Dva dana zaredom više od 10.000 cijepljenih!
Na dan 27. listopada cijepljeno je 11.320 osoba dok je 28. listopada cijepljeno 13.292 osoba. Približan broj cijepljenih u jednom danu zabilježen je posljednji put krajem srpnja pa je 29.7. utrošeno 15.034 doze, a 30. srpnja 12.190 doza.
U odnosu na prethodni četvrtak 21. 10. kada je utrošeno 8.712 doze, ovaj četvrtak se radi o porastu od 34,5%. U odnosu na četvrtak prije dva tjedna, 14.10., kada je utrošeno 6.407 doza, radi se o porastu od 51,8%.
Od navedenih 13.292 doza, 5.902 se odnosi na prve doze što je također porast 28,2% u odnosu na 21.10. i porast 43,10% u odnosu na 14.10. Ostalo su druge doze kojih je 28.10. primilo 3.918 građana te dodatne (docjepne i treće doze) koje je primilo 3.472 građana. Na dan 29.7.je utrošeno 7.188 prvih doza nakon čega je broj dnevnih prvih doza manji od 5.902 koliko je cijepljeno u posjednih 24 sata.
„Porast broja novooboljelih te približavanje vrhu 2. vala iz studenog i prosinca prošle godine čije se okrutnosti s nelagodom sjećamo, potaknulo je na cijepljenje naše građane. Tu su dakako i naši građani koji su se odazvali na docjepnu, treću dozu jer im je proteklo više od 6 mjeseci od 2. doze ili su imunokompromitirani pa već 8 tjedana nakon 2. doze mogu primiti 3. dozu“ istaknuo je izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med. ravnatelj HZJZ-a, te je dodatno istaknuo: „Primjećujemo da građani koji imaju određeni strah prema cijepljenju pa su odgađali cijepljenje, sada kada vide da njihovi susjedi i prijatelji idu čak po 3. dozu, zaključuju da se ipak nije „tako grozno“ cijepiti, pa i sami odlaze po svoju prvu dozu. To je izrazito pohvalno posebno sada kada su nam brojke novooboljelih tako visoke, jer podsjećam da 1 od 17 osoba završava na bolničkom liječenju a gotovo 1 od 100 pozitivnih osoba umire. To jesu uglavnom osobe starije životne dobi s teškim bolestima, no ima preminulih i srednje životne dobi. U posljednjih tjedan dana, od 23. do 29. listopada, preminulo je 183 osobe od kojih 129 nije cijepljeno niti jednom dozom što je 70,5%. Svi najmlađi preminuli nisu cijepljeni: 7 preminulih je u dobi 40 do 49 godina i svih 7 nije cijepljeno. U dobi 50-59 godina preminulo je 10 osoba od kojih 9 nije cijepljeno.“
Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (55,0% ukupnog stanovništva, odnosno 66,1% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu (50,9% ukupnog stanovništva, odnosno 61,4% odraslog stanovništva).
Udio cijepljenih raste porastom dobi. U dobi 65 godina i više cijepljeno je 619.932 osoba (72,6%) s jednom dozom i 586.608 osoba (68,7%) s dvije doze.
Prva doza i završeno cijepljenje u odnosu na procijenjeno ukupno stanovništvo županija (udio)
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – pripravnik, stručni referent, radno mjesto III vrste
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 13. listopada 2021. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto pripravnik, stručni referent, radno mjesto III vrste u Ravnateljstvu.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Poziv na razgovor – prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju
Na temelju članka 140. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18 i 125/19) i Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15) te sukladno Planu specijalizacija za 2020. godinu odobrenom od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. listopada 2021. natječaj za prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju iz medicine rada i sporta za 1 (jednog) izvršitelja i iz epidemiologije za 1 (jednog) izvršitelja.
Više pogledajte ovdje.
Primjer stvaranja povoljnog okruženja za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom
Na netom završenom Europskom pojedinačnom prvenstvu u šahu za gluhe (18.-22.10.2021., Amsterdam) naša djelatnica dr. sc. Ana Vuljanić zauzela je izvrsno 6. mjesto. U borbi za što bolji plasman pobijedila je aktualnu svjetsku i europsku prvakinju, uz nedostatak samo pola boda do brončane medalje.
U prilog navedenom, Ana je izvrsna djelatnica Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, što još jednom pokazuje da je osobama s invaliditetom potrebno pružiti jednake mogućnosti u svim aspektima života.
Učinkovito prepoznavanje javnozdravstvenih potreba članova populacije čini Hrvatski zavod za javno zdravstvo prepoznatljivim i u promoviranju uvažavanja specifičnih potreba osoba koje proizlaze iz invaliditeta te stvaranju povoljnog okruženja za izjednačavanje njihovih mogućnosti i ostvarenje temeljnih prava.
Svjetski dan moždanog udara – Sačuvaj #dragocjeno vrijeme! Nauči prepoznati simptome moždanog udara!
Svjetski dan moždanog udara obilježava se na inicijativu Svjetske organizacije za moždani udar, svake godine 29. listopada.
Svjetskim danom moždanog udara 2021. godine želimo podići svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara, educirajući javnost o njima, te naglašavajući potrebu „uštede #dragocjenog vremena“, odnosno brzog djelovanja! Ovo je dvogodišnja kampanja čiji je cilj podizanje svijesti javnosti o simptomima moždanog udara i važnosti brzog djelovanja kad ih uočite.
Svrha Svjetske kampanje protiv moždanog udara je slanje jedinstvene, dosljedne poruke diljem svijeta kako bi se osigurala trajna usredotočenost na problem moždanog udara.
Kod moždanog udara, svaka minuta je ključna za ishod. Kako moždano tkivo i milijuni neurona počinju propadati, vrijeme je izuzetno dragocjeno. Kampanja Sačuvaj #dragocjeno vrijeme ima za cilj podići svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara i prednostima brzog medicinskog zbrinjavanja nakon moždanog udara. Želimo naglasiti što sve možemo sačuvati brzom reakcijom: život, ali i samostalnost, kvalitetu života i dragocjene uspomene. Stoga su ključne poruke ovogodišnje kampanje: Minute spašavaju živote, Minute spašavaju uspomene, Minute spašavaju pokretljivost, Minute mogu očuvati govor, Minute mogu očuvati samostalnost.
Brz pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak. Ako uočite znakove moždanog udara, nazovite odmah hitnu pomoć!
Moždani udar u brojkama
Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
Prema procjenama, moždani udar doživi 14.5 milijuna ljudi godišnje, a 5.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.
Moždani udar u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4 950 osoba, odnosno 8,7% svih ukupno umrlih. Međutim, ako gledamo po spolu, u muškaraca je na moždani udar trećem mjestu iza ishemijske bolesti srca i Covid-19, isto kao i u žena, ali iza ishemijske bolesti srca i hipertenzije. Od moždanog udara umrla su 2.120 muškarca (7,5% od svih umrlih muškaraca) i 2.830 umrle žene (9,8% od svih umrlih žena).
Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim u dobi 80 i više godina kad su stope smrtnosti u žena veće no u muškaraca. Značajni porast smrtnosti vidljiv je u dobi od 60 godina u muškaraca, te iznad 65 godina u žena. Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, a smanjenje iznosi 46% (od 287/100.000 u 2002.g. na 155/100.000 u 2018.g.).
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2018. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (314/100 000), a s najnižom Francuska (42/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 155/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Svladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
• Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
• Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
• Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
• Ograničite konzumaciju alkohola.
• Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
• Naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć.
Aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana moždanog udara
Kako neke zemlje izvješćuju o smanjenom broju hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti, tako i moždanog udara, koji je akutno i hitno stanje, tako je HZJZ napravio analizu hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti ukupno, te zasebno moždanog udara za 2020 godinu po mjesecima, te usporedbu s 2019. godinom u istom periodu, na razini države. Rezultati ukazuju na smanjenje broja hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti za 19% u prosjeku, a za moždani udar u prosjeku 10%. Najveći pad u broju hospitalizacija u odnosu na 2019. godinu zabilježen je u vrijeme „lockdown perioda“, te većeg broja novooboljelih osoba od Covid-19.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana moždanog udara organizira edukacijsku javnozdravstvenu kampanju “Sačuvaj #dragocjeno vrijeme“ – „Nauči prepoznati simptome moždanog udara“! Ove godine, obzirom na epidemiološku situaciju vezano uz COVID-19 nisu organizirane javnozdravstvene akcije uz sudjelovanje građana, već samo preko društvenih mreža i medija. Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi edukativnu javnozdravstvenu kampanju koristeći digitalne tehnologije za podizanje svijesti, jačanje prevencije, ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara i pravovremenog liječenja. Želimo naglasiti što sve možemo sačuvati brzom reakcijom: život, ali i samostalnost, kvalitetu života I dragocjene uspomene.
U okviru kampanje izrađen je edukacijsko promotivni materijal namijenjen općoj odrasloj populaciji, video materijali, infografike, plakati i stručni članci. Tiskani i elektronski plakati na digitalnim uređajima postavljeni su u Domovima zdravlja i ljekarnama diljem Hrvatske.
Svi materijali dostupni su na društvenim mrežama HZJZ-a, kao i na mrežnoj stranici HZJZ-a.
Pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – stanje 2020.
Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 147/20) Hrvatski zavod za javno zdravstvo nadležan je za izradu pokazatelja zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Za potrebe izrade pokazatelja zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za javno zdravstvo je temeljem sporazuma s Ministarstvom hrvatskih branitelja koristio podatke u Registru hrvatskih branitelja. Navedena baza podataka je spojena s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom Republike Hrvatske (CEZIH), bazom podataka o hospitalizacijama, Registrom za rak i Registrom uzroka smrti.
Podaci su prikazani kao apsolutni brojevi i udjeli u ukupnom broju.
Pokazatelje za 2020. možete pogledati ovdje. (PDF, 642 KB)
Poziv na razgovor – pripravnik, stručni referent, radno mjesto III vrste u Ravnateljstvu
Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-26, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 13. listopada 2021. za prijam na pripravnički staž za radno mjesto pripravnik, stručni referent, radno mjesto III vrste u Ravnateljstvu.
Više pogledajte ovdje.
Cijepljenje protiv gripe besplatno za osobe s povećanim rizikom od razvoja komplikacija
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ove godine je naručio četverovalentno inaktivirano cjepivo protiv sezonske gripe koje će kao i dosadašnjih godina biti besplatno za osobe koje imaju povećani rizik od teškog oblika gripe i njezinih komplikacija. Sastav ovogodišnjeg cjepiva protiv gripe sukladan je preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za ovu sezonu, a temelji se na rezultatima kontinuiranog praćenja genskih i antigenskih osobina cirkulirajućih virusa gripe u prethodnoj sezoni. Sastavni dio cjepiva protiv gripe za sezonu 2021/2022 su sljedeći cjepni sojevi:
A/Victoria/2570/2019 (H1N1)
A/Cambodia/e0826360/2020 (H3N2)
B/Washington/02/2019 (B/Victoria) i
B/Phuket/3073/2013 (B/Yamagata).
Ove godine nabavljeno je 600.000 doza cjepiva, što je nešto više od procijenjenih potreba početkom godine.
Naime, početkom godine liječnici – cjepitelji su na temelju odaziva na cijepljenje procijenili potrebe za ovu jesen. Ukupno je traženo 550.000 doza, a nabavljeno 600.000 doza.
U tijeku je distribucija prvog dijela cjepiva protiv gripe tako da će cijepljenje osoba koje imaju povećani rizik od komplikacija započeti u četvrtak 28. listopada.
Većina cjepiva dostavlja se liječnicima obiteljske medicine te očekujemo da će se cjepivo u zdravstvene ustanove dostavljati u dva dijela. Trenutno je u distribuciji 260.000 doza cjepiva, a za dva tjedna će se distribuirati preostalih 340.000 doza.
Zbog dinamike distribucije neće biti moguće cijepljenje u sljedeća dva tjedna svih koji se žele cijepiti, već će dio osoba trebati pričekati isporuku drugog dijela cjepiva koje će biti na raspolaganju u ambulantama u drugoj polovici studenog.
Iako je poželjno cijepiti se čim prije, naglašavamo da nije kasno cijepiti se protiv gripe niti u studenom niti u prosincu te nema potrebe stvarati pritisak na liječnike tijekom listopada i početkom studenog kad raspolažu tek s dijelom ukupne količine cjepiva.
Zbog provođenja protuepidemijskih mjera i povećanog obima posla tijekom pandemije COVID-19, većina zavoda za javno zdravstvo neće biti u mogućnosti provoditi cijepljenje jednako kao prijašnjih godina, zbog čega će najveće količine cjepiva distribuirati u ambulante liječnika primarne zdravstvene zaštite (ambulante obiteljske medicine i pedijatrijske ordinacije).
Molimo sve koji se žele cijepiti protiv gripe, a pripadaju nekoj od niže navedenih skupina, da se jave izabranim liječnicima obiteljske medicine i izabranim pedijatrima radi cijepljenja.
Termin za cijepljenje potrebno je telefonskim putem dogovoriti s liječnikom i ne dolaziti nenajavljeno, jer u postojećoj situaciji obilježenoj rastućim bojem COVID-19 infekcija nužno je planirati dolaske na cijepljenje radi izbjegavanja gužvi koje su povoljni uvjeti za širenje COVID-19.
O mogućnosti cijepljenja u Zavodu za javno zdravstvo, ako nemate izabranog liječnika, također molimo da se informirate i zatražite termin telefonom.
Osobe za koje je cijepljenje besplatno su sljedeće:
• osobe životne dobi 65 godina i starije,
• korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,
• osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, a posebno djeca s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,
• odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima bubrega i jetre (npr. ciroza), kroničnim neurološkim bolestima, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunosnog sustava (uključujući HIV infekciju) te irazito pretile osobe (ITM > 40),
• djeca i adolescenti (6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja nastanka Reye sindroma uz gripu),
• u slučaju da se neka od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima mogu cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.,
• zdravstveni radnici,
• trudnice.
Osobe koje nemaju pravo na besplatno cijepljenje, a koje prepoznaju važnost cijepljena protiv gripe, mogu se cijepiti kod izabranih liječnika ukoliko osobno nabave/kupe cjepivo na temelju recepta.
Očekujemo da Hrvatska ljekarnička komora u prvoj polovici studenog obavijesti građanstvo o mogućnostima cijepljenja putem ljekarni, budući da je prošle sezone ono bilo moguće i u nekim ljekarnama.
Važno je uzeti u obzir sljedeće: prema Zakonu o lijekovima i Pravilniku o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, ljekarnici cjepiva mogu izdati samo na liječnički recept. Pri kupnji cjepiva u ljekarni potrebno je imati privatni recept na cjepivo kojeg liječnik propisuje na ime pacijenta i prema uputama izdanim od liječnika i ljekarnika čuvati i prenositi cjepivo na temperaturi hladnjaka.
WaterQ – digitalna transformacija praćenja kvalitete vode
Istraživački projekt KK.01.2.1.02.0229 „WaterQ – digitalna transformacija praćenja kvalitete vode“ je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a odobren je u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. na natječaju: „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI) –faza II“.
Nositelj projekta je Ericsson Nikola Tesla d.d., a projektne aktivnosti provodit će se zajedno s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i tvrtkama Telemetris d.o.o. i Gauss d.o.o. kao partnerima.
Cilj projekta je razviti WaterQ rješenje (WaterQ digitalna platforma s potpuno integriranim komponentama, mobilna aplikacija i WaterQ IoT senzorski uređaj) koje će unaprijediti proces kontrole kvalitete vode za ljudsku potrošnju, optimizirati metode rada u procjeni rizika te dodatno ubrzati i pojednostaviti proces informiranog donošenja odluka u sustavima javnog zdravstva i vodoopskrbe. WaterQ rješenje će omogućiti jednoobrazno i centralno prikupljanje podataka o vodi za piće, bilo da se radi o laboratorijskim analizama vode, senzorima koji podatke prikupljanju u realnom vremenu ili otvorenim podacima o meteorološkim pojavama. Osim pohrane, sustav će omogućiti automatiziranu obradu velikih količina podataka, vizualizaciju i izvještavanje temeljem razvijenog prediktivnog analitičkog modela čiji će rezultati biti dostupni kroz korisničko sučelje sustava ranog upozorenja.
Projektom će se istražiti i razviti sastavni dijelovi sustava na digitalnoj platformi i IoT (Internet of Things) senzorski uređaj s ciljem praćenja određenih parametara vode za piće (temperatura, električna vodljivost, pH, tlak, mutnoća te ostali identificirani parametri tijekom procesa istraživanja) i identifikaciju potencijalnih rizika u stvarnom vremenu. Također, jedan od specifičnih ciljeva projekta je istraživanje i razvoj metode i ICT (Information and Communication Technology) rješenja za praćenje i procjenu rizika za parazite koji do sada nisu bili uključeni u proces praćenja kvalitete vode te za koje ne postoje odgovarajuće metode i povijesni podaci.
Objavljeni sadržaj isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Trajanje projekta: 26.08.2020. do 26.08.2023.
Financije:
Ukupna vrijednost projekta: 16.395.227,20 kuna.
Bespovratna sredstva: 8.855.376,41 kuna
Voditelj projekta: Ivica Projić (Ericsson Nikola Tesla d.d)
Voditeljica istraživačko-razvojnog tima pri HZJZ-u: dr.sc. Magdalena Ujević Bošnjak, dipl.ing.
Korisne poveznice:
https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/
Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa
Danas, 21. listopada, obilježavamo drugi po redu Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa.
U prometnim nesrećama, na globalnoj razini, godišnje život izgubi više od 1,3 milijuna ljudi. Prometne nesreće stoga predstavljaju zdravstveni i razvojni problem te je nužno intenzivno raditi na poboljšanju sigurnosti cestovnog prometa na svim razinama.
Prometne nesreće vodeći su uzročnik smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina, a osmi uzročnik smrti na svijetu za osobe svih dobnih skupina. Posebno ugrožena skupina su pješaci, biciklisti i motociklisti koji čine više od polovice smrtno stradalih u prometu.
Iako Europa bilježi najmanju stopu smrtnosti u prometnim nesrećama (9,3/100 000), na području EU je u 2019. godini u prometnim nesrećama smrtno nastradalo oko 22 800 osoba. To je smanjenje od otprilike 2% u usporedbi s prethodnom godinom (2018.) kad je na cestama smrtno stradalo 25 100 osoba.
Prometne nesreće i u Hrvatskoj predstavljaju značajan javnozdravstveni problem. Isto kao i u svijetu, vodeći su uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj populaciji. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova vidljivo je smanjenje broja prometnih nesreća te broja umrlih i ozlijeđenih (usprkos povećanju broja vozača, motornih vozila i prometnica) u posljednjih nekoliko godina – stopa smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća za Hrvatsku iznosila je 2011. godine 9,7/100 000, dok je u 2020. godini iznosila 5,8/100 000. U zadnjem desetogodišnjem razdoblju (2011. – 2020.) ukupno je u prometnim nesrećama u Hrvatskoj smrtno stradalo 3 324osoba, a 144 708 osoba je ozlijeđeno.
U 2020. godini u Hrvatskoj je u prometnim nesrećama smrtno stradalo 237 osoba.
Glavni čimbenici sigurnosti cestovnog prometa i uzročnici prometnih nesreća
Za izradu Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine, o kojem će nešto više riječi biti dalje u tekstu, načinjena je analiza kritičnih čimbenika nastanka prometnih nesreća za razdoblje od 2010. do 2019. Analizirane su samo teške prometne nesreće, odnosno one nesreće sa smrtno stradalima i teško ozlijeđenima.
Analiza je pokazala da je u RH upravo čovjek uzrok većine (čak 57%) teških prometnih nesreća. Iz ovog prikaza preuzetog iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa možemo vidjeti kako je kobna kombinacija čovjeka i ceste, ali i, naravno, čovjeka i vozila.
Preuzeto iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030.
Što se uzroka nastanka prometnih nesreća tiče, spomenuta analiza pokazala je da su glavni upravo brzina, alkohol i neoprezna vožnja te, naravno, kombinacije ovih triju čimbenika. Uzrok najvećeg broja prometnih nesreća s poginulim i teže ozlijeđenim osobama u razdoblju od 2010. do 2019., je brzina, koja je bila uzročnik u ukupno 39% prometnih nesreća s poginulima i teško ozlijeđenim osobama.
Preuzeto iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030.
Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030.
Vlada RH je 29. srpnja 2021. godine usvojila Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030.
Opći cilj Plana je smanjenje broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu za 50%. Posebni cilj Plana je unapređenje sigurnosti cestovnog prometa u RH.
Ovaj posebni cilj planira se ostvariti provedbom mjera svrstanih u 13 područja djelovanja:
1. Sigurna brzina
2. Vožnja bez utjecaja alkohola, droga i lijekova
3. Sigurna vožnja
4. Sigurnosna kaciga
5. Zaštita u vozilu
6. Prevencija distrakcije vozača
7. Aktivni oblici prometovanja
8. Sigurnost motociklista i mopedista
9. Sigurnost profesionalnih vozača
10. Sigurna infrastruktura
11. Sigurna vozila
12. Brze i učinkovite hitne službe
13. Jačanje kapaciteta prometne policije i inspekcijskih službi
Unutar ovih područja djelovanja planira se ostvariti 190 aktivnosti – edukacijske, inženjerske i zakonske, podijeljene u 71 mjeru.
Sredstva za provedbu Plana osigurat će se iz državnog proračuna, posebnim ugovorom stručnih organizacija i osiguravajućih društava s MUP-om, sredstvima prikupljenim od donacija i iz fondova EU.
Za provedbu Plana, odnosno ostvarenje svih planiranih aktivnosti te postizanje općeg i posebnog cilja, neophodna je suradnja svih važnih dionika – tijela lokalne, regionalne i državne uprave, stručnih organizacija, znanstvenih ustanova, interesnih skupina, organizacija civilnog društva te samih građana, medija i privatnog sektora. Time se naglašava kako podjela odgovornosti između korisnika, kreatora i upravitelja čini prometni sustav Republike Hrvatske sigurnim za sve!
Izvor: Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030.
Bilten o sigurnsoti cestovnog prometa u 2020.
HRIPAVAC (pertusis/veliki kašalj)
Hripavac ili pertussis je akutna visoko zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava, karakterizirana napadajima spazmatičnog kašlja. Uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim kataralnim simptomima (kao prehlada), zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, ne posumnja na hripavac, pa bolesnik neometano širi bolest.
Broj oboljelih od hripavca u Hrvatskoj (podaci se ažuriraju na tjednoj razini).
Prosječna inkubacija je 9-10 dana (raspon 6-20 dana). Rezervoar bolesti je čovjek.
Uzročnik je Bordetella pertussis, a put prijenosa kapljični:
– direktni kontakt s izlučevinama mukoznih membrana dišnog sustava oboljele osobe,
– zrakom, vjerojatno velikim kapljicama
– indirektni put prijenosa kontaminiranim predmetima (vrlo rijetko).
Rizik obolijevanja i komplikacija je najveći u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece.
Stvorena imunost kod cijepljenih osoba se vremenom značajno smanji ili nestane, kao i zaštita stečena preboljenjem. Stoga, novorođenčad neće naslijediti pasivnu imunost (antitijela) od majki, osim u slučaju da je majka cijepljena tijekom trudnoće (jednokratno dTap-om u zadnjem tromjesečju).
Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti.
Oboljela osoba je izrazito zarazna u ranom kataralnom stadiju bolesti i na početku paroksizmalnog kašlja (prva dva tjedna).
Uzorak za laboratorijsko testiranje (bris nazofarinksa) najbolje je uzeti unutar prva dva tjedna od početka bolesti.
Bolest ima tri stadija:
1. stadij – rani kataralni simptomi u trajanju 1 do 2 tjedna
– Curenje nosa ili začepljen nos i blago povišena temperatura (do 38 °C)
– Kašalj (kod dojenčadi slabo prisutan)
– Teško disanje do prestanka disanja-apneja i cijanoza (kod dojenčadi i male djece)
2. stadij – napadaji kašlja (paroksizmi), u trajanju od 2 do 6 tjedana (ili duže)
– Brzi, snažni i ponavljajući napadi kašlja u trajanju od 1-2 minute, bez udisaja, završavaju dugim visokotonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje). Napadaji kašlja su češći tijekom noći.
– U tijeku i nakon napada kašlja javlja se povraćanje i malaksalost.
– Stanje se pogoršava kako bolest odmiče.
3. stadij – oporavak, u trajanju oko 2 do 3 tjedna (ljeti kraće nego zimi), a može i duže, ponekad mjesecima.
Moguć je razvoj komplikacija bolesti što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog, o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe.
Učinkovita i sigurna prevencija hripavca je redovno cijepljenje odgovarajućim cjepivima (DTaP-IPV-Hib-HepB; DTaP-IPV-Hib; DTaP; dTap;) kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog doktora, u skladu s Programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj.
O slučaju oboljenja/sumnje na bolest, što prije obavijestiti epidemiologa u pripravnosti, zbog uputa za kemoprofilaksu osjetljivim osobama.
Oboljele osobe, kao i sumnjive na bolest, treba izolirati u skladu s epidemiološkim preporukama.
IZOLACIJA OBOLJELOG
Oboljelog (potvrđeni ili vjerojatni slučaj) je potrebno izolirati (privremeno udaljiti) iz ustanove (vrtić, škola), i izbjegavati kontakt s malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno 5 dana tijekom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju. Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje 3 tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja (ovisno što prvo nastupi).
POSTUPANJE S KONTAKTIMA I CIJEPLJENJE
Svim kontaktima treba provjeriti cijepni status i docijepiti ih po potrebi (ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje). Postekspozicijsko cijepljenje nije učinkovita zaštita od infekcije nakon nedavnog bliskog kontakta, svrha mu je pružiti zaštitu kod daljnjih izlaganja.
Svjetska zdravstvena organizacija za potrebe praćenja i suzbijanja hripavca definira bliski kontakt na sljedeći način: „Bliski kontakt definira se kao izloženost licem u lice osobi koja je zaražena, što uključuje kućni ili obiteljski kontakt, ljude koji su prenoćili u istoj sobi s osobom koja je zaražena i ljude koji su imali izravan kontakt s respiratornim, oralnim ili nosnim izlučevinama osobe u koje je laboratorijski potvrđena bolest.“
Bliski kontakti mlađi od 7 godina koji nisu primili 4 doze DTaP cjepiva, odnosno nisu primili jednu dozu DTaP unazad tri godine trebali bi se cijepiti čim prije nakon izlaganja.
Nepotpuno procijepljeni kućni kontakti mlađi od 7 godina trebaju biti isključeni iz vrtića, škola i javnih okupljanja tijekom 21 dana od zadnjeg kontakta ili dok oboljela osoba i kontakti koji primaju kemoprofilaksu ne prime antibiotsku terapiju u trajanju od 5 dana.
Također, preporučuje se docjepljivanje trudnica (ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje) od 16. tjedna trudnoće nadalje, što je opisano na drugom mjestu, u ranije objavljenim preporukama o cijepljenju trudnica.
Dodatno, preporučuje se docjepljivanje ukućana (ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje) koji u kućanstvu imaju dijete mlađe od godinu dana koje nije primilo tri doze cjepiva protiv hripavca (takozvana strategija učahurivanja, cocooning). Međutim, ako je netko od ukućana unazad tri godine primio cjepivo koje sadrži hripavac komponentu, tom ukućanu docjepljivanje nije potrebno.
Iako pri pojavi hripavca u kolektivu nisu svi članovi kolektiva (vrtićka skupina, školski razred, učenički dom, radno mjesto) u stogom smislu riječi bliski kontakti, ako od hripavca obole dva člana kolektiva s razmakom manjim od 40 dana, treba radi smanjenja cirkulacije uzročnika u kolektivu svim članovima kolektiva koji nisu unazad tri godine primili cjepivo koje sadrži komponentu hripavca ponuditi docjepljivanje protiv hripavca cjepivom prikladnom za dob osobe (Tdap ili TdaP) ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje.
Radi zaštite starije djece i odraslih koji zbog zdravstvenog stanja imaju povećan rizik od komplikacija hripavca, preporučljivo je docijepiti protiv hripavca imunokompromitirane osobe, osobe prije početka ili u tijeku terapije malignih bolesti, osobe s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti te ostale osobe s kroničnim bolestima prema preporuci liječnika koji liječi osnovnu bolest, ako je tim osobama prošlo više od tri godine od primitka zadnje doze cjepiva protiv hripavca i nemaju kontraindikaciju za cijepljenje.
Neovisno o cijepnom statusu i dobi, svim bliskim kontaktima oboljele osobe, ako u kućanstvu s kontaktom živi dijete mlađe od godinu dana, preporučuje se kemoprofilaksa:
7 dana eritromicin ili klaritromicin ILI 5 dana azitromicin.
Primjena kemoprofilakse se posebice preporučuje djeci mlađoj od godinu dana te trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće (zbog rizika prijenosa na novorođenče)
Kemoprofilaksu se preporučuje propisati ako nije prošlo više od 21 dana od zadnje ekspozicije.
NAPOMENA: Svim osobama koje se smatraju bliskim kontaktima oboljelog uputno je provjeriti jesu li zaposlene na radnim mjestima gdje dolaze u kontakt s djecom mlađom od godinu dana (npr. porođajni i dječji odjeli zdravstvenih ustanova), imunokompromitiranim osobama i slično. Kod njih se također može razmisliti o primjeni kemoprofilakse.
Necijepljeno dijete koje je preboljelo hripavac može primati cjepiva s komponentom Pertusisa (aP/ap), nakon oporavka od bolesti (nakon dva ili tri mjeseca).
PRIJAVLJIVANJE OBOLJELIH
Osim što o slučaju oboljenja/sumnje na bolest, što prije treba obavijestiti epidemiologa u pripravnosti, kako je već gore navedeno, što prije bolest treba i prijaviti na službenom obrascu Prijava oboljenja-smrti od zarazne bolesti kako bi se pojavnost mogla epidemiološki pratiti i kako bi se uočila grupiranja. Svako saznanje o grupiranju (pa i unutar obitelji) odmah telefonski dojaviti nadležnom epidemiologu kako bi se poduzele mjere i spriječilo daljnje širenje bolesti.
Prema Definicijama zaraznih bolesti koje se obvezno prijavljuju bolest Hripavac se prati na temelju sljedeće definicije:
HRIPAVAC (PERTUSSIS)
Klinički kriteriji
Svaka osoba kod koje je prisutan kašalj u trajanju od najmanje dva tjedna I
— najmanje jedan od sljedeća tri simptoma:
— paroksizmi kašlja;
— hripanje pri udisanju;
— povraćanje nakon kašljanja.
ILI
Svaka osoba kod koje liječnik dijagnosticira hripavac
ILI
Apnoične epizode u dojenčadi
Napomena: Sve osobe, uključujući odrasle osobe, adolescente i cijepljenu djecu, mogu imati atipične simptome. Treba ispitati karakteristike kašlja, a posebno je li paroksizmalan, pojačava li se tijekom noći te nastupa li bez visoke temperature.
Laboratorijski kriteriji
Najmanje jedan od sljedeća tri kriterija:
i. izolacija bakterije Bordetella pertussis iz kliničkog uzorka;
ii. detekcija nukleinske kiseline bakterije Bordetella pertussis u kliničkom uzorku;
iii. odgovor specifičnih antitijela na bakteriju Bordetella pertussis.
Izravna dijagnoza (i. i ii.): Bordetella pertussis i njezina nukleinska kiselina najbolje se izoliraju iz nazofaringealnih uzoraka te detektiraju u njima.
Neizravna dijagnoza (iii.): ako je moguće, treba provesti test ELISA uz upotrebu toksina hripavca visoke čistoće i referentnih seruma WHO-a kao standarda. Rezultate treba tumačiti u skladu sa statusom cijepljenja protiv hripavca. Ako je osoba cijepljena u nekoliko godina prije uzimanja uzorka, titar specifičnih antitijela na toksin bakterije Bordetella pertussis može biti posljedica prethodnog cijepljenja ili ono može uzrokovati drukčiji titar.
Epidemiološki kriteriji
Epidemiološka veza prijenosom s čovjeka na čovjeka
Klasifikacija slučajeva
A. Moguć slučaj
Svaka osoba koja ispunjava kliničke kriterije
B. Vjerojatan slučaj
Svaka osoba koja ispunjava kliničke kriterije i ima epidemiološku vezu
C. Potvrđen slučaj
Svaka osoba koja ispunjava kliničke i laboratorijske
Svjetski dan osteoporoze
Svjetski dan osteoporoze obilježava se svake godine 20. listopada. Osteoporoza je metabolička bolest koja uzrokuje gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kad je već u uznapredovalom stadiju. Procjenjuje se da će jedna od 3 žene i jedan od 5 muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti uslijed osteoporoze.
Glavni rizični čimbenik je starenje, odnosno s njim povezane hormonalne i metaboličke promjene. Možemo razlikovati postmenopauzalnu osteoporozu, do koje dolazi uslijed pada razine estrogena, najčešće kod žena između 50 i 70 godina, od senilne osteoporoze povezane sa starenjem, koja se najčešće javlja nakon 70. godine života. Sa starenjem stanovništva očekuje se da će osteoporoza, već sada vrlo učestalo stanje, postati još značajniji javnozdravstveni problem.
Neki od dodatnih čimbenika rizika su:
– osteoporoza i prijelomi kuka u obiteljskoj anamnezi
– vrlo niska tjelesna masa (BMI<19)
– hipertireoidizam
– pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola
– reumatoidni artritis
– malapsorpcija hranjivih tvari, primjerice kod celijakije ili Chronove bolesti
– određeni lijekovi, kao što su kortikosteroidi, antiepileptici, heparin
Dijagnostika
Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele frakturu nakon manje traume.
Simptomi
– bol u leđima (odmah nakon loma kralješka bol je oštra i nagla, ali kroz vrijeme postaje tupa)
– smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)
– stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)
– prijelom kosti nakon vrlo male traume
Posljedice
Kod osoba s osteoporozom do prijeloma kosti može doći već i kod najmanjih trauma, kao što su udarac u namještaj, saginjanje ili kihanje. Najčešće dolazi do kompresivnih prijeloma kralježaka, prijeloma vrata bedrene kosti i prijeloma distalne podlaktice. Prijelomi vrata bedrene kosti, odnosno kuka, vodeći su uzrok invalidnosti kod osoba starije životne dobi te najčešći uzrok smrti uzrokovan ozljedama u dobnoj skupini starijih od 65 godina. Dovode do smanjenja mobilnosti, neovisnosti i produktivnosti.
Koštana masa nastaje tijekom djetinjstva, puberteta i adolescencije. Tada je vrlo važno pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću utjecati na njenu kvalitetu. Za nastanak koštane mase osobito je važan kalcij, s vitaminom D koji omogućava njegovu apsorpciju.
Prevencija
Smanjenje koštane mase počinje već u srednjim tridesetima, i tada više nije moguće preventivnim mjerama utjecati na stvaranje nove koštane mase, međutim možemo prevenirati i usporiti njen gubitak. Slično kao i u mlađoj životnoj dobi, na to možemo utjecati pravilnom prehranom, bogatom kalcijem i vitaminom D (mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, plava riba, orašasti plodovi i sjemenke) uz dovoljan unos proteina. Neophodna je i tjelesna aktivnost s opterećenjem, kao što su hodanje, penjanje uz stepenice ili ples, a potrebno je uključiti i vježbe za ravnotežu i stabilnost, koje mogu pomoći prevenirati padove i posljedične prijelome. Tjelesnu aktivnost treba prilagoditi stanju pojedinca i provoditi uz konzultaciju s liječnikom, jer određene vježbe visokog intenziteta, nagli pokreti te saginjanje u struku mogu povećati rizik od prijeloma.
Osteoporoza, s njom povezani prijelomi, i posljedično smanjenje produktivnosti i neovisnosti imaju značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca i predstavljaju velik financijski teret za zdravstvene i ekonomske sustave. Važno je preventivnim mjerama utjecati na osteoporozu kroz cijeli životni vijek, a u starijih osoba pokušati prevenirati daljnje smanjenje koštane mase i prijelome.
Sudjelovanje na 14. Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane u sklopu projekta Živjeti zdravo!
Hrvatska gospodarska komora (HGK) je organizirala u Opatiji od 11.10 do 13.10.2021. godine već tradicionalnu 14. Konferenciju o sigurnosti i kvaliteti hrane. Konferencijom je dat poseban naglasak na novostima u propisima o sigurnosti hrane u razdoblju od zadnje Konferencije 2019.godine. Poseban fokus je bio na poslovanju prehrambene industrije tijekom pandemije. Na Konferenciji je sudjelovalo 250 sudionika s kojima surađujemo, a čine ih industrija, ministarstva, državni inspektorat, kontrolne kuće i zavodi za javno zdravstvo.
Dr.sc Lea Pollak, voditeljica Elementa 3 Zdravlje i prehrana u sklopu projekta Živjeti zdravo, čija voditeljica je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, sudjelovala je kao predavač s temom „Reformulacije i rezultati označavanja proizvoda Jamstvenim žigom Živjeti zdravo 2015-2021. godina“. Radom je predstavljen Jamstveni žig, Kriteriji i analize koje provodimo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Prehrambena industrija je i do sada iskazala veliki interes za označavanjem svojih proizvoda Jamstvenim žigom Živjeto zdravo, budući da na taj način ističu plasman i vidljivost svojih proizvode koji imaju smanjenom količinom soli, šećera, masti, zasićenih masnih kiselina, te proizvode s dodanim količinama vlakana i bjelančevina.
Obilježavanjem hrane jamstvenim žigom Živjeti zdravo, koji se dodjeljuje za razdoblje od tri godine, želi se dodatno informirati potrošače i pružiti im mogućnost olakšanog izbora hrane čiji je sastav preporučljiv za pravilnu prehranu. Također, isticanjem jamstvenog žiga Živjeti zdravo na prehrambenim proizvodima želi se potaknuti proizvođače da razvijaju ili reformuliraju proizvode prema preporučenim kriterijima za unos energije i pojedinih hranjivih tvari prema Aneksu XIII B Uredbe EU Br.1169/2011.
Proizvode za dodjelu žiga prehrambena industrija i distributeri hrane prijavljuju Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u kojem se obavljaju provjere zadovoljavanja kriterija koji se temelje na pojedinim elementima nutritivne deklaracije. Proizvodi se mogu analizirati u bilo kojem akreditiranom laboratoriju sukladno normi 17025, dok provjeru istih provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo prilikom evaluacije prijave.
Ukoliko proizvod zadovoljava kriterije, dodjeljuje mu se jamstveni žig Živjeti zdravo“. Hrvatski zavod za javno zdravstvo na nacionalnoj je razini nositelj aktivnosti vezanih uz nacionalne mjere o dodatnim oblicima izražavanja i prezentiranja hrane prema Uredbi 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća Europe o informiranju potrošača o hrani, a u cilju zaštite potrošača.
Jamstveni žig Živjeti zdravo dodjeljuje se na vremensko razdoblje od tri godine.
Nakon dodjele jamstvenog žiga, Hrvatski zavod za javno zdravstvo jednom godišnje provodi monitoring nad prehrambenim proizvodima kojima je dodijeljen jamstveni žig kako bi se provjerilo zadovoljavaju li proizvodi i dalje propisane kriterije. Ukoliko se analizom utvrdi da proizvod više ne zadovoljava kriterije, pravo korištenja istog se oduzima.
Dodjeljivanjem jamstvenog žiga Živjeti zdravo bit će dostupnija informacija o nutritivno povoljnijoj hrani kako bi se svima mogla osigurati pravilna prehrana. Jamstveni žig upečatljivog je dizajna koji će potrošačima pružati jednostavan uvid u proizvode koji su nutritivno povoljniji. Na taj način olakšava se odabir nutritivno povoljnijih proizvoda bez potrebnog dodatnog znanja čitanja nutritivnih deklaracija.
Hrvatski Jamstveni žig Živjeti zdravo je predstavljen u znanstvenom časopisu Nutrients 2019.godine uz odabrane europske znakove dodatnog označavanja proizvoda.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik III. vrste, medicinska sestra
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od 01. veljače 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. rujna 2021. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, medicinska sestra u Službi za medicinu rada.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Projekt: Hitne mjere sanacije zgrada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Naziv projekta (operacije):
Hitne mjere sanacije zgrada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, referentni broj Ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava: FSEU.2021.MZ.001
EUROPSKA UNIJA
Kratki opis projekta (operacije):
Svrha ovog projekta je nadoknada sredstava za provedene hitne mjere sanacije zgrada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo oštećenih u potresu 22. ožujka 2020. godine, te kasnijim potresima, na adresama Rockfellerova 2 i Rockfellerova 7 te nadoknada troškova preseljenja i uređenja prostora za rad na adresi Radnička 22, Preobraženska 4 i Rockfellerova 5, Zagreb.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo svoje djelatnosti obavlja na više lokacija u Gradu Zagrebu koje su stradale u potresu, a čija je hitna sanacija (i/ili preseljenje djelatnosti u druge prostorije) bila nužna kako bi se neometano nastavio rad.
Ciljevi i očekivani rezultati projekta (operacije):
· sanacija krovišta i popravak prozora,
· izrada snimke postojećeg stanja,
· detaljan pregleda oštećenja i istražnih radova,
· izrada elaborata ocjene postojećeg stanja,
· podupiranje stubišta i nadvoja metalnim podupiračima,
· radovi na uređenju ambulante.
Ukupna vrijednost projekta iznos koji sufinancira EU ( u HRK): 677.227,86 kuna FSEU 100%
Razdoblje provedbe projekta: od 22. ožujka 2020. godine do 1. svibnja 2022. godine
Kontakt za više informacija: info@hzjz.hr
Izmjene termina za cijepljenje na Velesajmu
Analizom odaziva na cijepljenje protiv bolesti COVID-19 i raspoloživosti zdravstvenih djelatnika Grada Zagreba za provedbu istog, te pripremom za primjenu treće doze, iz NZJZ Dr. Andrija Štampar utvrđena je potreba za reorganizacijom rada cjepnog punkta Velesajam.
Utorkom, četvrtkom i petkom bit će organiziran nastavak cijepljenja prvom dozom i docjepljivanja svim dostupnim vrstama cjepiva, a ponedjeljkom i srijedom će biti organizirana primjena treće doze u imunokompromitiranih osoba te docjepljivanje osoba koje su završile primarno cijepljenje.
Temeljem navedenog, raspored za tjedan koji je pred nama je sljedeći:
- 18. listopada (ponedjeljak), u vremenu od 8,00 do 12,00 sati, primjena treće doze u imunokompromitiranih osoba cjepivom Comirnaty [Pfizer] i Spikevax [Moderna] i docjepljivanje osoba koje su završile primarno cijepljenje, neovisno o vrsti cjepiva, cjepivom Comirnaty [Pfizer]
- 19. listopada (utorak), u vremenu od 14,30 do 19,00 sati, cjepivima Comirnaty [Pfizer], Janssen [Johnson & Johnson] i Spikevax [Moderna], javni poziv na prvu i drugu dozu
- 20. listopada (srijeda), u vremenu od 8,00 do 12,00 sati, primjena treće doze u imunokompromitiranih osoba cjepivom Comirnaty [Pfizer] i Spikevax [Moderna] i docjepljivanje osoba koje su završile primarno cijepljenje, neovisno o vrsti cjepiva, cjepivom Comirnaty [Pfizer]
- 21. listopada (četvrtak), u vremenu od 14,30 do 19,00 sati, cjepivima Comirnaty [Pfizer], Janssen [Johnson & Johnson] i Spikevax [Moderna], javni poziv na prvu i drugu dozu
- 22. listopada (petak), u vremenu od 8,00 do 12,00 sati, cjepivima Comirnaty [Pfizer], Janssen [Johnson & Johnson] i Spikevax [Moderna], javni poziv na prvu i drugu dozu
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik III vrste, medicinska sestra
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-21 od dana 29. srpnja 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. rujna 2021. godine za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto zdravstveni djelatnik III vrste, medicinska sestra u Službi za medicinu rada.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – pripravnik, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od 01. veljače 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. rujna 2021. za prijam na pripravnički staž na određeno vrijeme za radno mjesto pripravnik, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Slavimo nacionalni Tjedan školskog doručka – ove godine posvećen povrtnom doručku!
Slavimo nacionalni Tjedan školskog doručka – ove godine posvećen povrtnom doručku!
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo ponovno obilježava nacionalni Tjedan školskog doručka, koji je počeo 11. listopada i traje do 15. listopada 2021.
Zagreb, 11. listopada 2021. – Doručak je za školarce najvažniji obrok u danu, a škole su mjesto gdje se svaki dan poslužuju tisuće doručaka. To je razlog za slavlje! Zato se od 2020. godine svakog listopada, uoči Svjetskog dana hrane, slavi nacionalni Tjedan školskog doručka. Ove godine Tjedan školskog doručka proslavit ćemo od 11. do 15. listopada, a posvetit ćemo ga povrtnom doručku.
Tjedan školskog doručka pokrenut je u sklopu projekta Živjeti zdravo, pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović, kako bi se podigla svijest o važnosti nutritivno bogatog doručka za učenike te kako bi se omogućilo školama da pokažu svoje programe doručaka putem uzbudljivih natječaja i promotivnih aktivnosti.
„Rezultati CroCOSI istraživanja pokazali su nam da u Hrvatskoj samo jedno od petero djece u dobi od 8 godina svakodnevno konzumira povrće. Zato smo ove godine željeli pokazati kako povrće ima svoje mjesto u svakom obroku, pa i u školskom doručku. Povrtni školski doručak prilika je da učenici dan započnu zdravim obrokom, isprobaju nešto što im je možda novo te da uče i istražuju o važnosti konzumacije povrća uz druženje i zabavu“, istaknula je Helena Križan, socijalna pedagoginja iz tima projekta Živjeti zdravo.
Škole su pozvane da kroz ovaj tjedan na različite načine proslave povrtni doručak: uvođenjem novih povrtnih doručaka na školski jelovnik, uključivanjem učenika u ocjenjivanje jela, intervjuiranjem svojih vrijednih školskih kuharica/kuhara, izradom tjednih planova povrtnih školskih doručaka, učenjem o Tanjuru pravilne prehrane te na mnoge druge kreativne načine.
Na mrežnoj stranici projekta Živjeti zdravo, u rubrici #ŽivjetiZdravoUŠkoli, nalaze se dodatne ideje za škole i roditelje, ali i niz materijala kojima se mogu koristiti učitelji i odgojno-obrazovni djelatnici, roditelji koji žele pronaći ideje za doručke te sama djeca, koja mogu iskoristiti različite edukativno-zabavne materijale.
Proslavi školskog doručka pridružile su se mnogobrojne osnovne škole diljem Hrvatske, poznati chefovi David Skoko, Marko Gajski i Nastasja Chiara Petrić te mnogi drugi gastroblogeri koji su putem svojih društvenih mreža podržali ovu hvalevrijednu inicijativu.
Njihove ideje i poruke mogu se pronaći putem #ŽivjetiZdravoUŠkoli, a cijeli projekt pratite na društvenim mrežama projekta Živjeti zdravo – Facebooku i Instagramu.
Poziv školama_Tjedan školskog doručka 2021
Hipertenzija – povišeni krvni tlak
Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijete se i visoke vrijednosti krvnoga tlaka.
Dijagnoza povišenoga krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Opetovano izmjerene vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara stupca žive (mmHg) potrebne su za dijagnozu hipertenzije. Posljedica hipertenzije je stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke.
Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg. Gornji (sistolički tlak) stvara srce pumpajući krv kroz arterije. Donji dijastolički tlak je tlak u arterijama dok se srce odmara između dva otkucaja. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka postaju nešto više, no ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog tlaka.
Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.
U osnovi je hipertenzija najčešće esencijalna, što znači da se ne može otkriti bolest nekog od organskih sustava koji reguliraju tlak. Radi se jednostavno o poremećenoj ravnoteži, u kojoj svi čimbenici kontrole u nekoj mjeri zakazuju u svojoj funkciji. Rijetko, u oko 5% slučajeva, radi se o sekundarnoj hipertenziji, kada je uzrok visokom krvnom tlaku bolest nekog vitalnog organa, najčešće bolest bubrega, tumori nadbubrežne žlijezde, ali i korištenje nekih lijekova.
Povišen tlak godinama ne boli i ne mora pokazivati simptome. No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.
Najčešće se povišeni krvni tlak otkriva slučajno, mjerenjem tlaka na pregledu (sistematskom, za vozačku dozvolu, pri zapošljavanju). Stoga je važno, barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak, kako bi se povišene vrijednosti otkrile na vrijeme, dok još nema oštećenja drugih organa.
Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega. Prema procjenama, 18% svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0% slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba, od čega 13 106 žena i 9 711 muškaraca. Visoka je i prevalencija hipertenzije, prema istraživanju EH-UH provedenim 2005.g. iznosi 37% (M 35,2% , Ž 39,7)što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka > 140/90 mmHg.
Iako je hipertenzija povezana s izbježivim rizičnim čimbenicima i postoje učinkoviti lijekovi za njezino liječenje, istraživanja pokazuju da je ona loše kontrolirana u stanovništvu. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.
Nažalost, gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima, niti mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75% populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Glavni problem tako loše kontrole hipertenzije predstavlja to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni tlak. Naime, mjerenje tlaka je osnova kako u postavljanju dijagnoze, tako i u praćenju učinka terapije. Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Međutim, treba podići razinu svijesti opće populacije o važnosti mjerenja i kontrole krvnog tlaka. Preporuka je Svjetske lige za hipertenziju da svatko provjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.
Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:
• smanjenjem unosa soli
• uravnoteženom pravilnom prehranom
• prestankom pušenja
• izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
• redovitom tjelesnom aktivnosti
• održavanjem normalne tjelesne težine.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% slučajeva hipertenzije, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija.
Isto tako važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog tlaka redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika.
Prim. Verica Kralj, dr.med.