Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 8. ožujka 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toskikologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 8. ožujka 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
Epidemije Marburg virusne bolesti u Tanzaniji i Ekvatorskoj Gvineji
WHO je 22. ožujka 2023 objavio da je kumulativni broj slučajeva Marburg virusne bolesti (MVD) u Ekvatorskoj Gvineji 21 slučaj, uključujući devet potvrđenih i 12 vjerojatnih. Od 21 slučaja, 20 ih je umrlo. Dva potvrđena slučaja prijavljena su iz pokrajine Kie-Ntem, a pet iz pokrajine Litoral.
Ministarstvo zdravstva Republike Tanzanije je 21. ožujka 2023. objavilo epidemiju Marburg virusne bolesti na sjeverozapadu Tanzanije, u okrugu Bukoba regije Kagera. Potvrđeno je ukupno 8 slučajeva do 21. ožujka 2023., uzorci su testirani i potvrđeni u Nacionalnom laboratoriju za javno zdravstvo u Tanzaniji. Pet oboljelih je umrlo, a jedan je bio zdravstveni radnik. Ostala tri potvrđena slučaja nalaze se na liječenju u medicinskim centrima u Tanzaniji. Pod zdravstvenim nadzorom je 161 kontakata oboljelih.
Ovo je prva zabilježena epidemija Marburg virusne bolesti u Tanzaniji. Regija Kagera nalazi se na granici s Ugandom, Ruandom i Burundijem. Stanovništvo ove regije je vrlo mobilno što stvara rizik od prekograničnog širenja. Epidemije ove bolesti već su prijavljene u Ugandi u susjednim regijama trenutačno zahvaćenog područja u Tanzaniji, koje je udaljeno, nije gusto naseljeno i ne posjećuju ga turisti.
Marburg virusna bolest poznata kao Marburška hemoragijska groznica, koju uzrokuje Marburg virus (MARV) teška je bolest u ljudi, sa smrtnosti do 88%. Radi se o neuobičajenoj bolesti koja ima potencijal izazvati epidemije sa značajnom smrtnosti. Sve zabilježene epidemije potječu iz Afrike.
Prvi put je otkrivena 1967., od kada je prijavljeno približno 600 slučajeva u epidemijama u Angoli, Demokratskoj Republici Kongo, Gani, Gvineji, Ekvatorskoj Gvineji, Keniji, Južnoj Africi i Ugandi.
Rizik infekcije MARV-om za EU građane koji putuju ili borave u zahvaćenim regijama Kagera u Tanzaniji i Western Kié-Ntem u Ekvatorskoj Gvineji trenutno je vrlo niska.
Najvjerojatniji put unosa virusa u EU bio bi putem zaraženih putnika, trenutno je malo vjerojatno da će se dogoditi. Ako se slučaj ipak uveze, vjerojatnost širenja virusa unutar EU smatra se vrlo niskom.
Izravan kontakt s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama zaraženih ljudi ili neizravan kontakt s kontaminiranim površinama i materijalima poput odjeće, posteljine i medicinske opreme treba izbjegavati. Preporučljivo je izbjegavati staništa koja bi mogla biti naseljena šišmišima, poput špilja ili rudnika u područjima/zemljama u kojima je prijavljena Marburg virusna bolest, kao i svaki oblik bliskog kontakta sa živim ili mrtvim divljim životinjama, uključujući majmune, šumske antilope, glodavce i šišmiše, te manipulacija ili konzumacija bilo koje vrste mesa divljih životinja.
HZJZ na drugoj Međunarodnoj konferenciji o GMO analizama i novim genomskim tehnikama
Nakon 15 godina, održana je 2. međunaronda konferencija o GMO analizama i novim genomskim tehnikama (2nd International Conference on GMO Analysis and New Genomic Techniques) u Berlinu, Njemačka u periodu od 14.-16. ožujka 2023. godine. Ministarstvo zdravstva, nadležno tijelo u području GMO-a, izdalo je ovlaštenje Odsjeku za GMO i procjenu rizika koji se nalazi unutar Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, za nacionalni referentni i službeni laboratorij za ispitivanje, kontrolu i praćenje GMO-a i proizvoda koji se sastoje od ili sadrže GMO ili kombinaciju GMO-a i GM hrane i GM hrane za životinje.
U suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu pripremljen je poster o provedenom monitoringu GMO-a u Republici Hrvatskoj u periodu između 2018. i 2022. godine.
Predstavnica HZJZ-a Iva Fiolić, mag.ing.biotechn, sudjelovala je na konferenciji te prezentirala poster pod nazivom: „Monitoring of Genetically Modified Food on the Croatian Market from 2018 to 2022”.
Obzirom da dugi period između prve i druge konferencije, metode i tehnike u detekciji GMO-a značajno su se razvile te se raspravljalo o izazovima u području sljedivosti, detekcije i identifikacije GMO-a, s naglaskom na brzo razvijajuće metode temeljene na DNK.
Također prezentirana su iskustva stečena iz različitih regija poput Kine, Vijetnama, Meksika i Zambije kako bismo dobili širu sliku o potrebama kapaciteta laboratorija za otkrivanje i identifikaciju GMO-a.
Od 2001.godine razvile su se nove genomske tehnike (NGT) koje mogu promijeniti genetski materijal organizama te ih je u većini slučajeva teško detektirati već postojećim metodama.
Cilj konferencije je bio kako u budućnosti naći rješenje u određivanju i identifikaciji GMO-a iGM proizvoda koji su dobiveni novim genomskim tehnikama kako bi se mogao izmjeniti zakonodavni okvir na razini EU.
Analiza otpadnih voda otkriva navike uporabe droga u gradovima u Europi u 2022. godini
Najnovija otkrića najvećeg europskog projekta u znanosti analiza otpadnih voda objavljena su 22. ožujka 2023. godine u studiji „Analiza otpadnih voda i droga – europska studija u više gradova“ od strane europske mreže SCORE (Sewage analysis CORe group — Europe), a u suradnji s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA).
Analiza otpadnih voda znanstvena je disciplina koja se brzo razvija i ima potencijal za praćenje podataka u stvarnom vremenu, o geografskim i vremenskim trendovima konzumacije nedopuštenih droga. Uključuje uzorkovanje izvora otpadnih voda, što znanstvenicima omogućuje procjenu količine droga koje zajednica konzumira, mjerenjem razina nedopuštenih droga i njihovih metabolita izlučenih u urinu.
SCORE mreža provodi godišnje praćenje otpadnih voda od 2011. godine, kada je u istraživanju sudjelovalo 19 gradova iz 10 država, a proučavane su četiri stimulativne droge. Šezdeset i pet gradova sudjelovalo je u najmanje pet godišnjih kampanja praćenja otpadnih voda od 2011. godine, što je omogućilo analizu trendova.
Ovim projektom, u 2022. godini analizirane su otpadne vode u 104 europska grada iz ukupno 21 države (20 država članica EU i Turske), sa svrhom istraživanja navika uzimanja droga njihovih stanovnika. Ketamin je prvi put uključen u analizu 2022. godine, čime je ukupan broj ispitanih tvari porastao na šest. Uzorci otpadnih voda 54 milijuna ljudi analizirani su na tragove pet nedopuštenih stimulativnih droga: kokain, amfetamin, metamfetamin, MDMA/ecstasy i ketamin, kao i na kanabis. Analizirani su dnevni uzorci otpadnih voda u slivnim područjima postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda tijekom jednog tjedna, između ožujka i travnja 2022. godine.
Najnoviji rezultati pokazuju stalni porast otkrivanja kokaina, što je trend od 2016. godine (unatoč određenim fluktuacijama tijekom izolacije zbog pandemije COVID 19). Također, sve više gradova prijavljuje tragove metamfetamina. Za preostale tvari kod kojih se mogu promatrati trendovi (amfetamin, kanabis, MDMA) ne pokazuje se konzistentna slika. Najveća opterećenja ketamina pronađena su u otpadnim vodama u gradovima Danske, Italije, Španjolske i Portugala.
Unatoč tome što se otkrića značajno razlikuju među gradovima u kojima su provođena istraživanja, važno je napomenuti da je svih šest istraženih, nedopuštenih droga pronađeno u gotovo svakom gradu koji je sudjelovao u istraživanju. Razlike između gradova u istoj državi djelomično se mogu objasniti njihovim različitim geografskim, društvenim i demografskim karakteristikama (dobna distribucija, sveučilišta, noćni život). U više od tri četvrtine gradova utvrđeni su veći ostaci droga koje se često povezuju s rekreativnim obrascima upotrebe (kokain, ketamin i MDMA) tijekom vikenda, dok su ostaci ostalih triju stimulativnih droga bili su ravnomjernije raspoređeni tijekom tjedna.
Ova studija istražuje potencijal istraživanja otpadnih voda za identifikaciju novih psihoaktivnih tvari i kako bi ono moglo imati ulogu u pružanju ranog upozoravanja na nove trendove, kao i pomoći u procjeni javnozdravstvenih intervencija. Također, studija opisuje tehnike koje određuju jesu li količine droga u otpadnim vodama potjecale od ljudske potrošnje, od odlaganja neiskorištenih droga ili otpada iz mjesta proizvodnje sintetičkih droga. Iako se prvenstveno koristi za proučavanje trendova u korištenju nedopuštenih droga u općoj populaciji, analiza otpadnih voda također se može primijeniti na precizne lokacije (npr. glazbeni festivali, određene četvrti) kako bi se dobili pravovremeni podaci.
Studija uključuje i inovativnu, interaktivnu kartu koja omogućuje pregled geografskih i vremenskih obrazaca i detaljniji pregled rezultata prema gradu i vrsti droga. Ova interaktivna značajka kreirana je tako da bude pristupačna i laka za korištenje te da optimalno funkcionira na mobilnim i stolnim uređajima. U skladu s obvezom EMCDDA o pružanju otvorenih podataka, sve izvorne tablice iza alata mogu lako preuzeti istraživači, istraživački novinari ili bilo tko zainteresiran za korištenje podataka u svom radu.
Dan narcisa – najava javnozdravstvene humanitarne akcije
U subotu, 25. ožujka obilježavamo ovogodišnji Dan narcisa – dan kada se organizira humanitarna akcija namijenjena jačanju svijesti o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke te podršci svim oboljelima od ovog najčešćeg oblika zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj i u većini zemalja u svijetu.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje u javnozdravstvenim humanitarnim akcijama u organizaciji Hrvatske lige protiv raka i udruge Pogled iz novog kuta – life (P.I.N.K. – life).
Pridružite nam se ovu subotu, 25. ožujka od 10 do 14 sati u Zagrebu, na Trgu bana Josipa Jelačića i na Cvjetnom trgu.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (11. tjedan 2023.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 19. ožujka 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 38467 prijava oboljelih od gripe, od čega je 983 prijava zaprimljeno u 11. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 19.3.2023.
Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji (grafikon 2.)
Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 19.3.2023.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 19.3.2023.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljeno je 21 smrtni ishod zbog gripe i njezinih komplikacija.
U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 11. tjednu prevladava virus gripe B (76%), uz udio virusa gripe A od 24%.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Epidemiologija raka debelog crijeva u Hrvatskoj
Rak debelog i završnog crijeva (kolorektalni rak) treće je po redu sijelo raka u svijetu, nakon raka dojke i raka pluća. Prema procjenama Svjetske organizacije za istraživanje raka, godišnje od njega oboli gotovo 2 milijuna osoba, a umre 0,95 milijuna. Zbog velikog broja oboljelih, i sve boljeg preživljenja, visoka je i prevalencija. Procjenjuje se da diljem svijeta živi preko 5 milijuna osoba kojima je u posljednjih 5 godina postavljena dijagnoza kolorektalnog raka.
Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje prosječno oboli oko 3600 osoba, od čega oko 60% muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2020. godini od kolorektalnog raka oboljelo je 3396 osoba, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 70 godina. Ovi podaci pokazuju pad incidencije od oko 10% u odnosu na 2019. godinu, što nije rezultat stvarnog smanjenja pojavnosti raka debelog završnog crijeva, već čimbenika povezanih s COVID-19 pandemijom.
Po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu, nakon raka pluća. Godišnje od njega umire oko 2100 osoba, također 60% muškaraca. Trend mortaliteta je stabilan u posljednjih 10 godina, no pojavnost kolorektalnog raka je u porastu, oko 1% godišnje u posljednjih 20 godina.
Graf 1. Trend incidencije i mortaliteta kolorektalnog raka u RH od 2001. do 2021.
Prema procjenama Europske komisije za zemlje članice EU, stope incidencije kolorektalnog raka najviše su u Slovačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj, dok je mortalitet najviši u zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi na 9. mjestu po pojavnosti raka debelog crijeva, a na visokom 2. mjestu po smrtnosti. Ovi podaci ukazuju na to da postoji puno prostora za napredak na svim razinama prevencije kolorektalnog raka.
Ako se rak debelog crijeva otkrije u lokaliziranom stadiju, petogodišnje preživljenje iznosi oko 90%. Prema posljednjim podacima Registra za rak 11% slučajeva raka debelog crijeva otkriveno je u lokaliziranom stadiju, dok su kod 13% osoba prilikom dijagnoze bile već prisutne udaljene metastaze. Kod priližno 40% osoba nije poznat stadij bolesti u vrijeme postavljanja dijagnoze, što treba uzeti u obzir prilikom interpretacije navedenih podataka. U međunarodnoj studiji o preživljenju (CONCORD-3) petogodišnje preživljenje za osobe kojima je rak debelog crijeva dijagnosticiran između 2010. i 2014. godine u Hrvatskoj iznosi 51,5%, a za dijagnozu raka rektuma 48,2%. I prema ovom pokazatelju Hrvatska se nalazi pri dnu Europe, a u zemljama sjeverne i zapadne Europe preživljenje se kreće oko 65%.
U Hrvatskoj od 2007. godine postoji Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Odazivanjem u program te testiranjem rak debelog crijeva može se otkriti u ranom stadiju, kad je preživljenje vrlo visoko. Osim toga, kolonoskopskim pregledom mogu se otkriti te ukloniti potencijalno zloćudni polipi, čime preveniramo i sam nastanak raka.
Epidemiološki podaci pokazuju kako u Hrvatskoj postoji značajan prostor za napredak u prevenciji te ranom otkrivanju kolorektalnog raka. Uz pridržavanje preporuka mjera prevencije, uključujući i odazivanje u program ranog otkrivanja raka, moguće je slijediti primjer zemalja sjeverne i zapadne Europe te značajno smanjiti pojavnost i mortalitet od ove vrste raka i poboljšati kvalitetu života oboljelih.
Održan Nacionalni info dan EU za zdravlje i Klaster 1 – Zdravlje Obzor Europa
Nacionalni informativni dan EU za zdravlje i Klaster 1 – Zdravlje Obzor Europa u organizaciji Agencije za mobilnost i programe EU, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva znanosti i obrazovanja održan je 7. ožujka 2023. godine putem online platforme Zoom. Na nacionalnom informativnog dana je putem platforme Zoom prisustvovalo 124 sudionika.
Informativni dan otvorile su pozdravnim govorima dr. sc. Ana Butković, nacionalna koordinatorica nacionalnih osoba za kontakt programa Obzor Europa, u ime Ministarstva znanosti i obrazovanja, prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te Ivana Puljiz, pomoćnica ravnateljice Agencije za mobilnost i programe EU.
Nacionalna osoba za kontakt dr. sc. Sonja Jan tar iz Agencije za mobilnost i programe EU predstavila je Klaster 1- zdravlje programa Obzor Europa, te predstojeće teme i natječaje za 2023. i 2024. godinu. Dr. sc. Ana Butković, nacionalna koordinatorica nacionalnih osoba za kontakt programa Obzor Europa, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja dala je informacije sudionicima o mjerama za jačanje nacionalnog sudjelovanja u programima EU. Prof. dr. sc. Vladimira Vuletić, prim. dr. med., predstojnica klinike za neurologiju, i Valentino Rački, dr. med iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka predstavili su uspješan projekt programa Obzor Europa akronima HERVCOV.
Bojana Raičković, nacionalna kontakt točka za EU za zdravlje, voditeljica Odjela za programe i projekte Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavila je program EU za zdravlje (EU4Health) i otvorene natječaje unutar tog programa, a dr. sc. Ivan Pristaš, dr. med., voditelj Službe za medicinsku informatiku i biostatistiku, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prezentirao je sudjelovanje u uspješnom projektu programa EU za zdravlje.
Misiju rak Europske komisije je putem snimljene video prezentacije predstavila prof. dr. sc. Ana Fröbe, dr. med., članica odbora za misije Europske komisije, predstojnica Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC Sestre milosrdnice, te je nakon toga dr. sc. Sonja Jantar dala informacije o otvorenim natječajima unutar navedene misije.
Prezentacije s informativnog dana možete pronaći na poveznici prezentacije, a program održanog info dana na poveznici program.
Svjetski dan voda 2023.
„Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“ ovogodišnja je tema za Svjetski dan voda. Obilježava se svake godine 22. ožujka kako bi se skrenula pozornost ljudi diljem svijeta na važnost očuvanja vode.
Ovogodišnji Svjetski dan voda govori o potrebi ubrzavanju promjena koje su nužne kako bi se riješila kriza povezana s vodom i kanalizacijom. Kako voda utječe na sve nas, svi moramo nešto poduzeti. Uključujući i tebe!
Vi i vaša obitelj, škole i zajednice, možete promijeniti način na koji koristite, trošite i upravljate vodom u svojim životima.
Milijarde ljudi, veliki broj škola, tvrtki, zdravstvenih ustanova, farmi i tvornica nemaju čistu vodu koja im je potrebna.
Na internet stranici Ujedinjenih naroda možete napraviti/označiti popis osobnih obveza kojima bi utjecali na rješavanje krize povezan s vodom i kanalizacijom.
Vaše obveze bit će dodane UN-ovoj Akcijskoj agendi za vodu (engl. Water Action Agenda). Ista će biti pokrenuta na UN-ovoj Konferenciji o vodi 2023. – prvom događaju takve vrste nakon gotovo 50 godina. Konferencija će se održati u periodu od 22. do 24. ožujka 2023. godine u New Yorku. Više informacija dostupno je na linku: https://sdgs.un.org/conferences/water2023
Ovo je trenutak koji se događa jednom u generaciji gdje se svijet ujedinjuje oko vode.
Postoji drevna kratka priča naroda Quechua u Peruu.
Jednog dana buknuo je požar u šumi.
Sve životinje su pobjegle spašavajući svoje živote.
U jednom trenutku stajali su na rubu plamena, prestravljeni i tužni.
Iznad njih, kolibrić je letio naprijed-nazad do vatre, uvijek iznova.
Veće životinje su ga pitale, „ Što to radiš?“
„Letim do jezera po vodu da pomognem ugasiti požar“ odgovorio je kolibrić.
Životinje su mu se smijale i rekle, „Ne možeš ugasiti ovaj požar!“
Kolibrić je odgovorio, „Činim što mogu!“
Radnje koje poduzmete, ma koliko male bile, pomoći će u rješavanju krize s vodom.
Igraj i ti svoju ulogu. Učini što možeš!
Plakat možete preuzeti OVDJE.
Održana tiskovna konferencija „S proljećem u 8. ciklus Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Republici Hrvatskoj“
U ponedjeljak 20. ožujka 2023. u hotelu The Westin u Zagrebu održana je tiskovna konferencija pod nazivom „S proljećem u 8. ciklus Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Republici Hrvatskoj“ povodom početka novog ciklusa provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva. Rak dojke, kao najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, važan je javnozdravstveni problem te će se, uslijed demografskih trendova, sve više žena suočiti s tom bolesti. Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2020. godini zabilježeno je 2869 slučajeva raka dojke (stopa 137,9/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrlo je u 2021. godini 711 žena (stopa 35,4/100.000).
Na tiskovnoj konferenciji o rezultatima provedbe nacionalnog programa te važnosti primarne i sekundarne prevencije raka dojke govorile su dr. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravstva, dr. Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dr. Andrea Šupe Parun, nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.
Istaknuto je kako se Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj provodi od 2006. uz veliku posvećenost skupine stručnjaka radiologa, epidemiologa i ostalih liječnika kliničara te javnozdravstvenih djelatnika. Tijekom 17 godina provedbe u okviru programa učinjeno je gotovo 2.000.000 mamografskih pregleda i otkriveno je više od 9000 novih karcinoma dojki, od kojih je 60 % bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izliječenje žena oboljelih od raka dojke.
Na konferenciji su istaknuti ostvareni ciljevi programa – otkrivanje bolesti u što ranijem stadiju, poboljšanje kvalitete života oboljelih te smanjenje smrtnosti. U posljednjih 6 godina u Hrvatskoj bilježimo pad smrtnosti za 25 % od raka dojka, što je dijelom rezultat nacionalnog programa, a dijelom sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke.
Do sada je završeno 7 ciklusa provedbe nacionalnog programa, a 21. 3. 2023. započinje 8. ciklus koji obuhvaća godišta od 1954. do 1973. S obzirom na to da se više od 80 % karcinoma dojke dijagnosticira u žena starijih od 50 godina, u sklopu nacionalnog programa pozivaju se žene u dobi od 50 do 69 godina na mamografski pregled svake dvije godine s ciljem što ranijeg otkrivanja bolesti te uspješnijeg liječenja. Prema službenim podacima odaziv u nacionalni program se kreće oko 60 %, dok dio žena obavlja mamografski pregled i izvan programa u sklopu sistematskih pregleda i pregleda u privatnom sektoru, zbog čega se ne odazivaju na poziv. Prema podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS istraživanja, 2019.), mamografiju je u posljednje 2 godine obavilo 63,1 % žena dobi od 50 do 69 godina, a u posljednje 3 godine visokih 77,3 %. Kod žena koje su se odazivale u nacionalni program, rak dojke je otkriven u ranijem stadiju u većem postotku, nego kod žena koje se nisu odazvale na poziv u program. Godišnje se u okviru programa učini do 150.000 mamografskih pregleda, a najveći odaziv bilježi se u Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a najniži u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji.
Povodom početka 8. ciklusa, pozivaju se žene da se odazovu na poziv za mamografski pregled, ali i da njeguju zdrave životne navike i smanje one rizične čimbenike za razvoj karcinoma na koje se može utjecati – potiče se prestanak pušenja i konzumacije alkohola te održavanje ili postizanje normalne tjelesne težine češćim bavljenjem tjelesnim aktivnostima i pravilnom prehranom.
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 8. ožujka 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – radno mjesto I. vrste, stručni savjetnik u Ravnateljstvu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 8. ožujka 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto I. vrste, stručni savjetnik u Ravnateljstvu.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje i razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, stručni savjetnik u Službi za gospodarstvene poslove
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 8. ožujka 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, stručni savjetnik u Službi za gospodarstvene poslove.
Više pogledajte ovdje.
Koordinacijski sastanak radnog paketa 2 JA ImpleMENTAL projekta
24. ožujka 2023. održat će se koordinacijski sastanak radnog paketa 2 JA ImpleMENTAL projekta o komunikacijskim i diseminacijskim aktivnostima. Cilj ovog sastanka je podijeliti diseminacijske aktivnosti, najbolje prakse i iskustva iz zemalja sudionica projekta s njihovim kolegama te predstaviti najbolje načine komunikacije i diseminacije.
Nakon kratke dobrodošlice koordinatorice JA ImpleMENTAL, Vasileie Konte, Danijela Štimac Grbić i Bernadett Bulyovszky predstavit će prekretnice i rezultate radnog paketa 2 nakon čega će uslijediti prezentacije o komunikacijskim alatima i idejama za lokalizirano širenje. Govornici će biti i vanjski suradnici koji će predstaviti platformu EU Health Policy, te stručnjaci iz JADECARE projekta koji će govoriti o metodi su-kreacije, strukturi i važnosti strategije diseminacije – ključne točke, kokreaciji i angažmanu dionika te JADECARE web stranici i stvaranju sadržaja.
Nadalje, sve zemlje sudionice predstavit će svoj dosadašnji rad na diseminaciji.
Više informacija možete pronaći na linku:
Održan okrugli stol povodom Svjetskog dana oralnog zdravlja
Povodom Svjetskog dana oralnog zdravlja, dana 20. ožujka 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Nacionalnim povjerenstvom za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva, Stomatološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim stomatološkim društvom HLZ organizirao je okrugli stol pod nazivom “Budi ponosan na svoja usta”
Cilj okruglog stola je ukazati na važnost očuvanja oralnog zdravlja i raspraviti o važnim smjernicama i izazovima u njegovoj zaštiti i promociji. Na Okruglom stolu sudjelovali su dr. sc. Anka Jurišić Kvesić, prof. dr.sc. Hrvoje Jurić, prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin i mr. sc. Marijana Radić Vuleta. Među nazočnim stručnjacima i predstavnicima institucija bili su Momir Karin, prof., Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dr. sc. Petra Nola Fuchs, ravnateljica Stomatološke poliklinike Zagreb, dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe invaliditetom.
Nazočnima se putem video veze obratio i ministar zdravstva Vili Beroš koji je istaknuo: „Prije nego što istaknem naše uspjehe u tom projektu, naglasio bih da današnja kampanja upravo slijedi naše iskorake na području prevencije koja je jedna od važnih pravaca u reformi zdravstva. Drago mi je što činimo zajedničke pomake na tom planu, jer kao što i sami znate, zemlja smo dr. Andrije Štampara, utemeljitelja javnog zdravlja, te je pravi trenutak podsjetiti se na njegove postulate i učiniti zaokret prema prevenciji i usvajanju zdravih navika od najranije dobi. Oralno zdravlje, osim što je jako važno za kvalitetniji život pojedinca i zajednice, veliki je izdatak zdravstvenog proračuna. Prema projekcijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ulaganjem u preventivu ostvarujemo uštedu od 18 milijuna eura godišnje koje možemo uložiti u dodatnu edukaciju građana. Naša misija je unaprjeđenje zdravlja naših građana i pacijenata koji nam moraju biti u fokusu. Zdravstveni sustav postoji radi pacijenata i oni su naša pokretačka snaga za daljnje reformske iskorake u zdravstvenom sustavu.“
Ispred HZJZ-a javnosti se obratila i zamjenica ravnatelja prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med.:
„Prema podacima međunarodnog istraživanja o zdravstvom ponašanju učenika (HBSC istraživanje), 2022. godine dva i više puta dnevno zube četka 60% dječaka u dobi 11 godina, 56% dječaka u dobi 13 godina i 57% mladića u dobi od 15 godina. Isto se donosi na 74% djevojčica u dobi od 11 godina, 76% djevojčica u dobi od 13 godina i 77% djevojaka u dobi od 15 godina. Od 2002. do 2022. godine zamjećuje se nekoliko trendova: Porast četkanja zubi među učenicima i učenicama u dobi 11, 13 i 15 godina za 10 do 20%. Djevojčice češće peru zube za 10 do 20% nego dječaci u sve tri dobe skupine. Kod djevojčica četkanje zubi raste porastom dobi pa djevojke u dobi od 15 godina češće četkaju zube od djevojčica u dobi 11 i 13 godina, dok dječaci najčešće peru zube u dobi od 11 godine a rjeđe u dobi od 13 i 15 godina. Prema ovim podacima za 2018. godinu Hrvatska se smjestila nešto ispod sredine ljestvice 45 zemalja uključenih u istraživanje. Zbog porasta od 2018. do 2022. godine možemo očekivati da ćemo se s podacima za 2022. godinu, kada budu na raspolaganju za druge zemlje, još nešto bolje pozicionirati.“
Ovi podaci govore o potrebi četkanja zubi već u Dječjim vrtićima kako bi se usvojila ova zdrava navika te ostala za cijeli život. No govore i o potrebi trajne edukacije učenika kroz osnovnu i srednju školu. Nacionalni standardi za program nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama (https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/02/Nacionalni-standardi_nadzirano-%C4%8Detkanje_SVE.pdf) omogućuju da se u svakom vrtiću može organizirati četkanje zubi čak i u minimalnim prostornim, materijalnim i kadrovskim uvjetima.
Fotogalerija:
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (10. tjedan 2023.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 12. ožujka 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 37484 prijava oboljelih od gripe, od čega je 1292 prijava zaprimljeno u 10. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 12.3.2023.
Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji (grafikon 2.)
Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 12.3.2023.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 12.3.2023.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljeno je dvadeset smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 10. tjednu prevladava virus gripe B (60%), uz udio virusa gripe A od 40%.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Rezultati istraživanja „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2019., Životne navike“
Hrvatski dan osviještenosti o debljini
Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini predstavljeni su rezultati istraživanja „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2019., Životne navike“
Zagreb, 16. ožujka 2023. – Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, 16. ožujka 2023. godine, voditeljica Službe za promicanje zdravlja prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović predstavila je rezultate istraživanja „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2019., Životne navike“
Podaci proizlaze iz posljednjeg, trećeg kruga Europske zdravstvene ankete (engl. European Health Interview Survey, EHIS) koji je proveden 2019. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku. Ukupno je u istraživanju sudjelovao 5461 ispitanik. U Hrvatskoj je zabilježen rast prevalencije prekomjerne tjelesne mase koji je iznad prosjeka Europske unije.
Prema podacima iz prethodnog kruga EHIS istraživanja, 2015. godine prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine iznosila je 56%. Posljednji podaci za 2019. godinu pokazuju da je ta prevalencija narasla za 9 postotnih bodova i sada iznosi 65%. Hrvatska, tako uz Maltu, sada ima najveću prevalenciju prekomjerne tjelesne mase i debljine u Europskoj uniji. Iako je prevalencija prekomjerne tjelesne mase rasla i na razini Europske unije, u Hrvatskoj je taj rast bio izraženiji – 9 postotnih bodova u Hrvatskoj u usporedbi s 2 postotna boda na razini Europske unije.
Nazočne je uvodno pozdravila posebna savjetnica ministra zdravstva prim. dr. sc. Vera Katalinić Janković, dr. med., te zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med.
“Moramo odlučno djelovati u području promicanja zdravlja i prevencije debljine kako bismo stvorili okruženja koja olakšavaju i podržavaju zdrave izbore te omogućuju djeci i odraslima da usvoje pravilne prehrambene navike i vode aktivan život“, rekla je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. “Važno je da dionici iz brojnih sektora, ne samo zdravstvenog, djeluju zajedno u rješavanu ovog problema. Jedino tako možemo smanjiti razine prekomjerne tjelesne mase i debljine te umanjiti opterećenje nezaraznim bolestima, poput kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti i raka, koje dovode do oko 90% svih smrti u Hrvatskoj.”
Hrvatska je trenutno u postupku donošenja novog Akcijskog plana za prevenciju debljine, čiji je cilj smanjiti opterećenje debljinom poduzimanjem mjera usmjerenih na promicanje zdravih stilova života i prevenciju čimbenika rizika te osnaživanje aktivnosti usmjerenih na prepoznavanje, praćenje i liječenje debljine.
Cjelovitu publikaciju možete preuzeti na poveznici: EHIS publikacija Život (PDF, 3.3 MB)
Infografiku možete preuzeti na poveznici: EHIS infografika (PDF, 414.9 KB)
Predstavljanje rezultata istraživanja „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2019., Životne navike“, Zagreb, 16. ožujka 2023. godine.
Hrvatski dan osviještenosti o debljini
Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini predstavljeni će biti rezultati istraživanja „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2019., Životne navike“
Predstavljanje rezultata istraživanja „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2019., Životne navike“, Zagreb, 16. ožujka 2023. godine u 10:00 sati
Pozivamo vas da nam se pridružite na javnom predstavljanju rezultata istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije „Europska zdravstvena anketa u Hrvatskoj 2019., Životne navike“ koje je dio europskog istraživanja “Europska zdravstvena anketa“ (engl. European Health Interview Survey, EHIS) povodom obilježavanja Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, 16. ožujka 2023. godine, s početkom u 10:00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12 u Zagrebu.
Rezultate će predstaviti prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, a prilikom predstavljanja, obratiti će se državna tajnica Ministarstva zdravstva prim. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med. spec. i zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med.
Podaci proizlaze iz posljednjeg, trećeg kruga Europske zdravstvene ankete (engl. European Health Interview Survey, EHIS) koji je proveden 2019. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku. Ukupno je u istraživanju sudjelovao 5461 ispitanik. U Hrvatskoj je zabilježen rast prevalencije prekomjerne tjelesne mase koji je iznad prosjeka Europske unije.
Na predstavljanju će biti prikazane procjene učestalosti pojedinih životnih navika koje mogu imati velik utjecaj na zdravlje pojedinca, poput redovite tjelesne aktivnosti, konzumacije voća, povrća i zaslađenih napitaka te posljedično i procjene učestalosti prekomjerne tjelesne mase i debljine.
Pitanja medija predviđena su nakon predstavljanja rezultata u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12 u Zagrebu.
Svjetski dan oralnog zdravlja 2023.
Svjetski dan oralnog zdravlja (engl. World Oral Health Day, WOHD), koji se svake godine obilježava 20. ožujka, promiče razvijanje svijesti o važnosti brige o oralnom zdravlju i njegovom značaju u očuvanju općeg zdravlja
Svjetska udruga dentalne medicine (engl. World Dental Federation, FDI) je prvi put obilježila Svjetski dan oralnog zdravlja, 12. rujna 2007. godine (na datum rođenja osnivača FDI, dr. Charlesa Godona). Međutim, svjetska kampanja je u potpunosti zaživjela tek od 2013. godine kada je datum obilježavanja promijenjen na 20. ožujka, jer se u rujnu održavaju drugi međunarodni događaji poput Svjetskog stomatološkog kongresa FDI.
20. ožujak je odabran kako bi istaknuo sljedeće: djeca bi trebala imati 20 mliječnih zubi, starije osobe moraju imati ukupno 20 prirodnih zuba na kraju svojeg života da bi se smatrale zdravima, a navedemo li redni broj mjeseca ispred rednog broja dana, tj. 3/20, dobit ćemo oralni status koji bi trebale imati zdrave odrasle osobe, 32 zuba i nijedan (0) zubni karijes.
Oralne bolesti su inače glavni zdravstveni problemi u mnogim zemljama i mogu negativno utjecati na kvalitetu života s obzirom na to da uzrokuju bol i nelagodu, socijalnu izolaciju i gubitak samopouzdanja, a često su povezani s drugim ozbiljnim zdravstvenim problemima. Važno je znati da se većina stanja oralnog zdravlja može spriječiti i liječiti u ranoj fazi.
Svjetski dan oralnog zdravlja se u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, obilježava pod sloganom “Budi ponosan na svoja usta” (engl. Be Proud of Your mouth), kojim se želi ukazati na to kako je brigom o oralnom zdravlju moguće postići sretan osmijeh za cijeli život, jer je oralno zdravlje važan dio općeg zdravlja bez obzira na to imate li 5, 25, 45 ili 75 godina.
U svrhu očuvanja oralnog zdravlja potrebna je redovita i pravilna oralna higijena, pravilna prehrana i redoviti pregledi kod svih dobnih skupina, a osobito kod djece.
Cilj preventivnih pregleda kod djece je rano otkrivanje karijesa, primjena sredstava za prevenciju karijesa poput fluoridnih gelova ili lakova, edukacija roditelja i djece o pravilnom održavanju oralne higijene i pravilnoj prehrani, a kod odraslih osim pregleda i profesionalno čišćenje i poliranje zuba, kao i rano otkrivanje promjena na zubima i zubnom mesu, ali i na sluznici usne šupljine.
U Republici Hrvatskoj se od 2017. godine provodi Nacionalni program pod nazivom Zubna putovnica koji je usmjeren poboljšanju oralnog zdravlja i zdravstvenog ponašanja školske i predškolske djece s ciljem ranog otkrivanja i prevencije karijesa kroz preventivne preglede prilikom upisa u dječji vrtić, 1. razred osnovne škole te u 6. razredu osnovne škole. Također, program uključuje svakodnevno nadzirano četkanje zubi koje se provodi u vrtićima i školama s ciljem razvijanja redovitih navika održavanja oralne higijene i prevencije karijesa od najranije dobi.
Povodom Svjetskog dana oralnog zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno s Nacionalnim povjerenstvom za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva, Stomatološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim stomatološkim društvom HLZ organizira okrugli stol pod nazivom “Budi ponosan na svoja usta” (program je dostupan putem poveznice: Program – Budi ponosan na svoja usta).
Okrugli stol će se održati u ponedjeljak 20. ožujka s početkom u 10 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova ul. 12, Zagreb.
Cilj okruglog stola je ukazati na važnost očuvanja oralnog zdravlja i raspraviti o važnim smjernicama i izazovima u njegovoj zaštiti i promociji.
Pozivamo sve zainteresirane suradnike i stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te podrže obilježavanje Svjetskog dana oralnog zdravlja.
