je oko 60%, a otkriveno je ukupno u okviru programa probira preko 7.000 novih karcinoma dojke. Raspon odaziva prema županijama kreće se između 45 i 80%, a najveći odaziv imaju Međimurska, Krapinsko zagorska, Brodsko posavska i Požeško slavonska županija, i to u rasponu 70-80%.

Sedmi ciklus pozivanja žena na mamografski pregled je započeo u ožujku 2021., a uključuje godišta 1952.-1971.

dr. Andrea Šupe Parun, spec. epidemiologije

HZJZ, Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Obavijest o prvim rezultatima i provedbi COVID-19-projekta HZJZ i KBC Zagreb

Naziv projekta: Imunost na COVID-19-virus nakon procjepljivanja u bolesnika u kroničnom programu hemodijalize

doc. dr. sc. Ranko Stevanović, primarius, dr. med. (HZJZ)
dr. sc. Vedran Premužić, dr. med. (KBC Zagreb)
izv. prof. dr. sc. Tatjana Vilibić-Čavlek, dr. med. (HZJZ)

Tijekom pandemije COVID-19-virusa stariji su bolesnici s pridruženim komorbiditetima, kao što su arterijska hipertenzija i dijabetes, učestalije imali težu kliničku sliku uz povišenu stopu smrtnosti u odnosu na opću populaciju. Iako se očekivalo da bi stopa smrtnosti u bolesnika na kroničnom programu hemodijalize s obzirom na uremiju i pridružene komorbiditete trebala biti znatno viša, a što je u nekim zapadnim zemljama i opisano (u Španjolskoj do 25%), u Hrvatskoj je vrlo mali broj bolesnika na dijalizi razvijao tešku kliničku sliku te smrtnost nije bila visoka. Vrlo visoki udio bolesnika na dijalizi imao je asimptomatsku infekciju (do 40%) što je dodatno otežavalo detekciju pozitivnih, a istodobno i olakšavalo širenje virusa. Kao jedan od razloga nižeg postotka umrlih je vjerojatno i pravilnije bilježenje uzroka smrti od COVID-19, pri čemu se bolovanje od terminalnih bolesti češće bilježilo uzrokom smrti, a ne i pridružena infekcija COVID-19 koja nije dovodila do pogoršanja osnovnih tegoba.

Istraživanja na procijepljenim dijaliznim bolesnicima, provedena s podacima prikupljenim do 01.07.2021., pokazala su rapidniji pad protutijela na COVID-19 u odnosu na procijepljenu opću populaciju, no istovremeno su opisana protutijela koja su nakon cijepljenja bila prisutna i do 7 mjeseci. Točan mehanizam odstupanja serologije nakon cijepljenja u dijaliziranih bolesnika u odnosu na opću populaciju nije poznat. Jedan od mogućih razloga je hipoimuni odgovor dijaliziranih bolesnika na infekciju COVID-19. Zanimljivo, dosad su opisivane teže kliničke slike i lošiji ishodi u dijaliziranih bolesnika zaraženih virusom gripe, no patofiziologija oštećenja ciljnih stanica organa u virusu gripe i virusu COVID-19 nisu isti. Imunosuprimiranost bolesnika na dijalizi kao posljedica uremije i pojedinih lijekova (imunosupresivi, kortikosteroidi) zasigurno je pridonijela nižoj stopi teško bolesnih i posljedično nižoj smrtnosti od očekivane.

S obzirom na navedeno, u 3. mjesecu 2021. godine započeto je istraživanje u organizaciji HZJZ (Službe za mikrobiologiju i Službe za javno zdravstvo) i KBC Zagreb, (Klinike za unutarnje bolesti, Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju) te su uključeni centri za dijalizu KBC Zagreb, KBC Sestre Milosrdnice i KB Dubrava.

Cilj ovog prospektivnog multicentričnog istraživanja bio je odrediti stupanj serološkog odgovora na cjepivo protiv COVID-19-virusa u populaciji dijaliziranih bolesnika, usporediti vrijednosti u odnosu na procijepljenu opću populaciju te odrediti moguće razlike u titru protutijela između procijepljenih i neprocijepljenih dijaliznih bolesnika, kao i u podskupinama bolesnika koji su preboljeli i bolesnika koji nisu preboljeli infekciju COVID-19.

Prikupljani su osnovni demografski podaci o svim bolesnicima na dijalizi, podaci o dijalizi te se u svih bolesnika određivalo slijedeće:

serologija na COVID-19 – IgG i IgM;
puna krv – mutacija ACE-gena;
puna krv – aktivacija i granuliranost neutrofila, monocita i limfocita kao parametar odgovora na ranije preboljeli COVID-19 i cijepljenje;
kompletna krvna slika;
kompletna biokemija;
podaci o komorbiditetima i lijekovima.

U kontrolnoj skupini bili su uključeni medicinski djelatnici svih triju odjela dijalize (medicinske sestre i tehničari te liječnici) od kojih je većina procijepljena, a dio njih je prebolio infekciju.

Uključivanjem dijaliznih centara KBC Sestre Milosrdnice, KB Dubrava i KBC Zagreb obuhvatili smo većinu dijalizne populacije grada Zagreba i nesumnjivo dobili puno jasniju sliku ne samo stupnja serološkog odgovora, već i potrebu za eventualnom trećom dozom cjepiva u toj specifičnoj populaciji.

Rezultati istraživanja nam su pružili potvrdu hipoteze, koje smo se istovremeno i bojali, a to je da je naša dijalizna populacija imunosuprimirana uremijom te nema odgovor na cjepivo kao kod opće populacije. Istodobno i na njihovu sreću, to je i vjerojatni razlog zašto nisu u velikoj većini razvijali tešku kliničku sliku kada su bili pozitivni na COVID-19.

Analizirali smo serološke nalaze u ukupno 224 dijalizirana bolesnika iz triju dijaliznih centara od kojih je 180 bilo procijepljeno, 32 bolesnika su preboljela infekciju COVID-19, a 12 bolesnika bilo je necijepljeno. U kontrolnoj skupini bila su 123 ispitanika od kojih je 110 procijepljeno, 9 ih je preboljelo infekciju COVID-19, a 4 ispitanika bilo je necijepljeno.

Od 180 cijepljenih dijaliznih bolesnika, 66 (36.6%) bolesnika je bilo pozitivno, točnije imalo je zadovoljavajuć titar protutijela nakon cijepljenja, 36 (20.1%) bolesnika bilo je granično, a čak 78 (43.3%) bolesnika bilo je negativno. Ukupan postotak graničnih i negativnih bolesnika je bio 63.3%.

Od 110 cijepljenih kontrolnih ispitanika, 66 (60.0%) ispitanika bilo je pozitivno, točnije imalo je zadovoljavajuć titar protutijela nakon cijepljenja, 20 (18.0%) bilo je granično, a samo 24 (22.0%) ispitanika bilo je negativno. Ukupan postotak graničnih i negativnih ispitanika bio je 40.0%.

Detaljna statistička analiza dobivenih podataka (usporedba razine, odnosno brojeva protutijela između cijepljenih i necijepljenih/preboljelih dijaliznih bolesnika te između dijaliznih bolesnika i kontrolne skupine, određivanje varijable povezane s kroničnom dijalizom i razinom protutijela, određivanje razine neutralizacijskih protutijela itd.) je u tijeku.

Istovremeno, prikupljali smo uzorke pune krvi za dijalizirane bolesnike i kontrolnu skupinu zbog određivanja mutacija ACE-gena – analiza uzoraka je u tijeku.

Sljedeći korak je proširivanje ovog istraživanja na druge dijalizne centre u Republici Hrvatskoj, kako bismo na još većem broju pacijenata potvrdili vrlo vrijedne rezultate ovog istraživanja.

Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2020. godini

Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za sve”, a brojne međunarodne organizacije (UN, SZO, UNICEF) ubrajaju dojenačku smrtnost među osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva.

U Hrvatskoj je u 2020. godini umrlo 142 dojenčadi (u 2019. godini 143), a stopa dojenačke smrtnosti iznosi 3,96/1.000 živorođene djece, isto kao u 2019. godini. Prema pokazateljima Eurostata (Statistički ured Europske unije), prosječna stopa dojenačke smrtnosti za 27 članica Europske unije (EU-27) je 2019. godine iznosila 3,4/1.000. Najniže stope dojenačke smrtnosti u EU-27 zabilježene su u Estoniji (1,6/1.000), slijede Finska, Švedska i Slovenija (2,1/1.000). Izvan EU-27 najniže zabilježene stope dojenačke smrtnosti su bile na Islandu (1,6/1000) i Norveškoj (2,1/1.000). U EU-27 najviše stope dojenačke smrtnosti su zabilježene na Malti (6,7/1.000) gdje je osnovni razlog apsolutna zabrana prekida trudnoće pa i u slučaju malformacija nespojivih sa životom i ugroženosti života majke, po čemu se Malta razlikuje od svih drugih europskih država. Slijede Rumunjska (5,8/1.000) i Bugarska (5,6/1.000). Između ostalih europskih i/ili euroazijskih država izvan EU-27 (Europska regija Svjetske zdravstvene organizacije) vrlo visoku smrtnost bilježe Azerbajdžan (11,0/1.000), Albanija (10,3/1.000) i Turska (9,1/1.000).

Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj za 2020. možete vidjeti ovdje:

Dojenačke smrti 2020. (PDF, 632.5 KB)

Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – stanje 09./2021.

Prema procjenama UN problem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri invalid. Raspolaganje odgovarajućim podacima o dizabilitetu – invaliditetu preduvjet je za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom. Uostalom, unapređenje razine zdravlja pučanstva ima za cilj i dodavanje života godinama, odnosno povećanje broja godina života bez bolesti i invaliditeta. Hrvatska je prepoznajući taj problem donijela Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01), koji propisuje način prikupljanja, obrade i zaštite tajnosti podataka o osobama s invaliditetom. Registar se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a počeo je s radom 2002. godine. Prema navedenom Zakonu invaliditet je trajno ograničenje, smanjenje ili gubitak sposobnosti (koje proizlazi iz oštećenja zdravlja) neke fizičke aktivnosti ili psihičke funkcije primjerene životnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti, u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, koje su općenito prihvaćene kao bitni sastojci svakodnevnog života.

Ovogodišnje izvješće o osobama s invaliditetom sadrži prikaze općih socidemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja i oštećenjima funkcionalnih sposobnosti za RH te za svaku županiju zasebno. Sve obrade iz ovog izvještaja rađene su sa stanjem na dan 09.09.2021. godine.

Izvješće možete preuzeti OVDJE (PDF, 1.7 MB).

Istraživanje o spolnom ponašanju, znanju i stavovima te prevalenciji klamidijske infekcije u mladih u Hrvatskoj – SERZAM2020

O istraživanju

O klamidijskoj infekciji i testiranju na klamidiju

Kako se provodi testiranje na klamidiju u ovom istraživanju?

Kada i kako do rezultata testiranja?

O istraživanju

O klamidijskoj infekciji i testiranju na klamidiju

Istraživanje se sastoji od dva dijela: prikupljanje bihevioralnih podataka putem internetskog upitnika o spolnom ponašanju, znanju i stavovima među mladima u Hrvatskoj i prikupljanje bioloških podataka o testiranju na klamidijsku infekciju.

Istraživanje je dio znanstvenog projekta pod nazivom „SERZAM 2020 – Dinamika reproduktivnog i seksualnog zdravlja mladih u Hrvatskoj od 2005. do 2020. godine“ koji je nastavak dviju ranijih nacionalnih istraživanja koja su provedena 2005. i 2010. godine, što omogućuje usporedbu podataka te uvid u trendove, odnosno promjene koje su se dogodile u posljednjim petnaestak godina.

Tko provodi istraživanje?

Istraživanje financira Hrvatska zaklada za znanost, a provodi Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar, Školom narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te agencijom Ipsos. Provođenje istraživanja odobrila su Etička povjerenstva Filozofskog Fakulteta i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Radi se o multidisciplinarnom bio-bihevioralnom opažajnom presječnom istraživanju na odabranom dijelu populacije mladih koji će se regrutirati iz internetskog panela ispitanika agencije za tržišna istraživanja Ipsos.

Cilj i svrha istraživanja – zašto provodimo istraživanje?

Cilj istraživanja je utvrditi trenutnu prevalenciju klamidijske infekcije i osobitosti čimbenika rizika na spolno i reproduktivno zdravlje u populaciji mladih u dobi 18-25 godina u Hrvatskoj te usporediti podatke s onima iz prethodna dva nacionalna istraživanja i opisati promjene koje su se dogodile u posljednjih petnaestak godina.

Svrha istraživanja je pridonijeti unaprjeđenju spolnog i reproduktivnog zdravlja mladih u Hrvatskoj – poglavito kroz informiranje stručne javnosti o potrebama mladih, ali i senzibilizaciju opće javnosti.

Za što će se koristiti podaci dobiveni u ovom istraživanju?

Rezultate istraživanja planiraju se korisititi u svrhu boljeg razumijevanja podataka o proširenosti klamidijske infekcije u Hrvatskoj te za izradu programa zaštite i unaprjeđenja spolnog i reproduktivnog zdravlja mladih.

Od čega se sastoji sudjelovanje ispitanika u istraživanju?

U prvom dijelu istraživanja ispitanici (mladi u dobi 18-25 godina) ispunjavaju online upitnik o spolnom ponašanju, znanju i stavovima iz područja spolnog i reproduktivnog zdravlja. U drugom dijelu istraživanja provodi se istraživanje prevalencije klamidijske infekcije (Chlamydiae trachomatis). U tom dijelu istraživanja prikupljaju se uzorci urina u svrhu besplatnog i anonimnog testiranja na klamidijsku infekciju. Ispitanici koji pristanu na sudjelovanje trebaju poslati poštom uzorak svog urina u laboratoriji. Pribor koji je potreban za uzimanje i slanje uzorka te upute za davanje uzorka i povratnu ambalažu s plaćenim troškom poštarine ispitanici će dobiti u paketu poštom.

Više o SERZAM istraživanju možete pročitati OVDJE

Za potrebe provođenja istraživanja u nastavku se nalaze informacije i upute za uzimanje i slanje uzorka na testiranje na klamidiju. Navedene informacije ispitanicima su dostavljene u sklopu istraživanja, a mogu im pristupiti i na ovim internetskim stranicama putem QR koda koji se nalazi napisanim materijalima i uputama.

O klamidijskoj infekciji i testiranju na klamidiju

Istrazivanje SERZAM testiranje na klamidiju

Klamidijska infekcija predstavlja najčešću spolno prenosivu bolest, osobito u mladih, za koju mnogi niti ne znaju da je imaju. Klamdijska infekcija u visokom je postotku (40-70%) bez zamjetnih simptoma, a neotkrivena i neliječna može dovesti do nastanka drugih ozbilčjnih bolesti ili stanja.

Neotkrivena i neliječena klamidijska infekcija može uzrokovati upalu unutarnjih spolnih organa i probleme u trudnoći (izvanmaternična trudnoća) u žena te smanjena plodnost ili neplodnost kod oba spola.

Za rano otkrivanje i liječenje klamidije važno je testiranje. Testiranje omogućava rano otkrivanje infekcije i uspješnije liječenje, a ujedno i pomaže sprječavanju širenja infekcije na druge osobe, čime se čuva vlastito i zdravlje partnera. Klamidijska infekcija vrlo se uspješno i kratko (u roku od nekoliko dana) liječi antibioticima.

Letak o klamidijskoj infekcij i testiranju na klamidiju možete pogledati OVDJE.

Kako se provodi testiranje na klamidiju ovom istraživanju?

Upute za pripremu i slanje uzorka urina (mokraće) za testiranje na klamidiju

U ovom istraživanju testiranje na klamidiju (Chlamydia trachomatis) provodi se iz uzorka urina. Uzimanje uzorka urina je jednostavno i cijeli postupak traje vrlo kratko (nekoliko minuta). Testiranje je dobrovoljno i anonimno i vodi se pod jedinstvenom šifrom. Jedinstvena šifra ispitanika i rezultat testiranja neće se povezivati s imenom i osobnim podacima ispitanika.

Za testiranje ispitanici se trebaju se pomokriti u čašicu i poslati uzorak u epruveti u laboratoriji. Za potrebe istraživanja sav potreban pribor za uzimanje i slanje uzorka urina, upute, šifru za testiranje i adresiranu kutiju s plaćenom poštarinom unaprijed za povrat uzorka u Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu bit će ispitanicima dostavljeni poštom na adresu koju su naveli. Za uzimanje i slanje uzorka urina ispitanici trebaju pročitati upute koje su dobili u paketu i koje se nalaze na ovoj internetskoj stranici. Uzorak urina ispitanici trebaju vratiti poštom što prije, unutar 5 dana dana od zaprimanja paketa.

Detaljan opis svih postupaka možete vidjeti OVDJE

Video za uzimanje i slanje uzorka možete pogledati ispod.

Kada i kako do rezultata testiranja?

Upute za provjeru rezultata testiranja na klamidiju

Nakon slanja uzorka urina, ispitanici će rezultat svog testa moći vidjeti tako da se ulogiraju na internetsku stranicu koristeći svoju jedinstvenu šifru.

Rezultat testiranja će biti dostupan nakon 10-14 dana od slanja uzorka urina u laboratorij, a moći će ga saznati putem internetske stranice čiju poveznicu su dobili u paketu s priborom za testiranje na svoju šifru. Svi čiji je rezultat testa pozitivan, moći će telefonski kontaktirati liječnika za objašnjenje rezultata i savjetovanje.

Napomena: Moguće je da rezultat testiranja bude gotov nakon nešto više od 14 dana zbog organizacije dostave uzoraka i procedura u laboratoriju, pa vas molimo za razumijevanje.

Upute za provjeru rezultata možete vidjeti OVDJE

Aplikacija za provjeru rezultata nalazi se OVDJE

U slučaju dodatnih pitanja vezanih uz uzimanje uzorka ili sudjelovanje u istraživanju, ispitanici mogu kontaktirati istraživački tim na adresu: serzam@ffzg.hr.

ZDRAVLJE SRCA I TJELESNA AKTIVNOST

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzročnik smrti u svijetu i u Europi. Samo u Europskoj uniji od srčano-žilnih bolesti godišnje umre preko 1,8 milijuna ljudi, a na području čitave Europe čak 3,9 milijuna (European Cardiovascular Disease Statistics).

Najčešće bolesti srca i krvnih žila su ishemijska bolest srca i moždani udar, a ujedno su i dva najčešća pojedinačna uzroka smrti u Europi. Dobar su pokazatelj podaci o smanjenju stopa smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila u svim europskim zemljama. Razlog tome svakako su javnozdravstvene intervencije koje su u određenoj mjeri utjecale na promjene životnih navika europskog stanovništva u posljednjih nekoliko desetljeća te, naravno, napredak u dijagnostici i liječenju. Ipak, sve veća prevalencija pretilosti, dijabetesa te starenje populacije općenito polako, ali sigurno zaustavljaju ove pozitivne trendove. Na umu treba imati koliko je važno i dalje kontinuirano djelovati na sve poznate rizične čimbenike i posebnu pažnju pridati onim javnozdravstvenim problemima koji su se javili kao posljedica sedentarnog i suvremenog načina života.

Bolesti srca i krvnih žila uzrokuju čimbenici na koje u velikom dijelu možemo utjecati – izmijeniti ih, kontrolirati i/ili liječiti. Zdrave životne navike ili, kako se na engleskom jeziku popularno nazivaju „healthy lifestyle“, dugoročno nas mogu zaštititi od brojnih kroničnih, a posebno srčano-žilnih bolesti.

Tjelesna aktivnost vrlo je važna i neizostavna zdrava životna navika koja nam je, uz pravilnu prehranu, najbolji saveznik u postizanju i održavaju adekvatne tjelesne težine i zdravlja općenito.

TJELESNA AKTIVNOST

Za početak je važno definirati tjelesnu aktivnost. Najpoznatija je definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja kaže da je tjelesna aktivnost „svaki pokret tijela koji se izvodi aktivacijom skeletnih mišića i koji zahtijeva potrošnju energije“. Dakle, prema ovoj definiciji tjelesna aktivnost je svaka ona aktivnost koju izvodimo u slobodno vrijeme, na poslu ili pak da bi došli od jednog mjesta do drugog. Također, SZO navodi kako su umjerena i žustra tjelesna aktivnost važne za poboljšanje zdravlja.

Brojni znanstveni dokazi iz različitih istraživanja pokazuju da aktivne osobe imaju manji rizik od težih oblika i smrti od srčano-žilnih bolesti u usporedbi s osobama koje nisu aktivne. Također, kod aktivne populacije, srčano-žilne bolesti (a posebno koronarna bolest srca), ako i nastupe, to se događa u starijoj dobi i u lakšem obliku nego što je to slučaj kod neaktivne populacije. Upravo se stoga tjelesna aktivnost preporučuje kao jedan od najboljih mehanizama u prevenciji srčano-žilnih, ali i ostalih kroničnih nezaraznih bolesti.

KOLIKO TJELESNE AKTIVNOSTI JE DOVOLJNO?

Nikada se nije kasno uključiti u bilo koji oblik tjelesne aktivnosti, ali zdravstveni benefiti najizraženiji su kod onih koji su aktivni tijekom cijelog svog života.

SZO za odraslu populaciju preporučuje minimalno 150 do 300 minuta umjerene ili 75 do 150 minuta žustre aerobne tjelesne aktivnosti TJEDNO ili ekvivalentnu kombinaciju umjerene i žustre aktivnosti. Osim toga, za još bolje rezultate važno je izvoditi i vježbe za jačanje svih mišićnih skupina i to barem umjerenog intenziteta dva puta tjedno. Vrijeme provedeno sjedeći potrebno je svesti na minimum i kad je god moguće svoje vrijeme provoditi aktivno. Za starije od 65 godina i za osobe s kroničnim bolestima, osim navedenog se preporučuje još i izvođenje različitih višekomponentnih vježbi za ravnotežu, odnosno stabilnost s ciljem poboljšanja funkcionalnih sposobnosti i sprječavanja padova.

Kako bi se smanjili štetni učinci visoke razine sjedilačkog ponašanja na zdravlje, sve odrasle i starije osobe, uključujući i kronične bolesnike, trebale bi biti i više tjelesno aktivne od preporučenih razina tjelesne aktivnosti.

Razina tjelesne aktivnosti, odnosno prevalencija tjelesne neaktivnosti u Europi značajno varira i razlikuje se od zemlje do zemlje. Tako smo nedavno iz rezultata EHIS ankete (engl. European Health Interview Survey – EHIS) dobili zabrinjavajuće podatke prema kojima samo 19,5% ispitanika zadovoljava minimum od 150 ili više minuta aerobne tjelesne aktivnosti tjedno, a još manje njih (15,7%) bavi se nekom tjelesnom aktivnošću za jačanje mišića barem 2 puta tjedno.

Uključivanje u različite oblike tjelesne aktivnosti (grupno vježbanje, sportovi, trčanje, planinarenje) te povećanje razine aktivnosti općenito (vožnja biciklom, korištenje stepenica umjesto lifta, hodanje) način je na koji svatko od nas može pomoći u poboljšanju ovako poražavajuće statistike.

Spriječimo bolesti srca i krvnih žila i pokrenimo se za vlastito zdravlje!

#ČuvajSrce

Izvješće – Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj u 2020.

U ovom izvješću su prikazani i analizirani podaci o pobačajima u Republici Hrvatskoj. Izvor podataka su isključivo bolnice, jer se, prema propisima, svim ženama s pobačajem zdravstvena zaštita pruža u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.

Izvješće “Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2020. godine” možete pogledati ovdje:

POBAČAJI 2020. (PDF, 293 KB)

Prigodno predstavljanje i demonstracija Poligona za tjelesnu aktivnost školske djece u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, 04. listopada 2021. godine u 11.00 sati!

Prigodno predstavljanje i demonstracija Poligona za tjelesnu aktivnost školske djece u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, 04. listopada 2021. godine u 11.00 sati!

U sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pod vodstvom prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, 04. listopada 2021., prigodno će biti predstavljen Poligona za tjelesnu aktivnost školske djece.

Zagreb, 04. listopada 2021. s početkom u 11:00 sati voditeljica projekta prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.med., spec. epidemiologije prigodno će predstaviti Poligone za tjelesnu aktivnost školske djece u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Edukacijski centar, Rockefellerova 12.

Prigodno predstavljanje pozdravno će otvoriti:

izv.prof. dr. sc. Vili Beroš, ministar zdravstva
Tomislav Paljak, mag. prim. educ., držani tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja
izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Siniša Krajač, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Zagreb, 04. listopada 2021. – u 11.00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u okviru projekta Živjeti zdravo, prigodno će se predstaviti provedba aktivnosti Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece u 1000 područnih osnovnih škola bez sportske dvorane. Nakon predstavljanja, učenici iz područne škole Češko Selo, OŠ Mate Lovraka, Petrinja uz istaknute sportaše: Dino Rađa, Martin i Valent Sinković, Nikolina Čačič, Dario Šimić, Dubravko Šimenc te istaknutog kineziologa i trenera Maria Mlinarića na travnjaku ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo demonstrirat će se njihovo korištenje i na taj način zajednički doprinijeti podizanju svijesti o važnosti tjelesne aktivnosti za očuvanje zdravlja.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je kroz projekt Živjeti zdravo osigurao bespovratna sredstava iz Europskog socijalnog fonda, pomoću kojih smo dodatno osnažili provedbu aktivnosti Nacionalnog programa Živjeti zdravo te omogućili daljnju provedbu aktivnosti Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece. U kolovozu ove godine dostavili smo Poligone za tjelesnu aktivnost školske djece u 1000 područnih škola u Republici Hrvatskoj koje nemaju sportsku dvoranu, a koje su se javile na javni poziv preko Agencije za odgoj i obrazovanje. Tijekom rujna 2021. godine naš stručni tim proveo je edukaciju za odgojno-obrazovne djelatnike o mogućnostima korištenja Poligona s ciljem povećanja vremena kojeg djeca provedu u tjelesnoj aktivnosti tijekom boravka u školi, kako kroz nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture tako i kroz druge nastavne predmete. Važnost i inovativnost Poligona za tjelesnu aktivnost školske djece prepoznala je Europska komisija te nagradila Poligone kao jedan od 16 najboljih modela dobre prakse iz resora zdravstva, edukacije i sporta vezanih uz provedbu Cilja 3. Zdravlje – Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija koji je jedan od 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Newer posts