Izvješće o smrtnosti prema listi odabranih uzroka smrti u 2020.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.

U izvješću su za Hrvatsku i županije za 2020. godinu  prikazani uzroci smrti razvrstani prema tabličnom popisu uzroka smrti Eurostat-a (Causes od Death, „European Shortlist“) u koji je dodan COVID-19..

Cijelo izvješće možete pogledati OVDJE

Cijepljeno je 50 posto ukupnog stanovništva i 60 posto odraslog stanovništva!

U subotu 13. studenog postavljen je novi jesenski rekord u prvim dozama: cijepilo se 28.170 osoba od kojih je 19.198 primilo prvu dozu. Drugu dozu primilo je 2.359 osoba a treću 6.613 osoba. Time ukupan broj osoba koje su od početka cijepljenja primile prvu dozu iznosi 2.043.475 što je 50,35% ukupne populacije. Od cijepljenih, 2.022.551 odrasle su osobe čime udio cijepljenih odraslih iznosi 60,18%.

„Zahvaljujem svim našim sugrađanima koji su se odlučili cijepiti te i sve ostale pozivamo na cijepljenje. Sada možemo zaključiti da je više onih koji su se cijepili nego onih koje se još nisu odlučili na taj korak. Posebno pozivamo na cijepljenje sve one s kroničnim bolestima. Liječnike na punktovima građani često pitaju mogu li se cijepiti s obzirom na bolesti koje imaju te s obzirom na prethodne alergijske reakcije. Kronične bolesti su upravo razlog za prioritetno cijepljenje: ako imate kronične bolesni, tim više se trebate odmah cijepiti. Ako niste sigurni, ponesite svoju medicinsku dokumentaciju na cijepljenje. Na svakom punktu za cijepljenje je liječnik koji će na licu mjesta prije samog cijepljenja proučiti o čemu se radi. Vezano uz alergije, čak i teža prethodna alergijska reakcija na lijekove u velikoj većini slučajeva samo zahtijeva da se osoba nakon cijepljenja malo duže zadrži na cjeplištu pod nadzorom liječnika (30 minuta umjesto 15 minuta). Alergije na hranu i pelud nisu važne kod cijepljenja i svi se mogu cijepiti. Zdravstvene prepreke (kontraindikacije) za cijepljenje zbog kojih se osoba nikako ne može cijepiti ima izrazito mali broj osoba, manje od 2 posto populacije sudeći po zemljama u kojima je cijepljeno više od 98% populacije.“ istaknuo je ravnatelj HZJZ-a izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak.

Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (58,9% ukupnog stanovništva, odnosno 70,6% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu (53,2% ukupnog stanovništva, odnosno 64,1% odraslog stanovništva).

Udio cijepljenih raste od nižih prema višim dobnim skupinama do dobi 70-74 godine, te je u dobi 70-74 godine najviši udio cijepljenih koji iznosi 87,65% za prvu dozu. U dobi 65 godina i više cijepljeno je 638.318 osoba (74,8%) s jednom dozom i 594.036 osoba (69,6%) s dvije doze.

Prva doza i završeno cijepljenje u odnosu na procijenjeno ukupno stanovništvo županija (udio)

Zašto je važno da se osobe koje nisu cijepljene i nisu preboljele COVID-19 testiraju na pouzdan način?

Hrvatska je trenutno u četvrtom valu pandemije koji je po broju novooboljelih u posljednja dva tjedna premašio čak i drugi val koji je od prethodna tri vala bio najteži. Smrtnost je velika te približno 1% osoba kod kojih je utvrđena zaraza nažalost umire, a među njima je tri četvrtine onih koji se nisu cijepili. Posebno su ugrožene osobe starije životne dobi i bolesnici koji se osobnim cijepljenjem ne mogu potpuno zaštititi jer iscrpljen organizam nije u mogućnosti razviti odgovarajuću imunost nakon cijepljenja. Teško da su ljudska prava ijednoj skupini naših sugrađana narušena kao što su narušena našim sugrađanima koji boluju od karcinoma ili kojima su primjerice transplantirani solidni organi, a ne smijemo zabraviti da među njima ima i djece. Mnogi od njih su se  još od početaka pandemije u potpunosti odrekli sudjelovanja u društvenom životu.  No, zbog bolesti se ne mogu odreći zdravstvene skrbi i pomoći drugih, a upravo oni kojima je zadaća pomagati bolesnima mogu ih zaraziti i time smrtno ugroziti jer su se odbili cijepiti ili testirati.

U prva dva vala pandemije cjepivo nije uopće bilo na raspolaganju, a u trećem valu bilo je cijepljeno tek oko 10% stanovništva. U sva tri prethodna vala smanjenje u broju novooboljelih nastupilo je točno u trećem tjednu nakon donošenja Odluke stožera o ograničenju okupljanja. Širokim uvođenjem COVID potvrda rezultat bi trebao biti sličan, a nije ograničeno sudjelovanje u društvenom životu već je upravo suprotno omogućen društveni život bez znatnih ograničenja kakva smo imali u prethodna tri vala.

Za dobivanje COVID potvrda, osim preboljenja bolesti ili cijepljenja, može se koristiti i testiranje, no pri tome se trebaju koristiti isti kriteriji kao i kod postavljanja dijagnoze bolesti, odnosno testovi trebaju biti dovoljno pouzdani da bi mogli s odgovarajućom sigurnosti potvrditi da osoba nema bolest COVID-19 i da nije zarazna, odnosno da ne širi bolest tijekom obavljanja aktivnosti koje korištenje COVID potvrde omogućava njenom korisniku.

Tu sigurnost da osoba nije zarazna čini nekoliko elemenata u procesu dijagnostike od kojih su najvažniji – dovoljno pouzdan test, odgovarajući način uzimanja uzorka, odgovarajući uzorak i pravilno izvođenje testa. Slijedi nekoliko riječi o svakom od tih elemenata:

Antigenski testovi koji koriste slinu kao uzorak nisu prihvatljivi za izdavanje COVID potvrda jer nisu dovoljno pouzdani. Po nekim istraživanjima najmanje svaka treća osoba koja je zaražena dobije negativan nalaz umjesto pozitivnog.  Zaključno, uzorak sline je nepouzdan uzorak i  ne može se koristiti za službenu svrhu, već isključivo kao orijentir za osobnu potrebu, a u slučaju da je pozitivan potrebno je provesti neki od pouzdanijih testova.

Prema Europskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC)  nazofaringealni uzorci su zlatni standard za testiranje na COVID-19 PCR i brzim antigenskim testovima. Sadašnja istraživanja ne daju dovoljno dokaza za upotrebu sline kao uzorka za brze antigenske testove.  Komercijalni dijagnostički testovi za slinu s oznakom CE dostupni su u Europskoj uniji/Europskom gospodarskom prostoru (EU/EEA), no niti jedan od ovih testova nije uključen na Zajednički popis međunarodno priznatih brzih antigenskih testova Europske komisije a isključivo temeljem testova koji su navedeni na ovom popisu mogu se izdavati Digitalne Covid potvrde.

Obrisak nazofarinksa je najpouzdaniji i daje najtočnije rezultata te nije štetan za zdravlje. Dodatno treba istaknuti da većina osoba koje se žale na uzimanje obriska, zapravo se žale na neugodu i bolnost koju uzimanje uzorka izaziva.  Treba razlikovati neugodu od štetnosti za zdravlje. Korist od pravovremenog otkrivanja infekcije i izoliranja zarazne osobe je toliko velika da svi moramo imati dovoljno snage da pretrpimo kratkotrajnu neugodu kod uzimanja brisa.

Svi pa tako i oni kojima je testiranje neugodno, kao alternativu testiranju mogu se cijepiti. U Hrvatskoj su širokodostupna cjepiva protiv COVID-19 koje je registrirala Europska agencija za lijekove, što znači da su zadovoljila najrigoroznije znanstvene provjere. Koliko su sigurna najbolje svjedoče stranci koje posljednjih tjedana dolazi kod nas na cijepljenje.  Globalno je primijenjeno 7,45 milijardi doza, a 31,1 milijuna doza daje se svaki dan, čime su obje vrste cjepiva koje se primjenjuju u Hrvatskoj, cjepivo na bazi glasničke RNA i vektorsko, davno nadišle sve eksperimentalne faze te postale dio rutinske medicinske prakse.

Zaključno, proširena uporaba COVID potvrda je  nužna mjera kako bi se s jedne strane izbjegao „lockdown“, a s druge strane kako bi spriječilo pretjerano opterećenje zdravstvenog sustava i smrtni ishodi, te kako bi se pružila određena razina sigurnosti koju je društvo dužno pružiti svima a posebno najosjetljivijima među nama, a to su bolesni među kojima su i djeca čija je kvaliteta života već narušena uslijed osnovne bolesti.

 

 

 

 

U tri dana više od 50 000 osoba primilo je prvu dozu cjepiva!

Od 9. do 11. listopada ukupno su 50432 osobe primile prvu dozu cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Na dan 11. studenoga utrošeno je 31.406 doza cjepiva do kojih se 18.481 odnosi na prvu dozu. Upravo je 18.481 doza najveći broj prvih doza utrošenih u jednom danu još od ljeta 2021. godine što su svakako ohrabrujuće vijesti.

Do dana 11. studenoga utrošeno je 3.790.884 doza cjepiva. Ukupno je 2.009.038 osoba cijepljeno prvom dozom (uključujući doze sa statusom nepoznato), a od njih je 1.711.702 cijepljeno s dvije doze. S dodatnom dozom (docjepna i treća doza za imunokompromitirane osobe) cijepljeno je 70.144 osoba.

Do sada je cijepljeno 49,51% ukupnog stanovništva odnosno 59,20% odraslog stanovništva. Ministar zdravstva Vili Beroš iskazao je zadovoljstvo zbog odaziva građana na cijepljenje u ovom tjednu.

„Više od 50.000 građana cijepilo se prvom dozom u protekla 3 dana. Dio su društva većeg od 2 milijuna građana koji su odluku donijeli na temelju znanstveno utemeljenih činjenica. Pozivam neodlučne da učine isto. Pokažimo da znamo i možemo još bolje“ istaknuo je ministar Beroš.

„Vrlo smo sretni jer su građani prepoznali ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo. Broj umrlih osoba od posljedica koronavirusa u Hrvatskoj zaista je ozbiljan, a posebno nas rastužuje što velika većina preminulih nije cijepljena. Bez obzira na sve, pozivamo sve građane koji se nisu cijepili da naprave taj važan korak i zaštite sebe i svoje voljene. Ovom se prigodom zahvaljujem i zdravstvenim djelatnicima kao i svima koji sudjeluju u organizaciji cijepljenja u Hrvatskoj. Pred nama je još puno posla, ali uz ovakav odaziv građana siguran sam da ćemo ovako velike brojeve zajedno staviti pod kontrolu“ naglasio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Održana Radionica Food Reformulation and Salt Reduction u organizaciji HZJZ-a te uz potporu WHO-a

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Služba za zdravstvenu ekologiju, organizirali su Radionicu Food Reformulation and Salt Reduction koja se uz potporu WHO Country Office Croatia i WHO European Office for Prevention and Control of Noncommunicable Diseases (NCD Office) / Division of Country Health Programs, Moscow, Russian Federation,  koja se održala 10. studenog 2021.godine.

Prisutne je u ime HZJZ-a i ravnatelja izv.prof.dr.sc Krunoslava Capaka pozdravio doc.dr.sc Tomislav Benjak, a u ime WHO-a dr.sc Iva Pejnović Franelić, Liaison Officer Croatia.

Predavanja su održali pozvani predavači i stručnjaci: prim.dr Vera Katalinić Janković, dr.med, savjetnica Ministra zdravstva; izv.prof.dr.sc Sanja Musić Milanović, epidemiolog, voditeljica Službe za promicanje zdravlja i voditeljica Nacionalnog programa Živjeti zdravo; Akademik Bojan Jelaković, voditelj Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC Zagreb; izv.prof.dr.sc Ranko Stevanović, dr.med voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ; dr.sc Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a; dr.sc Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani HZJZ i komponente Prehrana i zdravlje Nacionalnog programa Živjeti zdravo; Marija Batinić Sermek, dipl.ing. voditeljica Službe za kvalitetu hrane i informiranje o hrani Ministarstva poljoprivrede. Od strane WHO predavanje je održala dr.Clare Ferrand, techical officer, WHO European Office.

 

Visoki krvni tlak je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti kao što su bolesti srca i moždani udar. Prekomjerna konzumacija soli povisuje krvni tlak. Za razvoj učinkovitih nacionalnih programa smanjenja soli potrebni su usklađeniji napori, provođenje nadzora i provedba politika i intervencija za koje se zna da su učinkovite u smanjenju unosa soli na razini stanovništva.

Cilj Radionice bio je prikaz provedbene politike temeljem akcijskog plana i strategije smanjenja unosa soli u Republici Hrvatskoj te prikaz intervencija i nadzora te najava budućih koraka u reformulacijama hrane i smanjenju unosa soli.

 

 

Novi jesenski rekord u cijepljenju: u jednom danu 16.747 građana primilo prvu dozu!

Na dan 10. studenoga cijepljeno je 27.621 osoba od kojih je 16.747 primilo prvu dozu. Drugu dozu je primilo 3.527 osoba a dodatnu ili treću dozu 7.347 osoba. Ovakav veliki broj prvih doza zabilježen je posljednji put početkom lipnja.

Do sada je u Hrvatskoj utrošeno 3.759.981 doza cjepiva. Ukupno je 1.990.925 osoba cijepljeno prvom dozom (uključujući doze sa statusom nepoznato), a od njih je 1.707.700 cijepljeno s dvije doze. S dodatnom dozom (docjepna i treća doza za imunokompromitirane osobe) cijepljeno je 61.356 osoba. Do dana 10. studenoga cijepljeno je 49,06% ukupnog stanovništva odnosno 58,67% odraslog stanovništva.

Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (57,6% ukupnog stanovništva, odnosno 69,2% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu (52,6% ukupnog stanovništva, odnosno 63,4% odraslog stanovništva).

Ovim putem pozivamo sve građane koji nisu cijepljeni, posebno one najugroženije, da se cijepe u što kraćem roku. Za informacije o cijepnim punktovima informirajte se putem zavoda za javno zdravstvo u županiji u kojoj se namjeravate cijepiti. Mreža zavoda za javno zdravstvo i kontakti nalaze se OVDJE.

Građani Zagreba mogu se cijepiti bez najavljivanja na više punktova, a više informacija o terminima i lokacijama pročitajte OVDJE.

Prva doza i završeno cijepljenje u odnosu na procijenjeno ukupno stanovništvo županija (udio)

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak sudjelovao na sastanku s predstavnicima Zavoda za javno zdravstvo FBiH

U subotu, 23. listopada  2021. u Mostaru je održan sastanak između ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslava Capaka i v. d. ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine mr. sc. Siniše Skočibušića. Sastanku je nazočila i ravnateljica Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije Bosne i Hercegovine doc. dr. sc. Vlatka Martinović

Oba zdravstvena zavoda ključne su ustanove koje se bave javnim zdravstvom u RH i FBiH, a u pandemiji COVID-19  preuzeli su cijeli niz zadaća u borbi protiv nekontroliranog širenja bolesti. Ravnatelji su razmijenili dosadašnja iskustva, ali i aktualne izazove u upravljanju pandemijom COVID-19. Posebno su se osvrnuli na proces cijepljenja gdje je utvrđeno da obje institucije poduzimaju maksimum napora osiguravajući dovoljno cjepiva i promičući cijepljenje kao izlaz iz ove krize najprije zbog zaštitne uloge cjepiva koje većinu populacije štiti od teškog kliničkog oblika bolesti.  Uz sve uložene napore usmjerene ka cilju da se cijepi što više stanovništva, u obje države došlo je do pada broja osoba cijepljenih prvom dozom. Opseg potpuno cijepljenog stanovništva u FBH je iznad 20%, dok je u RH cijepljeno oko 58% odraslog stanovništva što je nezadovoljavajuće s obzirom na okruženje. Sudionici su naglasili i visoke troškove za zdravstvo koje je donijela pandemija COVID-19 uz sve poteškoće koje su se manifestirale u gospodarstvima i u zdravstvenom sustavu obje zemlje.

Razgovaralo se i o drugim aspektima rada i funkcioniranja zavoda koji su djelomice zanemareni zbog preraspodjeljivanja radnika na zadatke koji se izravno odnose na borbu protiv COVID-19 i usporavanje ili zaustavljanje dijela uobičajenih aktivnosti zavoda. Dr. Skočibušić je upoznao kolege s decentraliziranom organizacijom javnog zdravstva u FBiH. Izv. prof. dr. sc. Capak istaknuo je važnost stručnog upravljanja pandemijom COVID-19, a svi sugovornici su zaključili da će se uskoro morati poduzimati odlučnije mjere za sprječavanje pandemije, unaprijediti i/ ili ponovno pokrenuti aktivnosti koje su uz pandemiju zastale ili se usporile te čim prije posvetiti više pozornosti masovnim nezaraznim bolestima i njihovoj prevenciji.

Zajednički je zaključeno da je potrebno unaprijediti suradnju između dvaju zavoda u smislu razmjene informacija i stručnjaka, zajedničkih stručnih skupova, sudjelovanja na međunarodnim stručno-znanstvenim skupovima i unaprjeđenja rada na prekograničnim europskim projektima te da će ravnatelji zajednički pripremiti sporazum o prijateljstvu i suradnji. Tijekom sljedećeg susreta koji će se održati tijekom studenog ove godine razmotrit će se do sada učinjeno i nastaviti s planiranjem daljnje suradnje kroz operativni plan te se planira potpisivanje Sporazuma u Mostaru.

Jučer se s prvom dozom cijepilo više od 15.000 osoba!

Na dan 9. studenog utrošeno je 24.505 doza cjepiva, a čak 15.204 osobe cijepljene su s prvom dozom

Takav veliki broj prvih doza  posljednji je put zabilježen u prvoj polovici lipnja: 10. lipnja 16.258 građana se odlučilo na prvu dozu a 11. lipnja isto se odnosilo na 11.259 građana, nakon čega je broj prvih doza ipak bio manji. Tako velik broj ukupnih doza u jednom danu nije zabilježen još od prve polovice srpnja, odnosno konkretno od 8. srpnja kada je utrošeno 28.640 doza, dok je već 9. srpnja zabilježeno 23.812 doza.

„Možemo zaključiti da su se nakon ljetne stanke građani odlučili na cijepljenje u većem broju. Sretni smo zbog takve odluke građana, kako zbog onih koji su se odlučili na prvu dozu tako i zbog onih koji su se odlučili na drugu i treću, odnosno dodatnu dozu. Nakon godine i pol života u pandemiji svima je jasno  da je izlaz u cijepljenju. Samo cijepljenjem možemo održati naša radna mjesta, a našu djecu u školskim klupama“ istaknuo je ravnatelj HZJZ-a izv. prof.dr.sc. Krunoslav Capak.

Cijepljenje u Rockefellerovoj i Cimermanovoj isključivo radnim danima i subotom

Zbog netočnih informacija koje su se pojavile u medijima obavještavamo javnost kako danas 7. studenoga ne cijepimo na adresama Rockefellerova 4 i Cimermanova 64a u Zagrebu.

Na adresi Rockefellerova 4 građani se bez prethodne najave mogu cijepiti svake srijede od 16.00 do 20.00 sati i svake subote od 10.00 do 14.00 sati. Dostupna su sva cjepiva, a građani mogu primiti prvu, drugu ili treću dozu cjepiva.

Drugi punkt građanima je na raspolaganju svakim radnim danom od 14.00 do 18.00 sati u Ulici Radoslava Cimermana 64a u Zagrebu (Kajzerica,  zgrada kod semafora u neposrednoj blizini Hipodroma). Cjepivo Moderna biti će od 11. listopada dostupno utorkom, srijedom i četvrtkom. Sva ostala cjepiva (Comirnaty, Astrazeneca i J&J/Janssen) dostupna su svim danima u tjednu. Građani na istoj adresi mogu primiti i treću dozu cjepiva svaki radni dan od 14.00 do 18.00 sati.

DANAS, 7. STUDENOGA, ZAGREPČANI SE MOGU CIJEPITI NA VELESAJMU U PAVILJONU 9 U ORGANIZACIJI NZJZ DR. ANDRIJA ŠTAMPAR. CIJEPLJENJE JE ORGANIZIRANO OD 8.00 do 12.00 SATI. 

Ravnatelj HZJZ-a K. Capak: Demanti vezan uz omašku pri iznošenju podataka o novoboljelima na novinskoj konferenciji Stožera civilne zaštite RH

Poštovani svi,

nakon konferencije za medije do ovog trenutka cijeli je niz objava na mrežnim stranicama i društvenim mrežama oko moje greške koju sam počinio prilikom čitanja dnevnih brojki novozaraženih i udjela necijepljenih među zaraženima. Želio bih ovdje dati službeni demanti kako bih, koliko je moguće, spriječio širenje tih netočnih podataka i obmanjivanje javnosti od onih koji šire neistine i promoviraju necijepljenje.

Demanti:

„Na konferenciji za medije Stožera Civilne zaštite održanoj 5. studenog 2021. ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, iznoseći dnevne podatke o udjelu cijepljenih među novozaraženima i hospitaliziranima učinio je omašku tijekom čitanja izvješća. Tu grešku željeli bismo ovim demantijem ispraviti i time spriječiti daljnje širenje netočnih brojki i dezinformacija te posve ukloniti mogućnost manipuliranja javnošću širenjem laži.

Točne dnevne brojke su sljedeće:

Na dan 5. studenoga 2021. u posljednja 24 sata broj novozaraženih bio je 6.932, od kojih u potpunosti nije bilo cijepljeno njih 74,1 %.

Za kraj podsjećamo da je u listopadu od COVID-19 preminulo 578 osoba od kojih 75% nije bilo cijepljeno. Od umrlih, koji su bili srednje životne dobi ispod 50 godina života, svih 22 koji su preminuli u listopadu nije bilo cijepljeno.

Kada govorimo o udjelu cijepljenih osoba među hospitaliziranima važno je reći da je podatak za 5.11.2021. o 51,5% cijepljenih dnevni podatak i da ti podaci variraju od dana do dana, ali gledano prosječno, na tjednoj i mjesečnoj razini, imamo stabilni trend koji ukazuje da je među hospitaliziranima između 70% i 80% necijepljenih.“

Na kraju, ispričavam se na ovoj greški prilikom iznošenja podataka, molim medije i javnost da ne koriste ovaj događaj u daljnjoj manipulaciji javnošću i promociji necijepljenja.

 

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju

Na temelju  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od 01. veljače 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 13. listopada 2021.  za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.

Više o odabiru pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 u subotu 6. studenoga

Mjesto cijepljenja: Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Rockefellerova 4 (Zagreb)

Vrijeme cijepljenja: subota 6. studenoga 2021. od 10.00 do 14.00 sati

Bez naručivanja i najave

Sve doze i sva cjepiva protiv bolesti COVID-19

Zbog povećanog interesa za cijepljenje u proteklih dva tjedna, u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Rockefellerova 4, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirat će cijepljenje u dodatnom, novom terminu: u subotu 6. studenog od 10 do 14 sati.

Na ovom punktu za cijepljenje tradicionalno se cijepi svaku srijedu od 16 do 20 sati. Jučer u srijedu 3. studenoga na ovom punktu za cijepljenje bez naručivanja i najave cijepljeno je ukupno 868 osoba: 381 osoba je primila prvu dozu, 201 drugu dozu a 286 booster dozu.

„Odaziv na cijepljenje u proteklih nekoliko dana i sve veći interes za cijepljenje dokazuju kako su građani prepoznali važnost cijepljenja kao jedini način da zaštite sebe i ljude oko sebe. Rekordne brojke novooboljelih i punjenje kapaciteta bolnica možemo smanjiti isključivo cijepljenjem. Siguran sam da svi možemo i više i bolje i zato pozivam sve građane da se odazovu na cijepljenje i da mirnije uđemo u dugu zimu koja je pred nama.“ istaknuo je ravnatelj HZJZ-a izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak.

Jučer je u Školi narodnog zdravlja cijepljeno čak 39 posto više građana u odnosu na prošlu srijedu. Ravnateljica Škole narodnog zdravlja prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić Tiljak također je izrazila zadovoljstvo odazivom građana.

„Drago nam je da su se građani odazvali u ovako velikom broju, te ih čak niti kiša nije omela da pričekaju svoj red i cijepe se. Bilo je dosta osoba mlađe i srednje dobi. Neke je informacija o 41 preminuloj osobi u jednom danu potaknula na cijepljenje, a posebno činjenica da dvije najmlađe preminule osobe u dobi 30-50 godina nisu bile cijepljene. “ izjavila je ravnateljica Škole narodnog zdravlja Prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić Tiljak.

Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu

Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju („NN“ 56/13, 64/15, 104/17, 115/18, 16/20) i Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe („NN“ 125/17) regulirano je područje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj (RH).

U cilju zaštite ljudskog zdravlja provode se propisane kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u javnoj distribucijskoj mreži na nekoliko razina u okviru: i) samokontrole koju provode javni isporučitelji vodnih usluga (JIVU), ii) državnog monitoringa koji koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar te iii) službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju koje provode sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva.

Sustavom samokontrole u 2020. godini su javni isporučitelji vodnih usluga analizirali su više od 60.000 uzoraka na kemijske pokazatelje i više od 50.000 uzoraka na mikrobiološke pokazatelje.

Monitoringom vode za ljudsku potrošnju je u javnoj distribucijskoj mreži u RH 2020. godini uzorkovano 7.451 uzorak redovnog (monitoring parametara skupine A) i 699 uzoraka revizijskog monitoringa (monitoring parametara skupine B). Ukupni broj neispravnih uzoraka vode zbog jednog ili više pokazatelja iznosio je 186 odnosno 2,3 %.

Sanitarni inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH) prilikom provođenja službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2020. godini uzorkovali su 233 uzoraka vode od kojih je 19 (8%) bilo neispravno.

Cjeloviti Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj u 2020. godini može se preuzeti OVDJE

 

Nova cijena brzog antigenskog testa na COVID-19

Od dana 04. studenog 2021., odlukom Upravnog vijeća, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na snagu stupaju nove cijene mikrobioloških pretraga koje se pružaju na zahtjev pravnih i fizičkih osoba. Nove cijene se odnose isključivo na testiranje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

  • Brzi antigenski test na COVID-19      –       jedinična cijena 108,00 kn

*Navedene cijene ne primjenjuju se pri testiranju na uputnicu izdanu od strane liječnika.

Zagrepčani pohrlili na cijepljenje!

Danas poslijepodne u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u okviru akcije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bez naručivanja i najave ukupno je cijepljeno 868 osoba: 381 osoba je primila prvu dozu, 201 drugu dozu, a 286 booster dozu.

„Uz cijepljenje na Velesajmu koje organizira Nastavni zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, ovo je još jedan dokaz pojačanog interesa za cijepljenje naših sugrađana. Rekordne brojke novooboljelih i svijest da samo cijepljenje, i to prvenstveno odraslih, ali i djece, može zadržati našu djecu u školskim klupama, potaknula je građane na cijepljenje. Vijest o teškim slikama bolesti kod trudnica potaknule su mladu populaciju na cijepljenje jer je sada potpuno jasno da je najbolja priprema za trudnoću upravo cijepljenje.“ istaknuo je ravnatelj HZJZ-a izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak.

Radi se o porastu od 39 posto u odnosu na prošlu srijedu kada je cijepljeno 529 osoba te o porastu 2,8 puta u odnosu na prethodne tjedne jer je tijekom rujna i listopada uobičajrno svake srijede cijepljeno oko 300 osoba.

„Drago nam je da su se građani odazvali u ovako velikom broju, te ih čak niti kiša nije omela da pričekaju svoj red i cijepe se. Bilo je dosta osoba mlađe i srednje dobi. Neke je informacija o 41 preminuloj osobi u protekla 24 sata potaknula na cijepljenje a posebno činjenica da dvije najmlađe preminule osobe u dobi 30-50 godina nisu bile cijepljene.“ izjavila je ravnateljica Škole narodnog zdravlja prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić Tiljak.

Riječ je o punktu za cijepljenje u Rockefellerovoj 4 gdje se građani mogu cijepiti svake srijede od 16 do 20 sata.

Cijepljenje protiv COVID-19: Najčešća pitanja i odgovori

Zbog velikog interesa javnosti i broja upita koje zaprimamo svakog dana, stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odgovorili su na  najčešća pitanja vezana za cijepljenje protiv COVID-19 bolesti. Zbog lakšeg snalaženja, pitanja smo podijelili u četiri kategorije:

 

– Kako se prijaviti za cijepljenje

– Što trebate znati prije cijepljenja

– Što trebate znati nakon cijepljenja

– Općenito o cjepivima

 

 

KAKO SE PRIJAVITI ZA CIJEPLJENJE

 

1.         MORAM LI SE CIJEPITI PROTIV SARS-COV-2?

Cijepljenje protiv SARS-CoV-2 je dobrovoljno.

 

2.         KOME SE JAVITI U SLUČAJU DA SE ŽELIM CIJEPITI PROTIV COVID-19?

Trenutno se u Hrvatskoj većinom provodi cijepljenje protiv bolesti COVID-19 na punktovima bez naručivanja i najave, a detalje o organizaciji punktova u pojedinim županijama možete naći na službenim mrežnim stranicama županijskih zavoda za javno zdravstvo i izravno se informirati oko definiranih termina cijepljenja bez najavljivanja. Popis županijskih zavoda s poveznicom na službene internetske stranice je dostupan ovdje.

Osim dolaskom na punkt, za cijepljenje se još možete prijaviti:

  • prijavom kod svojeg liječnika obiteljske medicine
  • putem Portala zdravlja
  • putem internetske stranice https://cijepise.zdravlje.hr/
  • javljanjem u županijski zavod za javno zdravstvo.

Cijepljenje se provodi i u ljekarnama, a popis ljekarni koje provode cijepljenje možete pronaći na sljedećoj poveznici; za cijepljenje u ljekarnama potrebno se najaviti telefonom: https://www.hljk.hr/novosti/popis-ljekarni-u-rh-u-kojima-se-provodi-cijepljenja-protiv-bolesti-covid-19-n230

 

 

3.            MOGU LI SE CIJEPITI PROTIV SARS-COV-2 IZVAN SVOG MJESTA PREBIVALIŠTA?

Ako niste u mogućnosti cijepiti se u mjestu svog prebivališta, odnosno kod izabranog liječnika obiteljske medicine, cijepiti se možete u mjestu svojeg trenutnog boravišta. Županijski zavodi za javno zdravstvo redovito ažuriraju termine i lokacije cijepljenja na svojim mrežnim stranicama i drugim dostupnim mjestima za oglašavanje. Oglašeni raspored uključuje adresu i radno vrijeme punktova te cjepivo kojim se cijepi. Popis županijskih zavoda sa poveznicom na službene internetske stranice je dostupan ovdje.

 

4.            MOGU LI SE CIJEPITI OSOBE KOJE IMAJU EUROPSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE?

Prema Odluci Vlade Republike Hrvatske, cijepiti se mogu, osim osoba državljana Republike Hrvatske koji imaju status osigurane osobe i osobe koje nemaju status osigurane osobe prema zakonima kojima se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u RH, što uključuje:

– Sve državljane Republike Hrvatske koji nemaju status osigurane osobe prema zakonima koji se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Republici Hrvatskoj;

– Sve državljane Republike Hrvatske izvan Republike Hrvatske koji se zateknu na teritoriju Republike Hrvatske;

– Sve osobe koje imaju strano državljanstvo, a zateknu se na teritoriju Republike Hrvatske.

 

5.            KADA ĆU DOĆI NA RED ZA CIJEPLJENJE?

Cjepivo protiv bolesti COVID-19 lako je dostupno svim građanima koji su odlučili cijepiti se.

 

6.            ZDRAVSTVENI SAM DJELATNIK U PRIVATNOM SEKTORU, KOME SE TREBAM JAVITI ZA CIJEPLJENJE?

Cijepljenje djelatnika u privatnom sektoru zdravstva provodi se pod istim uvjetima kao i u javnom sektoru. Provođenje cijepljenja privatnih zdravstvenih djelatnika može se organizirati na sljedeće načine:

  • ako se radi o ustanovi s većim brojem zdravstvenih djelatnika, ustanove mogu organizirati cijepljenje svojih djelatnika (bolnice, domovi zdravlja, poliklinike), a informacije o potrebnim količinama cjepiva upućuju teritorijalno nadležnom zavodu za javno zdravstvo
  • privatne zdravstvene djelatnike koji imaju vlastitu praksu, a nisu dio veće zdravstvene ustanove, upućujemo da se cijepe organizirano u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima doma zdravlja na čijem terenu rade
  • privatni zdravstveni djelatnici mogu se cijepiti i u nadležnom zavodu za javno zdravstvo, dostupnim punktovima za cijepljenje ili kod svog izabranog liječnika obiteljske medicine.

 

7.          TKO ĆE ME KONTAKTIRATI VEZANO UZ PRIMANJE DRUGE I TREĆE, ODNOSNO DOCJEPNIH DOZA CJEPIVA?

Ako ste cijepljeni na punktu za cijepljenje bez najavljivanja, dobit ćete informaciju o okvirnom datumu sljedeće doze o čemu trebate voditi računa, neće Vas nitko posebno kontaktirati. Ako ste cijepljeni u ordinaciji liječnika obiteljske medicine, planiranje druge odnosno treće i docjepnih doza možete učiniti na isti način na koji ste dogovorili i primanje prve doze ili s liječnikom dogovoriti cijepljenje na punktu.

 

8.          KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU TREĆE I DOCJEPNIH DOZA CJEPIVA?

Treća doza primjenjuje se zbog ograničenog, tj. slabijeg imunološkog odgovora određenim kategorijama imunokompromitiranih osoba u sklopu primarnog cijepljenja. Treću dozu treba shvatiti kao dodatnu dozu u primarnoj shemi cijepljenja osobama za koje je pretpostaviti da nisu razvile potpuni ili zadovoljavajući imunološki odgovor. Vrijeme davanja treće doze za svaku imunokompromitiranu osobu, odluka je specijalista koji osobu liječi. Za razliku od dodatne doze, docjepna (tzv. booster) doza se primjenjuje s većim vremenskim odmakom od primarne serije cijepljenja kako bi se produžila duljina trajanja zaštite stečene primarnim cijepljenjem.

 

9.         KOME SE PREPORUČUJE PRIMJENA DOCJEPNE DOZE CJEPIVA?

S obzirom na sve više dokaza o slabljenju zaštite od infekcije nakon primitka primarne sheme cijepljenja, neovisno o vrsti primijenjenog cjepiva i s obzirom na to da je slabljenje zaštite od infekcije uočeno u svim dobnim skupinama te s obzirom na sve više dokaza o tome da primjena dodatne doze poboljšava razinu zaštite, preporučljivo je docjepljivanje protiv bolesti COVID-19. Dodatan argument docjepljivanju je pojava novih varijanti virusa kao što je Omicron varijanta koja u Hrvatskoj cirkulira od kraja 2021. godine kao i kasnija pojava njezinih visokozaraznih podvarijanti.

Od rujna 2022., za docjepljivanje su dostupna adaptirana/varijantna cjepiva Spikevax i Comirnaty, koja su bivalentna, tj. sadrže informaciju za proizvodnju šiljastog proteina originalnog wuhanskog virusa i jedne od Omicron podvarijanti virusa. Ova cjepiva (Spikevax bivalent Original/Omicron BA.1, Comirnaty Original/Omicron BA.1 i Comirnaty Original/Omicron BA.4-5) odobrena su za docjepljivanje osoba u dobi od 12 godina i starijih.

Na temelju zajedničkog priopćenja EMA i ECDC (ECDC-EMA statement on booster vaccination with Omicron adapted bivalent COVID-19 vaccines) od 6.9.2022. preporuka je docjepljivati adaptiranim cjepivom, uz napomenu da postojeća monovalentna cjepiva temeljena na izvornom soju virusa još uvijek pružaju visoku razinu zaštite od teških oblika COVID-19 te ih se može i treba razmotriti za docjepljivanje u slučaju da adaptirana cjepiva iz nekog razloga nisu dostupna. Stručno gledajući, u ovom trenutku nema dovoljno kliničkih i epidemioloških podataka koji bi jasno ukazivali da treba dati prednost jednom od odobrenih mRNA cjepiva pri docjepljivanju. Međutim, za očekivati je da adaptirana/varijantna cjepiva s vremenom pokažu veću učinkovitost u sprječavanju bolesti uzrokovane dominantnim podvarijantama virusa te većina nacionalnih savjetodavnih tijela preporučuju docjepljivanje adaptiranim/varijantnim cjepivima sukladno spomenutom priopćenju EMA/ECDC.

Svima koji su primili Janssenovo cjepivo za primarno cijepljenje, preporučuje se docjepljivanje najmanje dva mjeseca nakon primarnog cijepljenja. Osobe koje su primarno cijepljene bilo kojim cjepivom koje se prima u dvije doze docjepljuju se najmanje tri mjeseca nakon primarnog cijepljenja (primitka druge doze). Povjerenstvo za humane lijekove (CHMP) pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) preporučilo je prema potrebi primjenu docjepne doze cjepiva Comirnaty i u adolescenata u dobi od 12 godina i više. Smatramo da je opravdano tri do šest mjeseci nakon druge doze cjepiva Comirnaty docijepiti djecu u dobi od 12 godina i stariju koja imaju povećan rizik za razvoj teških oblika bolesti COVID-19 jednom dozom cjepiva.

Drugo docjepljivanje je preporučljivo osobama u dobi od 60 godina i starijima te odraslim osobama mlađima od 60 godina s povećanim rizikom za razvoj teških oblika bolesti COVID-19 (osobe s umjerenom ili teškom imunosupresijom, osobe s teškim bolestima dišnog sustava, teškim oblicima bolesti srca i krvožilnog sustava, metaboličkim i endokrinim bolestima). Također, drugo docjepljivanje se preporučuje navedenim kategorijama osoba (60 i više godina i rizični) koje su primarno cijepljene Janssen cjepivom i docijepile se Janssen cjepivom ili jednom dozom originalnog mRNA cjepiva.

Mogu se i druge osobe docijepiti drugi put (nije zabranjeno) jednom dozom varijantnog cjepiva, ako žele ili je potrebno zbog administrativnih razloga. Zbog nedostatka podataka o trajanju zaštite nakon drugog docjepljivanja i potrebe za eventualnom primjenom treće docjepne doze, trenutno ne preporučujemo rutinsku primjenu treće docjepne doze. Međutim, nema prepreke da osobe koje pripadaju najvulnerabilnijim skupinama (osobe starije od 80 godina i izrazito imunokompromitirane odrasle osobe) prime treću docjepnu dozu šest mjeseci od druge docjepne doze, ako u dogovoru s liječnikom tako odluče, uzimajući individualno u obzir zdravstveno stanje i rizik.

10. TREBA LI PROVESTI SEROLOŠKO TESTIRANJE PRIJE CIJEPLJENJA PROTIV BOLESTI COVID-19?

Mnogi pogrešno pretpostavljaju da ne treba provoditi cijepljenje ako je razina antitijela visoka nakon primarnog cijepljenja protiv bolesti COVID-19 ili infekcije virusom SARS-CoV-2. Međutim, to nije točno. Nije poznato koja je vrijednost dovoljna zaštita za spriječiti razvoj bolesti. Stoga se ne preporučuje korištenje seroloških testova kako bi se provjerilo postoji li zaštita od bolesti COVID-19 prije cijepljenja. Nema zabrinutosti u vezi sigurnosti cijepljenja ako su protutijela prisutna u trenutku cijepljenja.

Osim toga, bez obzira na prisutnost antitijela, nakon cijepljenja se stvara stanični imunitet. Neizvjesno je može li se u daljnjem tijeku uopće definirati serološki korelat zaštite. Naime kod nekih bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom (npr. hripavac) za sada se ne može odrediti sigurna serološka korelacija za zaštitu.

 

ŠTO TREBATE ZNATI PRIJE CIJEPLJENJA

 

11.        KOJE SU KONTRAINDIKACIJE ZA CIJEPLJENJE PROTIV BOLESTI COVID-19? JESU LI LIJEKOVI KOJE UZIMAM ILI ALERGIJE KOJE IMAM KONTRAINDIKACIJA ZA CIJEPLJENJE?

Vrlo je malo kontraindikacija i razloga zbog kojih se osoba ne može trajno ili privremeno cijepiti protiv bolesti COVID-19. Preosjetljivost na sastojke cjepiva jedina je kontraindikacija za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 (naravno, uz opće kontraindikacije – akutna febrilna bolest i teška nuspojava na primjenu prethodne doze tog cjepiva). Od sastojaka cjepiva naglašava se polietilenglikol (PEG) i polisorbat. Alergija na antibiotike i druge lijekove nije kontraindikacija za cijepljenje.

Postoje i dvije kontraindikacije za vektorska cjepiva protiv bolesti COVID-19 (Vaxzevria – AstraZeneca i Johnson&Johnson/Janssen):

  • prethodno utvrđen sindrom tromboze s trombocitopenijom (engl. thrombosis with thrombocytopenia syndrome, TTS)
  • prethodne epizode sindroma kapilarnog curenja.

U tim se slučajevima mogu koristiti mRNA cjepiva.

Kod osoba koje su imale neposrednu alergijsku reakciju na bilo koje drugo cjepivo ili injekcijsku terapiju (tj. intramuskularna, intravenska ili potkožna cjepiva ili terapije koje nisu povezane s polietilenglikolima ili polisorbatima) potreban je oprez pri primjeni cjepiva, no navedeno ne predstavlja kontraindikaciju za cijepljenje. Te se osobe trebaju informirati o rizicima i koristima kako bi se donijela konačna odluka o cijepljenju i potrebi cijepljenja u bolničkim uvjetima. Savjetovanje s alergologom-imunologom / kliničkim farmakologom može pomoći da se procijeni rizik za te osobe.

Alergijske reakcije (uključujući ozbiljne alergijske reakcije) koje nisu povezane s cjepivima, injekcijskim terapijama, komponentama COVID-19 cjepiva (uključujući polietilenglikol ili polisorbatima), poput alergija na hranu, kućne ljubimce, otrove kukaca ili okolišne alergene ili alergije na lijekove koji se primjenjuju na usta (uključujući oralne ekvivalente lijekova za injekciju) nisu kontraindikacija niti mjera opreza za cijepljenje COVID-19 cjepivom.

Nakon cijepljenja preporučuje se sve osobe nadzirati 15 minuta, a osobe s poviješću neposredne alergijske reakcije bilo koje ozbiljnosti na cjepivo ili injekcijsku terapiju i osobe s anafilaksijom bilo kojeg uzroka u anamnezi 30 minuta.

12.        MOGU LI SE CIJEPITI PROTIV VIRUSA SARS-COV-2 AKO SAM TRUDNA / DOJIM?

Možete. Cijepljenje se preporučuje u bilo kojoj fazi trudnoće, a eventualno izbjegavanje u prvom tromjesečju nema znanstvenu podlogu već je rezultat općeg stava prema bilo kakvim intervencijama u ranoj trudnoći. Upućujemo Vas na preporuke za cijepljenje protiv COVID-19 za trudnice, dojilje i žene koje planiraju trudnoću koje su objavili stručnjaci tri hrvatska stručna društva s tog područja: http://www.hdpm.hr/files/Preporuke_COVID_HLZ_-_HDGEHR_HDPM_HDGO.pdf 

Većina je podataka o cijepljenju trudnica protiv bolesti COVID-19 vezana uz primjenu mRNA cjepiva te su mRNA cjepiva najbolji izbor za cijepljenje trudnica i dojilja.

Cijepljenje ne povisuje rizik spontanih pobačaja. Cijepljenje smanjuje rizik od razvoja teškog oblika bolesti, a time i vjerojatnost od prijevremenog poroda pa tako izravno čuva zdravlje ploda. Cijepljeni parovi mogu očekivati zadržanu plodnost i bolje rezultate liječenja, od onih koji obole od bolesti COVID-19.

Antitijela cijepljene trudnice se prenose preko posteljice u fetus i pružaju mu određenu zaštitu koja se nastavlja i u dojenačkoj dobi prvih nekoliko tjedana nakon porođaja.

Antitijela cijepljene trudnice ili trudnice koja je preboljela COVID-19 preko mlijeka se prenose novorođenčetu pružajući mu svojevrsnu zaštitu.

 

13.        SMIJEM LI SE CIJEPITI AKO SAM IMUNOKOMPROMITIRAN (UZIMAM IMUNOSUPRESIVNU TERAPIJU, ONKOLOŠKI SAM BOLESNIK I SL.)?

Osobe s imunokompromitirajućim stanjima ili koje uzimaju imunosupresivne lijekove mogu biti u povećanom riziku od razvoja teških oblika bolesti COVID-19 i njezinih komplikacija zbog čega se preporučuje cijepljenje ako nemaju kontraindikaciju za cijepljenje. Međutim, važno je istaknuti da postoji mogućnost smanjenog imunološkog odgovora, tj. mogućnost da će kod imunokompromitiranih osoba učinkovitost cjepiva biti niža nego kod imunokompetentnih osoba (osoba s imunološkim sustavom koji uredno funkcionira). Napominjemo kako je kod određenih skupina imunokompromitiranih osoba potrebno primiti i dodatnu treću dozu cjepiva protiv bolesti COVID-19 na preporuku specijalista koji osobu liječi.

O optimalnom vremenu cijepljenja protiv bolesti COVID-19 savjetujte se sa svojim nadležnim liječnikom, odnosno liječnikom specijalistom, koji ima sveobuhvatan uvid u Vaše zdravstveno stanje, trenutnu terapiju i dosadašnje liječenje te Vam može savjetovati kada bi bilo najbolje provesti cijepljenje na temelju razumijevanja Vašeg imunološkog statusa i vjerojatnog imunološkog odgovora na cijepljenje, uzimajući u obzir rizik od bolesti COVID-19 i vjerojatnost izloženosti bolesti.

 

14.        KOJA JE VRSTA CJEPIVA NAJBOLJA ZA MENE I MOGU LI BIRATI VRSTU CJEPIVA?

U situaciji niske transmisije bolesti preporučljivo je osobe mlađe od 50 godina cijepiti mRNA cjepivom ili cjepivom Johnson&Johnson/Janssen, a u situaciji visoke transmisije nema dobne preferencije za cjepiva unutar odobrenih indikacija.

U Hrvatskoj je uglavnom moguće birati vrstu cjepiva, ovisno o tome koje je cjepivo dostupno u određenom trenutku. Više informacija o trenutno odobrenim cjepivima možete pronaći na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED): https://www.halmed.hr/COVID-19/

 

15.        POSTOJE LI RIZICI KOD CIJEPLJENJA AKO IMAM ALERGIJU NA PENICILIN?

Prethodna alergija na penicilin nije kontraindikacija za cijepljenje. Može biti potrebna dodatna mjera opreza što ćete utvrditi s izabranim liječnikom s kojim ćete detaljnije porazgovarati o alergijskoj reakciji i formulaciji penicilina (tablete ili injekcije) na koju ste razvili alergijsku reakciju.

 

16.        PREPORUČUJE LI SE MENI S OBZIROM NA DOB (70 GODINA) I KRONIČNU PLUĆNU BOLEST, NEKO ODREĐENO CJEPIVO?

Za cjepiva koja se trenutno koriste u RH ne postoje preporuke temeljem kojih se u određenim situacijama daje prednost jednoj vrsti cjepiva nad drugom. U RH je uglavnom moguće birati vrstu cjepiva, ovisno o tome koje je cjepivo dostupno u određenom trenutku.

 

17.        ŠTO TOČNO MORATE NAGLASITI SVOM LIJEČNIKU, LJEKARNIKU ILI MEDICINSKOJ SESTRI PRIJE NEGO ŠTO PRIMITE CJEPIVO?

Potrebno je ukazati na prijašnje teške alergijske reakcije ili tešku akutnu bolest/infekciju s visokom tjelesnom temperaturom. Liječnik će prema danim informacijama zaključiti smijete li se cijepiti trenutačno dostupnim cjepivom ili je cijepljenje potrebno odgoditi.

 

18.        AKO SE CIJEPIM PROTIV BOLESTI COVID-19, KOLIKO VREMENA TREBA PROĆI PRIJE NEGO SMIJEM PRIMITI NEKO DRUGO CJEPIVO – POPUT PRIMJERICE CJEPIVA PROTIV TETANUSA?

Preporučljivo je osigurati razmak između cijepljenja protiv COVID-19 i drugih cijepljenja, kad god je to moguće, ali nema prepreke cijepiti nekim drugim cjepivom istovremeno s cjepivom protiv COVID-19 ili s razmakom kraćim od 14 dana odnosno sedam dana.

Kada stigne cjepivo protiv gripe, onome tko se upravo tada odluči na cijepljenje protiv COVID-19 bilo kojom dozom, preporučujemo da, kad god je moguće organizirati, istovremeno primi oba cjepiva.

No, ne preporučuje se da osoba odgađa cijepljenje protiv COVID-19, jer čeka cjepivo protiv gripe. Protiv COVID-19 se treba cijepiti odmah čim se zadovolje stručne preporuke, primjerice ako je prošlo tri mjeseca od preboljenja ili posljednje doze cjepiva protiv COVID-19.

 

19.          JE LI NUŽNO PRIJE DOBIVENOG TERMINA ZA CIJEPLJENJE DOSTAVITI NEGATIVAN TEST NA VIRUS SARS-COV-2?

Ne, testiranje prije cijepljenja nije uvjet. Osoba se ne treba testirati na virus SARS-CoV-2 ako nema simptome bolesti.

 

20.          AKO ODBIJEM JEDNU VRSTU CJEPIVA, GDJE MOGU ZATRAŽITI DRUGU VRSTU CJEPIVA?

Takvu informaciju možete najpouzdanije dobiti od Vašeg liječnika obiteljske medicine ili na najbližem punktu za cijepljenje. Nije opravdano tražiti određeno cjepivo jer sva su podjednako učinkovita u sprječavanju teških oblika bolesti COVID-19.

 

21.        POSTOJE LI RAZLIKE U DJELOTVORNOSTI REGISTRIRANIH CJEPIVA PROTIV COVID-19?

Trenutno dostupne kliničke studije pokazale su različitu djelotvornost različitih cjepiva protiv bolesti COVID-19 u sprječavanju svih oblika te bolesti. Općenito, u kliničkim istraživanjima mRNA cjepiva su pokazala nešto veću zaštitu nego vektorska adenovirusna cjepiva, a sva cjepiva vrlo dobru zaštitu od teških oblika bolesti i hospitalizacija uzrokovanih infekcijom virusom SARS-CoV-2. Dodatni podaci o učinkovitosti spomenutih cjepiva se još uvijek prikupljaju pažljivim praćenjem pobola cijepljenih i necijepljenih osoba u populaciji i u kontekstu pojave novih mutiranih varijanti, te je u ovom trenutku teško odrediti točne procjene učinkovitosti za sve varijante virusa i sve dobne skupine. Prema trenutno dostupnim podacima, za sva cjepiva protiv bolesti COVID-19 koja su trenutno registrirana i u primjeni u Republici Hrvatskoj može se reći da pružaju bolju zaštitu od teških oblika bolesti nego od lakših oblika bolesti. Radi preciznijih procjena učinkovitosti cjepiva kontinuirano se i pomno prate podaci iz kliničke prakse u Hrvatskoj i drugim zemaljama te recentni podaci iz znanstvene i stručne literature.

 

 

ŠTO TREBATE ZNATI NAKON CIJEPLJENJA

 

22.        AKO SAM SE CIJEPIO PROTIV BOLESTI COVID-19, MORAM LI I DALJE NOSITI MASKU, ODRŽAVATI DISTANCU OD DRUGIH OSOBA TE PRIDRŽAVATI SE DRUGIH PREVENTIVNIH MJERA?

Neovisno o provedenom cijepljenju, preporučeno je pridržavati se općih mjera prevencije infekcije kao što su često i pravilno pranje i dezinfekcija ruku, održavanje fizičke distance najmanje 2 m od drugih osoba, izbjegavanje većih druženja i okupljanja, nošenje maske, osobito u kontaktu s osobama koje imaju veći rizik za razvoj teških oblika bolesti COVID-19, te je potrebno pridržavati se svih smjernica i uputa koje su na snazi u određenom trenutku.

 

23.        MOGU LI SLOBODNO PRELAZITI DRŽAVNE GRANICE NAKON PRIMLJENE DRUGE DOZE CJEPIVA I PREPORUČENOG RAZDOBLJA NAKON DRUGE DOZE CJEPIVA?

U trenutku pisanja ovog odgovora, nema ograničenja za prelazak granica Republike Hrvatske vezano za pandemiju bolesti COVID-19. Za putovanje u druge zemlje, potrebno je konzultirati se na službenim mrežnim stranicama onih zemalja u koje se planira putovanje. Informacije vezane za uvjete ulaska u druge zemlje također možete potražiti i na mrežnim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP, https://mvep.gov.hr/).

 

24.        HOĆU LI NAKON PRIMANJA COVID-19 CJEPIVA IMATI POZITIVAN PCR ILI ANTIGENSKI TEST NA SARS-COV-2 KAO POSLJEDICU CIJEPLJENJA?

Trenutno odobrena cjepiva protiv COVID-19 ne mogu prouzročiti pozitivan rezultat testova (PCR i antigenski test) koji se koriste za utvrđivanje trenutne infekcije virusom SARS-CoV-2.

 

25.          KOME I KAKO PRIJAVITI NUSPOJAVE CIJEPLJENJA?

Nuspojave cijepljenja mogu se prijaviti osobi koja Vas je cijepila, a cjepitelj će obavijestiti Hrvatsku agenciju za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji su zaduženi za praćenje i analizu nuspojava cjepiva. Također, građani sami mogu nuspojave prijaviti HALMED-u online, putem elektroničke pošte, kao i pismenim putem. Više informacija dostupno je ovdje: https://www.halmed.hr/COVID-19/Kako-prijaviti-sumnju-na-nuspojavu/

 

26.        ŠTO AKO ZBOG OBAVEZA ILI IZVANREDNE SITUACIJE PROPUSTIM ZADANI DATUM PRIMITKA DRUGE DOZE CJEPIVA?

Savjetuje se pridržavanje zadanih termina cijepljenja. Ako se ipak dogodi kakva izvanredna situacija, cjepivo će se primijeniti i nakon termina za drugu dozu.

 

27.        SMIJU LI SE NA SAM DAN PRIMANJA CJEPIVA KORISTITI I DRUGI LIJEKOVI KOJE OSOBA KORISTI ZA RANIJE DIJAGNOSTICIRANE BOLESTI?

Smiju i trebaju: cijepljenje ne utječe na uzimanje redovite terapije.

 

28.        AKO SE NETKO ZARAZI VIRUSOM SARS-COV-2 NAKON  PRIMLJENE PRVE DOZE CJEPIVA, KOLIKO DUGO MORA ČEKATI DA GA LIJEČNIK CIJEPI DRUGOM DOZOM?

Cijepljenje se ne smije provoditi za vrijeme izolacije.

Osobama koje ne pripadaju rizičnim skupinama za teški oblik bolesti COVID-19, a preboljele su COVID-19, neovisno o njihovom cjepnom statusu prije obolijevanja, preporučujemo tri do šest mjeseci nakon preboljenja primiti jednu dozu cjepiva. Prihvatljivo je primiti i cijelo primarno cijepljenje, uz preporuku većeg razmaka između doza, npr. tri mjeseca razmaka.

Osobe koje imaju veći rizik za teški oblik bolesti COVID-19 (stariji od 65 godina, osobe s umjerenom ili teškom imunosupresijom, osobe s teškim bolestima dišnog sustava, teškim oblicima bolesti srca i krvožilnog sustva, metaboličkim i endokrinim bolestima) koje su preboljele COVID-19, trebaju dva do tri mjeseca nakon preboljenja primiti cjepivo prema shemi za primarno cijepljenje.

 

29. JE LI IZOSTANAK REAKCIJA (NUSPOJAVA) NAKON CIJEPLJENJA ZNAK DA SE NIJE STVORILA ZAŠTITA?

Cjepiva koja se primjenjuju u Hrvatskoj (Comirnaty – Pfizer-BioNTech, Spikevax – Moderna, Vaxzevria – AstraZeneca, Johnson&Johnson/Janssen) pružaju visoku zaštitu za teški oblik bolesti u velike većine ljudi. Osim malog postotka ljudi koji ne stvore protutijela, svi cijepljeni uvijek imaju reakciju na cjepivo u vidu stvaranja zaštitnih protutijela (oku nevidljivu), a neki imaju i vanjsku, vidljivu reakciju poput lokalnih simptoma kao što su bol, oteklina ili crvenilo na mjestu primjene (uboda), a mogu se javiti i sistemski simptomi kao što su povišena tjelesna temperatura, zimica, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, opća slabost, umor. Te reakcije se javljaju unutar dva do tri dana nakon cijepljenja i traju dan, dva, rjeđe nekoliko dana, i prolaze spontano i bez liječenja ili uz lijekove za ublažavanje simptoma. No, nema povezanosti između vanjske reakcije na cjepivo i stvaranja zaštitnih protutijela odnosno, ako netko nije imao nikakve reakcije (nuspojave) nakon cijepljenja to ne znači da se nije stvorila zaštita.

 

30. KOJE SU NAJČEŠĆE REAKCIJE (NUSPOJAVE) NAKON CIJEPLJENJA PROTIV BOLESTI COVID-19?

Sva cjepiva protiv bolesti COVID-19, kao i sva druga cjepiva mogu biti reaktogena odnosno mogu uzrokovati pojavu određenih reakcija ili nuspojava u obliku određenih simptoma. To su najčešće lokalni simptomi kao što su bol, oteklina ili crvenilo na mjestu primjene, a mogu se javiti i sistemski simptomi kao što su povišena tjelesna temperatura, zimica, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, opća slabost, umor. To su očekivane nuspojave koje se često javljaju i kod drugih cjepiva, obično unutar tri do četiri dana nakon cijepljenja te su najčešće blagog do umjerenog intenziteta i prolaze spontano kroz nekoliko dana ili uz primjenu određenih lijekova kao što su lijekovi za snižavanje povišene tjelesne temperature, lijekovi protiv bolova ili hladni oblozi na mjestu uboda.

 

OPĆENITO O CJEPIVIMA

 

31.          ZAŠTO CJEPIVO, A NE LIJEK?

Cjepiva protiv bolesti COVID-19 dokazano učinkovito i na neškodljiv način sprečavaju bolest COVID-19, naročito njezine teške oblike, potrebu bolničkog liječenja i smrtni ishod. Cjepiva također smanjuju učestalost razvoja post-COVID sindroma koji se može razviti i nakon blažeg do umjereno teškog oblika bolesti COVID-19.

Informacije o statusu lijekova i cjepiva za COVID-19 u postupcima ocjene i odobravanja koji se trenutačno provode pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) ili Europskoj komisiji (EK) ili su završeni dostupne su u tablici na sljedećoj poveznici Hrvatske agencije za lijekove I medicinske proizvode:

https://www.halmed.hr/COVID-19/Pregled-statusa-ocjene-i-odobravanja-lijekova-i-cjepiva/

 

32.        MOŽE LI CJEPIVO PROTIV COVID-19 UZROKOVATI SAMU BOLEST PROTIV KOJE SE CIJEPIM?

Nijedno od odobrenih cjepiva protiv bolesti COVID-19 u EU ne sadrži živi virus koji može uzrokovati COVID-19. To znači da cjepivo protiv COVID-19 ne može uzrokovati infekciju virusom SARS-CoV-2.

U pravilu je za razvoj imunosti (zaštita od virusa koji uzrokuje COVID-19) potrebno nekoliko tjedana nakon cijepljenja. To znači da je moguće da osoba bude izložena virusu SARS-CoV-2 (kontakt sa zaraženom osobom) i njime se zarazi neposredno prije ili neposredno nakon cijepljenja (prije razvoja imunosti) i razvije simptome bolesti. Mogućnost za to postoji jer imunosni sustav nije imao dovoljno vremena za stvaranje odgovarajućeg zaštitnog odgovora na cjepivo.

 

33.      KOJI SU PREPORUČENI RAZMACI IZMEĐU PRVE I DRUGE DOZE CJEPIVA PROTIV COVID-19?

Preporučeni minimalni razmaci za primarno cijepljenje ovise o vrsti cjepiva kojim se cijepite, a navedeni su u nastavku prema cjepivima:

  •   Comirnaty (Pfizer) – najmanje tri tjedna
  •   Spikevax (Moderna) – najmanje četiri tjedna
  •   Vaxzevria (AstraZeneca) – 4 do 12 tjedana

 

34.        TRAJE LI DULJE IMUNITET STEČEN CIJEPLJENJEM ILI PREBOLIJEVANJEM BOLESTI?

Ako prebolimo bolest COVID-19 ili ako se cijepimo protiv bolesti COVID-19, razvijamo imunost. Točno trajanje imunosti nakon preboljenja ili nakon cijepljenja još nije utvrđeno. Također, s obzirom na pojavu novih varijanti virusa koje u većoj mjeri izbjegavaju prethodno stečenu imunost, neki ljudi zbog toga obolijevaju neovisno o prethodnom preboljenju ili cijepljenju.

 

35.        NEKI SU PRIMILI CJEPIVO, NO UNATOČ TOME ZARAZILI SU SE KORONAVIRUSOM. KAKO JE TO MOGUĆE?

Od ranije poznata cjepiva, tj. cjepiva protiv drugih zaraznih bolesti ne pružaju stopostotnu zaštitu, pa tako niti cjepiva protiv bolesti COVID-19. Pojavom novih varijanti SARS-CoV-2 virusa, npr. Omicron varijante, velik broj osoba se unatoč cijepljenju zarazio, a bolest je kod ovih osoba najčešće bila blaga i kratkog trajanja. Ovo može biti vezano uz karakteristike samih varijanti ili slabljenje imunološkog odgovora protekom vremena. No sva istraživanja ukazuju na to da je zaštita protiv teških oblika bolesti koji vode ka hospitalizaciji i smrti održana unatoč cirkuliranju novih varijanti virusa.

 

36.      MOŽE LI BILO KOJE TRENUTNO DOSTUPNO CJEPIVO PROTIV BOLESTI COVID-19 BILO KOJEG PROIZVOĐAČA PROMIJENITI NAŠ GENETSKI KOD?

Ne može. Niti jedno cjepivo općenito, pa tako ni ona protiv koronavirusa ne utječu na DNA čovjeka koji se cijepi. Sva cjepiva su testirana u pretkliničkim i kliničkim istraživanjima te ne mogu biti odobrena dok se ne utvrdi njihova sigurnost i učinkovitost.

 

37.      GDJE MOGU PRONAĆI DETALJAN SASTAV SVAKOG POJEDINAČNOG CJEPIVA?

Sastav svih cjepiva dostupan je na mrežnim  stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode: https://www.halmed.hr/COVID-19/

 

38.        KOJE SU VRLO ČESTE, A KOJE SU ČESTE NUSPOJAVE NA CJEPIVO COMIRNATY (PFIZER-BIONTECH)?

Vrlo česte nuspojave mogu se pojaviti u više od jedne na 10 osoba i tu se ubrajaju bol, oticanje na mjestu primjene injekcije, umor, glavobolja, bol u mišićima, bol u zglobovima, zimica, vrućica. Na listi do sada poznatih čestih nuspojava jesu crvenilo na mjestu primjene injekcije i mučnina. Detaljan pregled nuspojava na ovo I na sva druga dostupna cjepiva protiv COVID-19 možete pronaći na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode: https://www.halmed.hr/COVID-19/

 

39.        IMA LI DOBNOG OGRANIČENJA ZA PRIMANJE VAXZEVRIA (ASTRAZENECA) CJEPIVA?

Vaxzevria (AstraZeneca/Oxford) cjepivo namijenjeno je za prevenciju bolesti COVID-19 u osoba dobi 18 i više godina. U situaciji niske transmisije bolesti preporučljivo je mlađe od 50 godina cijepiti nekim drugim odobrenim cjepivom, a u situaciji visoke transmisije nema preporuke o dobnom ograničenju.

 

40.        IMA LI DOBNOG OGRANIČENJA ZA PRIMANJE CJEPIVA Spikevax (MODERNA)?

Modernino cjepivo namijenjeno je za prevenciju bolesti COVID-19 u osoba dobi 6 i više godina.

 

41.        MOGU LI DJECA PRIMITI CJEPIVO COMIRNATY (PFIZER-BIONTECH)?

Trenutačno se ne preporučuje davati cjepivo Comirnaty djeci mlađoj od 5 godina.

 

42.    ZAŠTO JE CJEPIVO COMIRNATY (PFIZER-BIONTECH) KONCENTRAT I S ČIME SE TOČNO RAZRJEĐUJE?

Koncentrat je jer se sadržaj bočice prije primjene mora razrijediti. Dostupne su različite formulacije ovog cjepiva za odraslu i pedijatrijsku dob, a više informacija može se naći na mrežnim stranicama HALMED-a: https://www.halmed.hr/COVID-19/Informacije-o-odobrenim-cjepivima/Informacije-o-cjepivu-Comirnaty/   

 

43.        ZAŠTO SE CJEPIVO PROIZVOĐAČA JOHNSON&JOHNSON/JANSSEN PRIMA U SAMO JEDNOJ DOZI, A SVA OSTALA CJEPIVA U DVIJE DOZE?

Proizvođači tijekom ispitivanja cjepiva u pretkliničkoj i kliničkoj fazi određuju količinu i broj doza cjepiva te se temeljem tih istraživanja cjepiva i registriraju. S obzirom na podatke prikupljene nakon odobrenja i primjene Johnson&Johnson/Janssen cjepiva, preporuka je primijeniti docjepnu dozu najmanje dva mjeseca nakon prve doze tog cjepiva.

 

44.      KAKO SE PRIMJENJUJU CJEPIVA I KOLIKO TREBA PROĆI DO DRUGE DOZE? JE LI VREMENSKI PERIOD ISTI ZA SVAKO CJEPIVO?

Cjepiva se primjenjuju injekcijom, obično u deltoidni mišić nadlaktice. O razmacima doza među različitim cjepivima možete detaljnije pročitati u Sažecima opisa svojstava lijeka koje možete pronaći na mrežnim stranicama Hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode https://www.halmed.hr/COVID-19/

 

45.        KAKO DJELUJU CJEPIVA COMIRNATY (PFIZER- BIONTECH), SPIKEVAX (MODERNA) VAXZEVRIA (ASTRAZENECA) I  JOHNSON&JOHNSON/JANSSEN ?

Cjepiva Comirnaty (Pfizer/BioNTech), Spikevax (Moderna), Vaxzevria (Astrazeneca), i Johnson&Johnson/Jannsen djeluju tako da u stanicama cijepljene osobe potiču stvaranje proteina šiljka (engl. spike protein) kakav na svojoj površini nosi virus SARS-CoV-2. Cjepiva proizvođača Pfizer/BioNTech i proizvođača Moderna, djelovanje postižu tako da uz pomoć molekule glasničke ribonukleinske kiseline (mRNA) stanicama daju uputu za stvaranje proteina šiljka. Druga dva cjepiva, proizvođača AstraZeneca te proizvođača Johnsson&Johnsson/Janssen sadrže izmijenjene adenoviruse, za ljude neškodljive, koji sadrže gen koji u stanicama organizma potiče stvaranje proteina šiljka.

Imunološki sustav osobe koja prima cjepivo prepoznaje protein šiljka kao strani te proizvodi protutijela i T-stanice. Cjepiva tako pripremaju imunološki sustav na prepoznavanje i obranu tijela od bolesti za koju su namijenjeni.

 

46.        HOĆE LI SE NOVA CJEPIVA NASTAVITI PRATITI I NAKON ŠTO BUDU U UPOTREBI?

Svako cjepivo, kao i svaki drugi lijek, prati se i nakon odobrenja za uporabu, tj. prati se njegova učinkovitost i potencijalna štetnost. Više informacija o tome dostupno je ovdje: https://www.halmed.hr/COVID-19/Odgovori-na-najcesca-pitanja/Kako-se-cjepiva-prati-nakon-stavljanja-u-promet/

 

 

Koronavirus – najnovije preporuke

Posljednje objave:

Opće upute Zdravstvena zaštita Obrazovanje Socijalna skrb
Gospodarstvo i društvene djelatnosti Prelazak granice Vjerska okupljanja Ostali naputci i preporuke

Opće upute:

Zdravstvena zaštita

Obrazovanje

Sljedeće preporuke HZJZ-a više nisu u primjeni:  

Socijalna skrb

Sljedeće preporuke HZJZ-a više nisu u primjeni:

Gospodarstvo i društvene djelatnosti (Odlukom Stožera civilne zaštite RH od 7. travnja 2022. više nisu u primjeni sljedeće preporuke HZJZ-a)

 

Prelazak granice

Vjerska okupljanja (Odlukom Stožera civilne zaštite RH od 7. travnja 2022. više nisu u primjeni sljedeće preporuke HZJZ-a)

Ostali naputci i preporuke:

 

Pitanja i odgovori o bolesti uzrokovanoj novim koronavirusom

1. Što je SARS-CoV-2? Što je COVID-19?

Novi koronavirus koji je  otkriven u Kini krajem 2019. godine, nazvan je SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus-2). Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. COVID-19 je naziv bolesti uzrokovane SARS-CoV-2.

2. Odakle potječu koronavirusi?

Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinja na čovjeka mogu se prenositi među ljudima.

Šišmiši se smatraju prirodnim domaćinima ovih virusa, no velik broj životinja mogu biti nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) prenose deve dok SARS-CoV-1  cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.

3. Može li se ovaj virus usporediti sa SARS-om ili sezonskom gripom?

Novi koronavirus, SARS-CoV-2, otkriven u Kini genetski je usko povezan s virusom SARS-a (SARS-CoV-1) i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni.

SARS se pojavio krajem 2002. godine Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Procjenjuje se da  je od SARS-a umrla jedna od deset oboljelih osoba.

U prva dva mjeseca epidemije COVID-19 prijavljeno je preko 100 000 oboljelih, sa značajnim širenjem bolesti izvan Kine i zahvaćajući veliki broj država širom svijeta, uključujući i Europu. Najnoviji podaci o broju oboljelih i umrlih mogu se naći na našim stranicama https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/

Trenutno dostupne informacije nisu dovoljne da bi se sa sigurnošću moglo reći koliko je smrtonosan SARS-CoV-2. Ipak, preliminarni nalazi ukazuju da je on manje smrtonosan od SARS-CoV-1.

Iako se SARS-CoV-2 i virus gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita i ponašaju se drugačije. Virus sezonske gripe poznat je desetljećima, javlja se sezonski u umjerenim klimatskim područjima, postoji cjepivo protiv njega kao i specifični antivirusni lijekovi. S druge strane, SARS-CoV-2 je potpuno novi virus zbog čega je prisutna opća osjetljivost stanovništva, a zbog još uvijek puno nepoznanica o njemu, teško je predvidjeti intenzitet njegovog širenja u nadolazećim tjednima i mjesecima. Za razliku od virusa gripe, nema cjepiva niti specifičnih lijekova protiv SARS-CoV-2.

4. Kako se virus prenosi? Koliko lako se on širi?

Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki podaci ukazuju da se virus relativno brzo i lako širi među ljudima, te  se procjenjuje da bi jedna oboljela osoba u prosjeku mogla zaraziti dvije do tri osjetljive osobe. Međutim, na ovaj broj novozaraženih može se značajno utjecati nizom preventivnih mjera kao što su pranje ruku, izbjegavanje kontakta s oboljelima, rana detekcija i izolacija oboljelih te brza samoizolacija njihovih bliskih kontakata i dr. Virus se uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju, kao i indirektno putem kontaminiranih ruku izlučevinama oboljele osobe s obzirom da virus može preživjeti nekoliko sati na površinama kao što su stolovi i ručke na vratima.

Trenutno se procjenjuje da je vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) između 2 i 14 dana. Trenutno je poznato da se virus prenosi kada oboljeli ima simptome koji sliče simptomima gripe te je osoba najzaraznija kad ima izražene simptome bolesti. Postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus neposredno prije nego se oni pojave. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma.

Prema trenutnim procjenama vjerojatnost uspješnog širenja među ljudima među europskim stanovništvom je umjerena do visoka s obzirom da sve više zemalja prijavljuje dodatne slučajeve i grupiranje oboljelih. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u suzbijanju SARS-CoV i MERS-CoV virusa.

5. Koliko je ozbiljna bolest COVID-19?

Prema dosadašnjim analizama slučajeva, infekcija COVID-19 u oko 80% slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14% ima težu bolest, a 6% ima teški oblik bolesti.

Velika većina najtežih oblika i smrti dogodila se među starijim osobama i onima s drugim kroničnim bolestima. S obzirom da se radi o novoj bolesti te su dostupni podaci nepotpuni, još se ne može sa sigurnošću tvrditi  koje skupine ljudi imaju teži ishod bolesti COVID-19. Za točnu procjenu smrtnosti od COVID-19 trebat će još neko vrijeme da se u potpunosti shvati.

 

Medicinski podaci

  • Koji su simptomi zaraze SARS-CoV-2?

Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput:

      • povišene tjelesne temperature
      • kašlja
      • otežanog disanja
      • bolova u mišićima i
      • umora.

U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, akutni sindrom respiratornog distresa, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od težih oblika kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.

  • Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?

Postojeći podaci ukazuju da starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput hipertenzije, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti dišnih puteva, malignih bolesti) imaju veći rizik razvoja teže kliničke slike koja zahtijeva bolničko liječenje, nerijetko u jedinicama intenzivnog  liječenja, s povećanim rizikom smrtnog ishoda.

  • Jesu li djeca u posebnom riziku za infekciju?

Čini se da je bolest u djece relativno rijetka i blaga. Velika studija iz Kine sugerira da je nešto više od 2% slučajeva mlađih od 18 godina. Od toga, manje od 3% razvilo je teški oblik bolesti.

  • Što je s trudnicama?

Za sada su podaci primjene trenutno dostupnih cjepiva protiv COVID-19 (Comirnaty -Pfizer-BioNTech,  Moderna, Vaxzevria – AstraZeneca, Janssen) u trudnica i dojilja ograničeni. Do sada prikupljeni podaci iz predkliničkih istraživanja ne pokazuju štetan učinak na trudnoću, razvoj zametka i fetusa, porođaj ili postnatalni razvoj (razvoj poslije rođenja). Dosadašnji podaci iz sustava praćenja nuspojava ne ukazuju na postojanje signala o nesigurnosti primjene cjepiva protiv COVID-19 u trudnica i dojilja. Dodatno, podaci jednog velikog sustavnog pregleda upućuju da trudnice imaju veću šansu imati težu kliničku sliku bolesti COVID-19 i biti zaprimljene u jedinice intenzivnog liječenja od žena iste dobi koje nisu trudne. Cijepljenje trudnica posebice treba razmotriti ako je trudnica u većem riziku za izloženost zarazi sa SARS-CoV-2 (zdravstveni djelatnik, veća stopa incidencije u okruženju…) ili većem riziku od posljedica COVID-19 (kronična bolest, starija dob). Stoga, ako se trudnica želi zaštiti protiv bolesti COVID-19, to joj treba omogućiti jer unatoč za sada ograničenim informacijama, cijepljenje nije kontraindicirano.

Također, iako su za sada ograničeni podaci o učincima cijepljenja na dojenje, dojenje nije kontraindikacija za cijepljenje.

  • Postoji li liječenje bolesti uzrokovane SARS-CoV-2?

Ne postoji specifično liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature, kašlja, dehidracije i dr.). Pružanje njege (npr. potporna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i eksperimentalna primjena antivirusnih lijekova) može biti vrlo učinkovito kod oboljelih osoba.

  • Gdje se može provesti testiranje?

Ako Vaš liječnik smatra da se trebate testirati na SARS-CoV-2, uputit će Vas u daljnji postupak.

Više informacija o testiranju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo možete provaći ovdje.

 

Prevencija

  • Kako izbjeći zarazu?

Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.

  • Što učiniti ako sam bio u bliskom doticaju s osobom zaraženom SARS-CoV-2 ?

Osoba koja je bila u bliskom kontaktu sa oboljelim od COVID-19 bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji/kućnoj karanteni. To znači da će osoba biti u samoizolaciji kod kuće, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Zdravstveni nadzor završava po isteku 14 dana od zadnjeg kontakta s oboljelim.

  • Jesu li kirurške maske učinkovita zaštita protiv SARS-CoV-2?

Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge osobe. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Čak se smatra da nošenje kirurške maske može pridonijeti povećanju rizika od infekcije zbog stvaranja osjećaja lažne sigurnosti te moguće učestalijeg dodirivanja lica, očiju i usta rukama.

Zdravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen SARS-CoV-2 savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod zahvata gdje se stvara aerosol FFP3 maske.

  • Postoji li cjepivo protiv SARS-CoV-2?

Više informacija o cijepljenju protiv SARS-CoV-2 možete pronaći ovdje.

  • Štiti li me ovogodišnje cjepivo protiv gripe od SARS-CoV-2?

Virus gripe i SARS-CoV-2 vrlo su različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS-CoV-2.

Kakva je trenutna situacija u Hrvatskoj vezano uz COVID-19?

Najnoviji podaci za Hrvatsku dostupni su na https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/  te se redovito ažuriraju.

6. Što se poduzima u Hrvatskoj?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji sa Klinikom za infektivne bolesti, napravio je postupnik za zdravstvene djelatnike u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus. U postupniku su detaljno opisani kriteriji za postavljanje sumnje na infekciju, način postupanja sa osobom kod koje se posumnja na infekciju, način uzimanja i slanja uzoraka za dijagnostiku, te mjere prevencije i suzbijanja širenja zaraze u zdravstvenim ustanovama u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus. Postupnik se redovito ažurira ovisno o novim spoznajama o samoj epidemiji i bolesti.

Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljene su i informacije o novom koronavirusu za javnost kako bi građani u svakom trenutku mogli imati dostupne informacije. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/epidemija-pneumonije-povezana-s-novim-koronavirusom-kina/

Napravljeni su i letci na hrvatskom, engleskom i kineskom jeziku za putnike koji idu i za putnike koji se vraćaju iz zahvaćenih područja. Letci sadrže upute o mjerama prevencije prilikom putovanja te što činiti u slučaju pojave znakova infekcije kao i kontakte nadležnih pripravnih epidemiologa. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/preporuke-za-putnike-u-kinu-letci/

Napravljene su i detaljne upute za postupanje na graničnim prijelazima sa osobama koje ulaze u Hrvatsku, a unazad 14 dana su boravili na područjima zahvaćenim epidemijom COVID-19.

Također napravljene su i brojne specifične preporuke (npr. za vrtiće i škole, hotele) https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/

Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo redovito se objavljuju aktualni podaci o broju oboljelih i savjeti vezani uz sigurnost i zaštitu stanovništva.

  • Koliko je oboljelih u Europi?

Na stranicama HZJZ-a redovito se objavljuju podaci s novim brojem oboljelih u svijetu, Europi i Hrvatskoj https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/

  • Zašto broj slučajeva tako brzo raste?

Dva glavna razloga za brzi porast broja slučajeva su prijenos virusa s osobe na osobu i poboljšanje sposobnosti otkrivanja novih slučajeva.

  • Koliko će trajati ova epidemija?

Nažalost, nije moguće predvidjeti koliko će trajati epidemija i kako će se razvijati. Radi se o novom virusu te stoga ima puno nepoznanica. Na primjer, nije dovoljno poznato hoće li se prijenos unutar Europe prirodno smanjiti tijekom ljeta, kao što se događa kod sezonske gripe.

  • Je li potrebno zatvarati škole i vrtiće?

Trenutni znanstveni dokazi upućuju na to da COVID-19 ne uzrokuje oboljenja kod djece ni približno u tolikom broju koliko u odraslih. Međutim, još uvijek nije u potpunosti jasno kolika je uloga djece kao mogućih prenositelja virusa. Zbog svega navedenog, iznimno je važno poticati djecu da pažljivo peru ruke kako bi se smanjili mogući rizik da se sami zaraze, a potom i prenose virus drugima.

Ovisno o lokalnoj epidemiološkoj situaciji, nadležne institucije mogu odlučiti privremeno zatvoriti škole i vrtiće kako bi smanjile širenje infekcije. Ako se to dogodi, važno je da roditelji, kao i njegovatelji, imaju podršku primjerice od poslodavaca, da ostanu kod kuće kako bi mogli brinuti o svojoj djeci.

7. Koje informacije je potrebno znati ako putujemo?

  • Koje mjere opreza trebam poduzeti ako posjećujem rizično područje?

Putnici koji posjećuju rizična područja za infekciju SARS-CoV-2 trebaju se pridržavati strogih higijenskih mjera, redovito prati ​​ruke sapunom i vodom ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku na bazi alkohola ukoliko voda i sapun nisu dostupni. Treba izbjegavati dodirivanje lica nečistim rukama. Putnici trebaju izbjegavati kontakt s bolesnim osobama, osobito osobama s respiratornim simptomima i vrućicom. Treba naglasiti da stariji ljudi i oni s kroničnim bolestima trebaju ove mjere opreza shvatiti vrlo ozbiljnoi primjenjivati ih.

  • Što ako sam nedavno bio u rizičnom području i razbolio se?

Osoba koja je unazad 14 dana boravila u rizičnim područjima i naglo razvije znakove bolesti dišnih puteva (povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja ili teškoće disanja) unutar 14 dana po povratku  treba se telefonom javiti svom liječniku, opisati znakove bolesti i reći kada je boravila u zahvaćenim područjima. Osobe koje su u zadnjih 14 dana prije ulaska u Hrvatsku boravile na području zahvaćenom epidemijom COVID-19 biti će pri ulasku u Hrvatsku stavljene pod zdravstveni nadzor sljedećih 14 dana. To znači da će im ukoliko nemaju simptome bolesti pri ulasku u zemlju granični sanitarni inspektor izdati rješenje o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru te će biti u kontaktu sa nadležnim epidemiologom tijekom trajanja nadzora. Ukoliko osoba tijekom zdravstvenog nadzora razvije simptome respiratorne bolesti ili povišenu temperaturu, epidemiolog će postupiti u skladu sa sumnjom na COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor.

  • Što se događa tijekom leta ili u zračnoj luci?

Ako se tijekom leta uoče znakovi bolesti kod nekog od putnika, osoblje zrakoplova će svim putnicima podijeliti anketne listiće (Passenger locator cards) koje moraju ispuniti. Osoblje zrakoplova će zatim pokupiti listiće prije slijetanja zrakoplova i po slijetanju ih predati državnom sanitarnom inspektoru na graničnom prijelazu. Na temelju listića i anketiranja granični sanitarni inspektor će izdati rješenje o zdravstvenom nadzoru te putnike uputiti na teritorijalno nadležnog epidemiologa. Epidemiolog će biti u kontaktu sa putnicima koji su mu upućeni te će prikupiti dodatne podatke o vjerojatnosti zaraze, ovisno o načinu kontakta s oboljelim putnikom te primijeniti odgovarajući zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama. Oboljela osoba iz zrakoplova će se transportirati u bolnicu na daljnju obradu. Ako se prije isteka zdravstvenog nadzora pokaže da oboljeli putnik ne boluje od COVID-19, prekida se zdravstveni nadzor nad njegovim kontaktima.

Rizik od zaraze u zračnoj luci sličan je riziku na svakom drugom mjestu gdje se okuplja velik broj ljudi.

8. Postoji li povezanost virusa SARS-CoV-2, životinja i prehrambenih proizvoda?

  • Koliki je rizik od infekcije SARS-CoV-2 putem životinja ili proizvoda životinjskog porijekla uvezenim iz zahvaćenih područja?

Nema dokaza da bilo koja od životinja ili životinjskih proizvoda odobrena za unos u Europsku uniju predstavlja rizik za zdravlje građana EU kao rezultat prisutnosti SARS-CoV-2.

  • Koliki je rizik od infekcije SARS-CoV-2 putem prehrambenih proizvoda uvezenih iz zahvaćenih područja?

Nije zabilježen prijenos SARS-CoV-2 putem hrane te stoga nema dokaza da prehrambeni proizvodi uvezeni u Europsku uniju u skladu s propisima o sigurnosti zdravlja ljudi i životinja predstavljaju zdravstveni rizik za građane Europske unije vezan uz SARS-CoV-2. Virus se prvenstveno prenosi kapljičnim putem s jedne osobe na drugu.

  • Što s kontaktom s kućnim ljubimcima i drugim životinjama u Europskoj uniji?

Nije dokazano da kućni ljubimci (npr. psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao mjera opće predostrožnosti, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.

9. Koliko je sigurno primati poštanske pošiljke koje stižu iz zahvaćenih područja?

Na temelju dostupnih podataka o novom koronavirusu i o ranije poznatim koronavirusima, smatramo da je rizik prijenosa SARS-CoV-2 na ljude putem poštanskih pošiljki zanemariv. Naime, prijenos novog koronavirusa putem poštanskih pošiljki nije još nigdje zabilježen. Iako nisu u potpunosti razjašnjeni putovi prijenosa ovog novog virusa, svi dostupni podaci upućuju na to da je za prijenos s čovjeka na čovjeka potreban bliski kontakt s bolesnikom.

Svi do danas poznati koronavirusi, uključujući virus koji je prije 18 godina uzrokovao SARS i virus koji unazad sedam godina uzrokuje MERS prenose se izravnim bliskim kontaktom (kapljičnim putem) i vrlo su osjetljivi na atmosferske uvjete (vrlo kratko zadržavaju infektivnost izvan ljudskog tijela) te za ni jedan od njih nije utvrđen prijenos putem poštanskih pošiljki.

 

Poziv na razgovor – inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike

Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-26, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 13. listopada 2021. godine za prijam u radni odnos na  određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik II vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Međunarodni tjedan svjesnosti o stresu (1.11. – 5.11.2021.)

Međunarodno udruženje za upravljanje stresom (The International Stress Management Association – ISMA) utemeljilo je Međunarodni tjedan svjesnosti o stresu 2018. godine kako bi se podigla svijest o važnosti upravljanja stresom s naglaskom na radno mjesto. Ujedno prve srijede u studenome obilježava se i Međunarodni dan svjesnosti o stresu.

O važnosti promicanja svijesti o stresu na radnom mjestu govori i podatak kako četiri od pet menadžera iskazuje zabrinutost vezanu uz pojavu stresa na radnom mjestu, a polovica zaposlenika u Europskoj uniji navodi kako je stres učestala pojava na njihovom radnom mjestu. Dugotrajna izloženost stresu smanjuje sposobnost pojedinca da se s njim učinkovito nosi i može uzrokovati zdravstvene probleme te značajno narušiti kvalitetu života i dobrobit pojedinca.

Programi prevencije stresa na radnom mjestu imaju značajne pozitivne efekte na radnika i organizaciju tako što smanjuju apsentizam, prezentizam, prigovore i ozljede, a povećavaju zadovoljstvo, dobrobit i produktivnost radnika. Organizacija također time zadržava osposobljene radnike i stvara reputaciju ugodnog mjesta za rad.

Upravo u vrijeme brojnih izazova u radnom okruženju važno je da poslodavci budu svjesni da različitim intervencijama mogu značajno unaprijediti radno okruženje kako bi ono bilo poticajno i ugodno za rad. Ujedno je važno da radnicima budu dostupni informativni i edukativni sadržaji i edukacije koje će omogućiti razvijanje i unaprjeđenje vještina potrebnih za uspješno suočavanje sa stresom te dostupna stručna pomoć i podrška kada im je to potrebno.

Međunarodni tjedan stresa je prilika svima nama da osvijestimo negativne učinke stresa na tjelesno i mentalno zdravlje te da vodimo brigom o svom zdravlju i dobrobiti.

U tu svrhu napravili smo edukativnu brošuru „Stres na radnom mjestu“ koju možete preuzeti ovdje:  STRES NA RADNOM MJESTU FINAL BROŠURA

Nadamo se da će vam ona biti korisna!

 

 

 

Newer posts