Svjetski dan voda 2022.
Svjetski dan voda obilježava se 22. ožujka svake godine kako bi se skrenula pozornost ljudi diljem svijeta na važnost očuvanja vode za piće.
Cilj svjetskog dana vode je upozoriti i podići svijest o 2 milijarde ljudi koji žive bez pristupa pitkoj vodi s fokusom na podržavanje postizanja ciljeva UN-ove Agende 2030 održivih razvoja (SDG 6): Voda i odvodnja za sve do 2030. g.
Tema za 2022. g. su „Podzemne vode“, a ovogodišnje ime kampanje glasi „Podzemne vode – učinimo nevidljivo vidljivim“.
Podzemne vode su nevidljive, ali je njihov utjecaj vidljiv posvuda. Izvan vidokruga, pod našim nogama, podzemna voda je skriveno blago koje obogaćuje naše živote. U najsušim dijelovima svijeta, to je možda jedina voda koji ljudi imaju.
Kako samo ime kaže, podzemne vode su vode koje se nalaze pod zemljom, a nalazimo ih u vodonosnicima, geološkim formacijama stijena, pijeska i šljunka koji sadrže znatne količine vode. Napajaju izvore, rijeke, jezera te prodiru u mora i oceane. Podzemne vode se uglavnom obnavljaju padalinama i otapanjem snijega koje se infiltriraju u tlo.
Skoro sva tekuća slatka voda na svijetu je podzemna voda. Život bez nje nije moguć. Koristi se za opskrbu pitkom vodom, sanitarne sustave, poljoprivredu, industriju i ekosustave. Mnoga sušna područja ovise samo o podzemnim vodama.
Na mnogim mjestima ljudske aktivnosti prekomjerno koriste i zagađuju podzemne vode. Prekomjerno iskorištavanje može dovesti do nestabilnosti i slijeganja tla, dok u priobalnim područjima može doći do prodora morske vode ispod kopna. Podzemne vode su onečišćene u mnogim područjima, a sanacija je često dug i težak proces. To povećava troškove prerade podzemnih voda, a ponekad čak i onemogućuje njihovu upotrebu.
Na drugim mjestima ne znamo koliko podzemne vode leži ispod nas, što znači da možda ne uspijevamo iskoristiti potencijalno vitalni vodni resurs. Istraživanje, zaštita i održivo korištenje podzemnih voda bit će ključno za preživljavanje i prilagodbu klimatskim promjenama i zadovoljavanje potreba rastuće populacije.
Što možemo učiniti? Moramo zaštititi podzemne vode od onečišćenja i koristiti ih održivo, uravnotežujući potrebe ljudi i svijeta. Vitalna uloga podzemnih voda u sustavima vode i kanalizacije, poljoprivredi, industriji, ekosustavima i prilagodbi na klimatske promjene mora se odraziti u kreiranju politike održivog razvoja.
Ono što radimo na površini utječe na vodu pod zemljom. Potencijalne prijetnje kakvoći podzemnih voda su prirodna (geogena) onečišćenja i izvori onečišćenja iz korištenja zemljišta i drugih ljudskih aktivnosti (antropogena kontaminacija). Dva najraširenija geogena zagađivača su arsen i fluor. Prirodno onečišćenje arsenom u podzemnim vodama utječe na milijune ljudi na svim kontinentima. Stoga je kvalitetu podzemnih voda potrebno redovito procjenjivati i pratiti. Antropogena kontaminacija uključuje učinke povećanja poljoprivrede, urbanizacije, porasta stanovništva i klimatskih promjena.
Na primjer, diljem Afrike na kvalitetu podzemne vode utječu loša sanitarna infrastruktura i poljoprivredna praksa, što je dovelo do visoke razine onečišćenja nitratima i mikroorganizmima. U Sjevernoj Americi i Europi nitrati i pesticidi predstavljaju veliku prijetnju kvaliteti podzemnih voda. Naime, 20% tijela podzemnih voda Europske unije (EU) premašuje EU standarde o dobroj kvaliteti vode zbog zagađenja iz poljoprivrede.
UN-Water poziva ljude diljem svijeta da naprave jednominutni video na temu „Podzemne vode – učinimo nevidljivo vidljivim“
Reci nam: Kako podzemna voda utječe na tvoj život? Ima li je dovoljno? Da li je sigurna (ispravna) za korištenje? Za što se podzemna voda najčešće koristi u tvom području? Što je potrebno napraviti za zaštitu podzemne vode? Podijeli svoju priču o podzemnoj vodi!
Uzmi svoj mobilni uređaj ili kameru i napravi jednominutni video o situaciji o podzemnoj vodi na tvojem području.
Pravila:
· Trajanje videa – 60 sekundi ili manje.
· Prilikom snimanja koristi široki zaslon i pejzažnu orijentaciju (landscape).
· Govori. Koristite mikrofon za kvalitetan zvuk.
· Budite uljudni. Neka vaš video bude pun poštovanja i konstruktivan.
· Budite točni. Provjerite svoje činjenice.
· Morate imati dopuštenje za korištenje glazbe ili slika treće strane u videu.
· Za videozapise koji nisu na engleskom, dodajte engleski CC/titlove.
Postavi svoj video na Youtube ili Vimeo i podijeli na društvenim mrežama koristeći #MyGroundwaterStory i #WorldWaterDay
Pošalji link videa na: mygroundwaterstory@un-igrac.org do 20. studenog 2022. g.
Odabrani video uradci bit će prikazani na UN-Water Samitu o Podzemnoj vodi u prosincu 2022. g.
Više informacija možete naći u LETKU ili VIDEU
Novosti o ukidanju samoizolacije učenika i djece predškolske dobi
-
Ukidanje samoizolacije za djecu predškolske i školske dobi
-
Kako se provodi mjera samotestiranja učenika na SARS-CoV-2?
-
Kako provesti postupak samotestiranja?
-
VIDEO: Kako upotrijebiti antigenski test za samotestiranje na COVID-19
-
Najnovije preporuke: Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantene (ukidanje samoizolacije djece predškolske dobi i učenika) (17/3/2022)
Ukidanje samoizolacije za djecu predškolske i školske dobi
Novim preporukama Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantene od 17. ožujka 2022. izuzeće od samoizolacije (karantene) obuhvaća svu djecu predškolske dobi i učenike.
Djeca predškolske dobi kojoj upravo traje samoizolacija, prekida se samoizolacija te kreću u dječji vrtić 21. ožujka 2021. ili kada pozitivnom ukućanu završi izolacija.
Kako se provodi mjera samotestiranja učenika na SARS-CoV-2?
- dobrovoljno
- besplatno
- provodi se brzim antigenskim testovima na virus SARS-COV-2 za samotestiranje
- testovi se preuzimaju u školama
- uspješnim provođenjem ukida se mjera samoizolacije (karantene) za učenike
Mjera redovitog samotestiranja učenika pojedinog razrednog odjela kada se utvrdi da je neki od učenika u razrednom odjelu pozitivan, provodi se brzim antigenskim testovima koje učenici preuzimaju u školi.
Samotestiranje učenika pojedinog razrednog odjela
Kao od početka pandemije, učenici ne dolaze u školu ako imaju simptome zarazne bolesti (npr. povišena tjelesna temperatura, kašalj, teškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa, grlobolja, proljev, povraćanje), već se javljaju izabranom liječniku koji odlučuje o testiranju na COVID-19.
Kada se zbog bolesti ili na neki drugi način utvrdi da je neki od učenika pozitivan na SARS-COV-2, škola će učenicima koji su bliski kontakt pozitivnom učeniku (obično u istom razrednom odjelu) podijeliti dodatne testove za jedno samotestiranje i to prvi sljedeći dan od saznanja o pozitivitetu te je potrebno obaviti samotestiranje na dan primitka testova (vidjeti tablicu 1: Učenici kod kontakta izvan kuće). Učenici koji će imati negativan test nastavljaju pohađati nastavu, a učenici koji će imati pozitivan test samotestiranja ostaju kod kuće te se javljaju liječniku i školi. S obzirom na raširenu praksu samotestiranja građana u vlastitom aranžmanu, u slučaju pozitivnog rezultata takvog samotesta kod učenika, roditelj/skrbnik javlja školi te škola pokreće samotestiranje razrednog odjela i bez čekanja potvrde BAT testom u zdravstvenoj ustanovi.
Tablica 1. Bliski kontakti izuzeti od karantene
Izvor: Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantene ver 21 (17/3/2022) – ovaj dokument HZJZ redovito ažurira sukladno najnovijim znanstvenim spoznajama.
Osnovni cilj zdravstvene mjere redovnog samotestiranja pojedinog razrednog odjela kada se utvrdi da je neki od učenika u razrednom odjelu pozitivan, je povećati vjerojatnost za što duže održavanje nastave uživo u prostorima škole ukidanjem mjere zdravstvenog nadzora u samoizolaciji (karanteni). Dodatni cilj je smanjiti rizik od širenja bolesti COVID-19 u školi i u obitelji.
Provođenjem mjere dobrovoljnog redovitog samotestiranja na SARS-COV-2 u potpunosti bi se ukinula obveza samoizolacije za učenike koji su u školi ili izvan škole bili u kontaktu sa zaraženom osobom, a nemaju simptome bolesti i imali su negativan rezultat testa.
Mjera redovitog samotestiranja je dobrovoljna. Za njenu uspješnu i učinkovitu provedbu važno je da što više učenika sudjeluje u redovitom samotestiranju.
Naravno, bilo bi bolje i sigurnije da se testiranje provodi češće, no za učestalije samotestiranje bilo bi izazovnije osigurati njegovu dosljednu provedbu.
Svjetska zdravstvena organizacija i druge međunarodne zdravstvene organizacije u svojim preporukama naglašavaju da je održavanje škola otvorenim za učenike odnosno održavanje nastave uživo u prostorima škole jedan od najvažnijih prioriteta.
Mjera redovitog samotestiranja pojedinog razrednog odjela kada se utvrdi da je neki od učenika u razrednom odjelu pozitivan provodi se kao epidemiološka mjera smanjenja rizika za pojavu i širenje COVID-19 i u cilju povećanja šanse za održavanje kontinuiteta nastave uživo u prostorima škole, koja je najkvalitetniji oblik nastave, sukladno brojnim literaturnim navodima i međunarodnim smjernicama. Niti jedna mjera prevencije zaraznih bolesti ne pruža apsolutnu, stopostotnu zaštitu te značajnim dijelom ovisi o suradljivosti i prihvaćanju mjere od strane korisnika i njenom pravilnom provođenju. Tako i mjera redovitog samotestiranja uključuje obostrano povjerenje i suradnju između roditelja i učenika s jedne strane i nastavnika i škole s druge strane. Također, za najbolju učinkovitost prevencije bolesti COVID-19, važno je nastaviti primijenjivati i druge mjere prevencije poput održavanje fizičkog razmaka, nošenja zaštitne maske i pojačane osobne higijene (pranje ruku) i prostora (provjetravanje).
Može li se samotestiranje provoditi u školi?
Ako škola u dogovoru s roditeljima/skrbnicima za pojedini ili više razrednih odjela odluči provoditi mjeru samotestiranja u prostorima škole, a ne kod kuće, navedeno je također moguće organizirati, o čemu će roditelji/skrbnici dobiti dodatne informacije.
Koji učenici provode samotestiranje?
- Svi učenici čiji roditelji/skrbnici su odlučili da njihovo dijete provodi mjeru redovitog samotestiranja
Djeca predškolske dobi
S obzirom na veliki broj djece kojima se izriče mjera samoizolacije u slučaju bliskog kontakta s osobom oboljelom od COVID-19, što za roditelje/skrbnike otežava organizaciju skrbi nad djetetom, ali i ostavlja negativne posljedice na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, ukida se i mjera samoizolacije djece bliskih kontakata oboljelih od COVID-19.
Sva djeca predškolske dobi su kod svih kontakta oslobođena samoizolacije: djeci predškolske dobi se više ne izriče zdravstvena mjera samoizolacije. Djeca predškolske dobi koja nisu oslobođena samoizolacije temeljem cijepljenja i/ili preboljenja, ostaju kod kuće za vrijeme trajanja izolacije ukućana. Roditelji se usmenim putem od strane nadležnog liječnika/pedijatra/epidemiologa upozoravaju na to da djeca tijekom trajanja izolacije pozitivnog ukućana ne pohađaju kolektive i ostala okupljanja, te da prije povrataka u vrtić naprave djetetu samotest, no djeci se ne izriče zdravstvena mjera samoizolacije (tablica 1.).
Kako provesti postupak samotestiranja?
Provodi se u 4 glavna koraka:
1. Pročitajte upute za uporabu i operite ruke.
2. Uzmite uzorak za testiranje.
3. Provedite testiranje.
4. Saznajte rezultat za 15-20 min.
Što ako je rezultat pozitivan, a što ako je negativan?
- negativan rezultat – učenik ide u školu
- pozitivan rezultat – učenik ostaje kod kuće, javlja se liječniku i školi
Video o testiranju na koronavirus – Kako upotrijebiti antigensti test za samotestiranje na COVID-19
Video o testiranju na koronavirus – Kako upotrijebiti antigensti test za samotestiranje na COVID-19
Upute proizvođača na hrvatskom
Svjetski dan oralnog zdravlja 2022. g. – “Budi ponosan na svoja usta”
Svjetski dan oralnog zdravlja (engl. World Oral Health Day, WOHD), koji se svake godine obilježava 20. ožujka, promiče razvijanje svijesti o važnosti brige o oralnom zdravlju i njegovom značaju u očuvanju općeg zdravlja.
Oralne bolesti su glavni zdravstveni problemi u mnogim zemljama i mogu negativno utjecati na kvalitetu života s obzirom na to da uzrokuju bol i nelagodu, socijalnu izolaciju i gubitak samopouzdanja, a često su povezani s drugim ozbiljnim zdravstvenim problemima. Važno je znati da se većina stanja oralnog zdravlja može spriječiti i liječiti u ranoj fazi.
Ovogodišnji Svjetski dan oralnog zdravlja u cijelom se svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, obilježava pod sloganom “Budi ponosan na svoja usta“, kojim se želi ukazati na to kako nezdrava usta mogu ozbiljno utjecati na svaki aspekt života kao što su emocionalno, socijalno, mentalno i cjelokupno fizičko blagostanje.
Tijekom gostovanja u radio-emisijama na temu oralnog zdravlja i njegovog očuvanja, u kojima su sudjelovale predsjednica Nacionalnog povjerenstva za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva i savjetnica ministra za dentalnu medicinu, dr. sc. Anka Jurišić Kvesić, dr. med. dent., i mr. sc. Marijana Radić Vuleta, dr. med. dent., iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, govorilo se o važnim aspektima u zaštiti oralnog zdravlja te aktivnostima koje se provode kroz Nacionalni program Zubna putovnica.
Provedba programa PoMoZi Da u sklopu projekta Živjeti zdravo – jesen/zima 2021./2022. godina
Provedba programa PoMoZi Da u sklopu projekta Živjeti zdravo – jesen/zima 2021./2022. godina
Od studenog 2021. do kraja veljače 2022. održane su još četiri (4) edukacije napredne razine edukativnog programa mentalnozdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika PoMoZi Da.
Podsjetimo se, program PoMoZi Da ima za cilj odgojno- obrazovnim djelatnicima pružiti skup znanja i vještina koje olakšavaju prepoznavanje problema mentalnog zdravlja. Posebno važan dio programa napredne razine je usvajanje vještine psihološke prve pomoći s ciljem olakšavanja primjerenog pristupanja i pružanja potrebne podrške učenicima koji pokazuju znakove psihičkih teškoća te potaknuti na traženje stručne pomoći.
Program PoMoZi Da se temelji na primjerima dobre prakse u svijetu i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije te na rezultatima nacionalnog istraživanja zdravstvene pismenosti odgojno – obrazovnih djelatnika u području mentalnog zdravlja djece i mladih iz 2017. godine.
Program je dominantno usmjeren na skup znanja i vještina o anksioznim i depresivnim smetnjama kod djece i mladih te problemima samoozljeđivanja, razmišljanja o samoubojstvu, zlouporabe alkohola, gubitka i tugovanja.
Provedene trodnevne edukacije vodili su naši 3P edukatori iz županijskih zavoda za javno zdravstvo:
- Marina Gulin i Kristina Manestar u Šibensko-kninskoj županiji (Šibenik),
- Pamela Andrea Kovačević Orellana i Martina Jerinić Njirić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (Korčula)
- Berta Bacinger Klobučarić i Ivona Orlović u Međimurskoj županiji (Čakovec)
- Snježana Šalamon, Jelena Žunić i Katarina Vatavuk u Gradu Zagrebu (Zagreb)
3P označava korake pružanja psihološke prve pomoći djeci i mladima tijekom neposrednog razgovora (tri osnovna koraka koji počinju slovom P – Pristupi, Podrži i Potakni)
S navedenim edukacijama brojimo ukupno 21 odrađenu trodnevnu edukaciju napredne razine u 14 županija s ukupno 386 polaznika iz 173 osnovne škole, 93 srednje škole te 17 đačkih domova i centara za odgoj i obrazovanje.
Program PoMoZi Da je razvijen u sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, elementa Zdravstveno obrazovanje, podelementa Mentalno zdravlje. Više o programu pogledajte na sljedećem linku Edukativni program PoMoZi Da ili Koraci prijave.
Zahvaljujemo svim kolegama iz županijskih zavoda na velikom interesu i iskazanoj motivaciji da s nama u partnerstvu provode edukativni program PoMoZi Da te tako pridonose osnaživanju odgojno-obrazovnih djelatnika u području zaštite mentalnoga zdravlja djece i mladih.
Zahvaljujemo odgojno-obrazovnim djelatnicima koji su prošli edukacije u sklopu programa PoMoZi Da i koriste naše edukativne materijale.
————–
Ovo su samo neki od brojnih komentara podrške polaznika provedenih trodnevnih edukacija u studenom 2021., siječnju i veljači 2022.:
Edukacija uživo, omogućuje razmjenu iskustva s kolegama- neprocjenjivo!; Zanimljive radionice, dobro koordiniranje, dinamično; dobra organizacija- malo teorije, puno praktičnog rada, pauze u pravo vrijeme.
Koncept radionice- dinamičnost, vrijednost, radni materijali. Pripremljenost voditeljica.
Rijetko se nađe edukacija koja je tempom, sadržajem i voditeljski ovako dobro napravljena. Svidjelo mi se sve, pogotovo atmosfera među polaznicima.
Predavanja su bila kratka i jasna. Radionice su bile jednostavne, ciljane i poticale su na korištenje teorije u praksi.
Interakcija, savršeni materijali, stečeno znanje….
Svidjela su mi se izlaganja, interaktivne radionice, prostor ugodan za boravak, zanimljivi kolega i kolegice.
Još jednom, dragi odgojno-obrazovni djelatnici, hvala vam na interesu i podršci programu!
Naši 3P edukatori, svaka čast!
Naši polaznici uče znanja i vještine koje su važne za sve odrasle koji žive i rade s djecom i mladima.
Brinimo o mentalnom zdravlju djece i mladih i potaknimo njihov pozitivni razvoj!
Prepoznate li ili vam se učini da dijete ili mlada osoba koju poznajete ima anksiozne ili depresivne smetnje pronađite savjet kako razgovarati na sljedećoj poveznici. https://zivjetizdravo.eu/2020/10/09/brinimo-o-mentalnom-zdravlju-mladih/)
Dan narcisa
Prve subote proljeća tradicionalno se obilježava Dan narcisa, spoj humanitarne akcije i javnozdravstvene kampanje, koji je pokrenula Hrvatska liga protiv raka. Cilj ove akcije je podizanje društvene svijesti o važnosti preventivnih pregleda dojki u svrhu ranog otkrivanja raka dojke i, posljedično, smanjenja smrtnosti. Tog se dana prodaju narcise, a prikupljena sredstva namijenjena su prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke. Tako će se i ove, 26. godine obilježavanja, akcija održati u subotu 26. ožujka 2022.
Rak dojke zloćudna je bolest koja se razlikuje prema vrsti tkiva od kojeg je nastala i prema proširenosti. Različite vrste raka dojke ponašaju se različito. Neki rastu sporo i rijetko metastaziraju, dok su drugi agresivniji, rastući i šireći se brzo. Budući da su simptomi rijetki u ranim stadijima bolesti, redoviti samopregledi dojki od izuzetne su važnosti. Ako se prilikom samopregleda pronađe kvržica koja je na opip drugačija od ostalog tkiva dojke, oteklina tkiva dojke koja ne prolazi, nabiranje ili uvlačenje kože dojke, orožnjavanje kože oko bradavice, promjena oblika dojke ili promjena bradavice poput uvlačenja te iscjedak iz bradavice, posebno ako je krvav, potrebno je javiti se svom liječniku. Iako se većina slučajeva raka dojke dijagnosticira kod starijih žena, od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, stoga je važno da se već od najranije mladosti započne i stekne navika redovitih samopregleda dojki.
U ranom otkrivanju raka dojke ključnu ulogu kao najbolji test probira ima mamografija – radiološka pretraga kojom se niskom dozom rendgenskih zraka detektiraju promjene u tkivu dojke. Budući da rano otkrivanje raka povećava vjerojatnost uspješnog liječenja, od iznimne je važnosti informirati i potaknuti žene na odaziv u Nacionalni program za rano otkrivanje raka dojke koji se u Hrvatskoj provodi od 2006. godine. U sklopu programa sve žene u dobi od 50 do 69 godina primaju poziv za mamografski pregled svake dvije godine s ciljem što ranijeg otkrivanja bolesti, većeg uspjeha liječenja, poboljšanja kvalitete života oboljelih te smanjenja smrtnosti. Kod žena koje su se odazivale u nacionalni program, pokazalo se da je rak dojke otkriven u ranijem stadiju u većem postotku, nego kod žena koje se nisu odazvale na poziv u program. Na Slici 1. prikazana je razlika u stadijima prilikom otkrivanja raka kod žena kojima je rak dojke dijagnosticiran unutar te onih kojima je dijagnosticiran izvan programa.
Slika 1. Stadij prilikom otkrivanja raka dojke, prema statusu odaziva u program
Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja u svijetu. Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2019. zabilježeno je 2999 slučajeva raka dojke (stopa 143,2/100.000), a u 2020. umrle su 722 žene (stopa 34,7/100.000). U svijetu, prema podacima studije Globalnog opterećenja bolešću iz 2019., zabilježeno je više od 2 milijuna novih slučajeva raka dojke te više od 700.000 smrti od istog.
Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke uslijed starenja stanovništva, smrtnost od istoga u Hrvatskoj je u padu petu godinu zaredom (Slika 2.). Rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu. To je dijelom rezultat provođenja Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke.
Slika 2. Trendovi incidencije i mortaliteta od raka dojke u Hrvatskoj, 2001.-2020.
Ako usporedimo mortalitet od raka dojke u Hrvatskoj s ostalim zemljama članicama EU (EU-27), stanje je bolje nego kod ostalih sijela raka. Prema podacima Eurostata o smrtnosti od zloćudnih bolesti (isključujući nemelanomski rak kože) u 2018. godini Hrvatska se nalazi na 2. mjestu, iza Mađarske, dok se po smrtnosti od raka dojke nalazi na 15. mjestu, nešto bolje od prosjeka EU (Slika 3.).
Slika 3. Mortalitet od raka dojke u Europi, podaci za 2018. godinu (Eurostat)
Prema službenim podacima, odaziv u nacionalni program se kreće oko 60 %, međutim dio žena obavlja mamografski pregled i izvan programa. Prema podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS istraživanja provedenog 2019.), mamografiju je u prethodne 3 godine obavilo 77,3% žena u dobi od 50 do 69 godina.
U vrijeme pandemije COVID-19, mamografski probir nije se provodio samo 3 mjeseca, u proljeće 2020. za vrijeme lockdowna. Sve žene koje su tada propustile svoj termin, dobile su u jesen 2020. ponovljeni poziv. Godišnje se u okviru programa pozove oko 150.000 žena na mamografiju, a do sada je otkriveno više od 7000 novih karcinoma dojke.
S obzirom na ohrabrujuće rezultate u vidu pada smrtnosti od raka dojke, potrebno je nastaviti dosadašnje napore u provedbi programa ranog otkrivanja raka dojke.
Hrvatski dan osviještenosti o debljini
Procjenjuje se da će u Hrvatskoj do 2030. s debljinom živjeti gotovo milijun osoba
Danas, 16. ožujka, obilježavamo Hrvatski dan osviještenosti o debljini. Hrvatski sabor 2017. godine donio je odluku o proglašenju „Hrvatskog dana osviještenosti o debljini“ koji će se svake godine obilježavati 16. ožujka, a u kojem posebnu pozornost treba posvetiti prevenciji, dijagnozi i liječenju debljine, bolesti koja je postala jedan od najvećih javnozdravstveni problem današnjice.
Cilj Hrvatskog dana osviještenosti o debljini je istaknuti uzroke i posljedice debljine kao i važnost prevencije debljine, unapređenja zdravlja, poticanja pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti kako bi se dovelo do smanjenja niza bolesti koje su usko povezane s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
Prema Svjetskom atlasu debljine 2022. (World Obesity Atlas 2022) koji je izdala World Obesity Federation na Svjetski dan debljine ove godine, predviđa se da će u Hrvatskoj do 2030. s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac. Ova saznanja naglašavaju da će Hrvatska propustiti ispuniti cilj Svjetske zdravstvene organizacije da do 2025. godine zaustavi porast debljine i zadrži razinu iz 2010. godine.
Gledamo li samo europsku regiju možemo vidjeti kako je Hrvatska u skupini od 10 zemalja s najvišom procijenjenom prevalencijom debljine i kod muškaraca, 32%, i kod žena, 31%. Najveća prevalencija debljine u 2030. godini u muškaraca predviđa se u Malti (37%), a u žena u Turskoj (50%).
Kada govorimo o prevalenciji debljine u djece u europskoj regiji, Hrvatska je zajedno s Mađarskom i Turskom u samom vrhu europske regije sa predviđenih 19% djece u dobi od 5 do 19 godina koji će živjeti s debljinom u 2030. godini.
Iako je činjenica da će Hrvatska u 2030. godini imati 31,4% odraslih s debljinom, zajedno s činjenicom da očekujemo godišnji porast debljine u djece od 4,1%, vrlo zabrinjavajuća, ohrabruje to što smo prema globalnom rangu spremnosti za kronične nezarazne bolesti povezane s debljinom globalno na visokom 23. mjestu, zajedno s ostalim razvijenim zemljama.
Ove projekcije za budućnost predstavljaju ozbiljan poticaj za zaustavljanje pogrešnog razumijevanja i stigmatizacije debljine te pozivaju na sustavna visoka ulaganja u prevenciju i liječenje debljine koja će spriječiti ostvarenje ovakvih projekcija. U Republici Hrvatskoj ovog je mjeseca zato s radom počela Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Akcijskog plana za prevenciju debljine. Radna skupina okuplja istaknute hrvatske stručnjake i znanstvenike koji se bave različitim aspektima prevencije i liječenja debljine pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović koja je povodom početka rada Radne skupine izjavila: “Važno je da svi osvijestimo kako je debljina važan zdravstveni, a ne estetski problem te da kao društvo stvorimo pretpostavke za rano uočavanje, prevenciju i liječenje debljine, pritom imajući na umu socioekonomsku podlogu u nastanku debljine, raširenu stigmatizaciju debljine te potrebu za multisektorskim djelovanjem.”
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 16. veljače 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Održana javnozdravstvena akcija “Pošalji uzorak, spriječi rak!”
U subotu 12. 3. 2022. godine u centru Zagreba održana je javnozdravstvena akcija “Pošalji uzorak, spriječi rak!” povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva i promocije Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Akciju je organizirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim gastroenterološkim društvom – Sekcijom za preventivnu aktivnost, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i Studentskom sekcijom za gastroenterologiju i hepatologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Akcija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.
Okupljenim novinarima i zainteresiranoj javnosti obratili su se izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Neven Ljubičić, predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva, Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Nataša Antoljak, koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, Maja Cvetojević ispred Ministarstva zdravstva RH, dr. sc. Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, prim. Melita Jelavić, voditeljica Odjela za epidemiologiju kroničnih nezaraznih bolesti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu te Marija Banjad, predsjednica CRO-ILCO-Zagreb. Izvijestili su da je u Hrvatskoj rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak s više od 3.600 novih slučajeva godišnje, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća) s 2.079 umrlih u 2020. godini. Upozorili su na ozbiljnost takvih brojki, naglasivši kako je od izuzetne važnosti nastaviti dosadašnje napore u prevenciji i ranom otkrivanju raka debelog crijeva. Istaknuli su da je u Hrvatskoj, prema posljednjim podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS 2019), samo oko 30 % osoba u dobi od 50 do 74 godine obavilo test u sklopu Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva te su pozvali građane da se odazovu pozivu kada ga dobiju jer time čuvaju svoje zdravlje i život. Također, pozvali su sve dionike da se aktivno uključe u podizanje svijesti o važnosti sprječavanja i rane prevencije raka te su pozdravili odluku Hrvatskog sabora koji je ove godine službeno proglasio ožujak Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj.
U sklopu akcije, građane se kroz razgovor upoznalo s pojedinostima Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji se provodi od 2008. godine, te ih se potaklo na odaziv u isti kada dobiju poziv. Građani su imali prilike pitati sve što ih zanima, čime su mnogi strahovi, a kod ponekih i neopravdana stigma, uspješno odagnani. Educirani su o važnosti zdrave prehrane, izbjegavanja crvenog mesa i mesnih prerađevina, redovitoj tjelesnoj aktivnosti, prestanku pušenja te što manjoj konzumaciji alkohola kao učinkovitim oblicima primarne prevencije, a zatim i o programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva davanjem uzorka stolice na okultno krvarenje kao učinkovitom probiru kojim se postiže da se bolest u populaciji otkriva u ranijem stadiju čime se posljedično smanjuje smrtnost ili čak pred-zloćudnom obliku kada se može spriječiti.
.
Epidemiologija raka debelog crijeva u Hrvatskoj
Rak debelog i završnog crijeva (kolorektalni rak) treće je po redu sijelo raka u svijetu, nakon raka dojke i raka pluća. Prema procjenama Svjetske organizacije za istraživanje raka, godišnje od njega oboli gotovo 2 milijuna osoba, a umre 0,95 milijuna. Zbog velikog broja oboljelih, i sve boljeg preživljenja, visoka je i prevalencija. Procjenjuje se da diljem svijeta živi preko 5 milijuna osoba kojima je u posljednjih 5 godina postavljena dijagnoza kolorektalnog raka.
Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje prosječno oboli oko 3600 osoba, od čega oko 60% muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2019. godini od kolorektalnog raka oboljelo je 3660 osoba, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 69 godina.
Po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu, nakon raka pluća. Godišnje od njega umire oko 2100 osoba, također 60% muškaraca. Trend mortaliteta je stabilan u posljednjih 10 godina, no pojavnost kolorektalnog raka je u porastu, oko 1% godišnje u posljednjih 20 godina.
Graf 1. Trend incidencije i mortaliteta kolorektalnog raka u RH od 2001. do 2020.
Prema procjenama Europske komisije za zemlje članice EU, stope incidencije kolorektalnog raka najviše su u Slovačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj, dok je mortalitet najviši u zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi na 9. mjestu po pojavnosti raka debelog crijeva, a na visokom 2. mjestu po smrtnosti. Ovi podaci ukazuju na to da postoji puno prostora za napredak na svim razinama prevencije kolorektalnog raka.
Ako se rak debelog crijeva otkrije u lokaliziranom stadiju, petogodišnje preživljenje iznosi oko 90%. Međutim, prema posljednjim podacima Registra za rak samo 11% slučajeva raka debelog crijeva je otkriveno u lokaliziranom stadiju, dok su kod 13% osoba prilikom dijagnoze već prisutne udaljene metastaze. U međunarodnoj studiji o preživljenju (CONCORD-3) petogodišnje preživljenje za osobe kojima je rak debelog crijeva dijagnosticiran između 2010. i 2014. godine u Hrvatskoj iznosi 51,5%, a za dijagnozu raka rektuma 48,2%. I prema ovom pokazatelju Hrvatska se nalazi pri dnu Europe, a u zemljama sjeverne i zapadne Europe preživljenje se kreće oko 65%.
U Hrvatskoj od 2007. godine postoji Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Odazivanjem u program te testiranjem rak debelog crijeva može se otkriti u ranom stadiju, kad je preživljenje vrlo visoko. Osim toga, kolonoskopskim pregledom mogu se otkriti te ukloniti potencijalno zloćudni polipi, čime preveniramo i sam nastanak raka.
Epidemiološki podaci pokazuju kako u Hrvatskoj postoji značajan prostor za napredak u prevenciji te ranom otkrivanju kolorektalnog raka. Uz pridržavanje preporuka mjera prevencije, uključujući i odazivanje u program ranog otkrivanja raka, moguće je slijediti primjer zemalja sjeverne i zapadne Europe te značajno smanjiti pojavnost i mortalitet od ove vrste raka i poboljšati kvalitetu života oboljelih.
Nuspojave cijepljenja u Hrvatskoj u 2019. i 2020. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi praćenje nuspojava cijepljenja putem Registra nuspojava cijepljenja, sa svrhom evaluacije cjepiva koja se koriste u Republici Hrvatskoj.
Praćenje nuspojava cijepljenja, uz provedbu kontrole svake serije cjepiva u upotrebi, te uz zalaganje cjepitelja koje već desetljećima rezultira visokim cijepnim obuhvatom, rezultirali su uspješnom provedbom Programa obveznih cijepljenja, što je dovelo do značajne redukcije bolesti protiv kojih se cijepi.
Informacije o svim nuspojavama cijepljenja u Hrvatskoj prijavljenima pročitajte u dokumentu Nuspojave cijepljenja u Hrvatskoj u 2019. i 2020. godini.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, stručni savjetnik, pravnik u Službi za antidoping
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 15. veljače 2022. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, stručni savjetnik, pravnik u Službi za antidoping.
Više pogledajte ovdje.
Javnozdravstvena akcija “Pošalji uzorak, spriječi rak!”
Obilježavanje Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva
Promocija Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva
Pošalji uzorak, spriječi rak!
Povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim gastroenterološkim društvom – Sekcijom za preventivnu aktivnost, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i Studentskom sekcijom za gastroenterologiju i hepatologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, organizira javnozdravstvenu akciju koja će se održati 12. ožujka 2022. godine u Zagrebu, Bogovićeva ulica (raskrižje s Gajevom ulicom) u vremenu 10 – 14 h. Javnozdravstvena akcija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.
Hrvatski sabor ove je godine službeno proglasio ožujak Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj. U Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak s preko 3.600 novih slučajeva godišnje, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća) s 2.079 umrlih u 2020. godini. Cilj ove javnozdravstvene akcije je educirati stanovništvo o raku debelog crijeva kojeg je moguće ne samo rano otkriti nego i spriječiti. Ujedno se želi podići svijest o organiziranim preventivnim pregledima koji se provode još od 2008. godine u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. U Program se pozivaju svi građani u dobi od 50. do navršene 74. godine.
Javnozdravstvena akcija održat će se u skladu s epidemiološkim mjerama.
Pozivamo Vas da se pridružite i doprinesete daljnjem jačanju aktivnosti na području prevencije, ranog otkrivanja i liječenja raka debelog crijeva.
Zagreb, Bogovićeva-Gajeva
12.3.2022. od 10.00 do 14.00 sati
Svjetski dan bubrega – 10. ožujka 2022.
Zašto obilježavamo Svjetski dan bubrega?
Svjetski dan bubrega globalna je kampanja kojom se podiže svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje te se promiču oblici prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije.
Kampanju su osmislili Međunarodno nefrološko društvo (ISN) i Međunarodna federacija zaklada za bubrege (IFKF) te se provodi svake godine drugoga četvrtka u ožujku pod različitim sloganom kojim se želi naglasiti jedan od mnogih aspekata u brizi za zdravlje bubrega. Ove, sedamnaeste godine obilježavanja, tema Svjetskog dana bubrega je “Zdravlje bubrega za sve – Znanjem do bolje skrbi za bubrežne bolesnike” (1).
Prema procjenama, kronična bubrežna bolest javlja se u 1 na 10 odraslih osoba diljem svijeta. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu (2).
Uzrok takvom trendu ISN i IFKF prepoznaju, među ostalim, u manjku znanja o kroničnoj bubrežnoj bolesti na svim razinama zdravstvene skrbi, stoga je ovogodišnja kampanja usmjerena na tri društvena aktera: društvo, zdravstvene djelatnike i donositelje javnozdravstvenih politika.
Smatraju da manjak razumijevanja značaja ove bolesti u društvu postoji zbog složene prirode kronične bubrežne bolesti, niske osnovne svijesti, ograničene zdravstvene pismenosti i dostupnosti informacija te nedostatka spremnosti za učenje. Kao drugu prepreku prepoznaju nedovoljnu edukaciju liječnika koji brinu o kroničnim bubrežnim bolesnicima, dok trećom preprekom ističu kako kronična bubrežna bolest, s obzirom na globalnu prijetnju koju predstavlja javnom zdravlju, nije prioritizirana dovoljno visoko u javnozdravstvenim politikama nezaraznih bolesti.
Što je kronična bubrežna bolest?
Kronična bubrežna bolest, kao česta bolest koja uvelike doprinosi smrtnosti, važan je i nedovoljno prepoznat javnozdravstveni problem. Definira se kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma, čije nakupljanje može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti funkcioniranje cijelog organizma.
U takvom dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije, u početnim stadijima često nema simptoma ili budu neprepoznati budući da se razvijaju polako i postupno. U toj se fazi nepravilna bubrežna funkcija može otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće bude riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, gdje se mogu uočiti povišene vrijednosti kreatinina u krvi, kao i znakovit nalaz povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.
Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.
Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi, mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnina, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža (3).
Budući da je u završnim stadijima kronične bubrežne bolesti potrebno započeti s nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom, od iznimne je važnosti na vrijeme otkriti kroničnu bubrežnu bolest i liječiti osnovni uzrok kako bi se usporilo napredovanje do završnih stadija i očuvala što veća kvaliteta života.
Tko je u riziku od obolijevanja?
Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak, a porast kronične bubrežne bolesti u populaciji može se objasniti starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, neregulirane hipertenzije i pretilosti, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima okoliša.
Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja od iste, stoga je bitno da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
Što nam govore javnozdravstveni podaci?
Prema studiji “Globalno opterećenje bolešću” iz 2019. godine procjenjuje se da gotovo 700 milijuna ljudi boluje od kronične bubrežne bolesti i da ona uzrokuje oko 1.4 milijuna smrti godišnje diljem svijeta, čime je na 11. mjestu uzroka smrti na globalnoj razini (4). Vodeći se procjenama da 10% odrasle populacije u svijetu ima određeni stupanj kronične bubrežne bolesti, procjenjuje se da je u Hrvatskoj kroničnih bubrežnih bolesnika do 300 000.
Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije(5), u Hrvatskoj godišnje oko 600 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju bubrega. Oko 4.000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja. Populacija na nadomještanju bubrežne funkcije raste upravo zbog povećanja broja transplantiranih bubrežnih bolesnika, usprkos smanjenju broja bolesnika liječenih hemodijalizom i peritonejskom dijalizom.
Podaci o prevalenciji kronične bubrežne bolesti u Hrvatskoj ne postoje, a veličinu problema možemo prikazati pokazateljima izrađenim iz rutinske zdravstvene i mortalitetne statistike. Prema broju umrlih u 2020. godini, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na osmom su mjestu s 1138 umrlih osoba, od toga su 643 osobe umrle zbog bubrežnog zatajenja. Prema broju hospitalizacija u 2020. godini, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na osmom su mjestu s 26.621 hospitalizacijom, što je pad od gotovo 10.000 hospitalizacija u usporedbi s 2019., čemu je zasigurno doprinijela pandemija koronavirusa i što je rezultiralo slabijim praćenjem kroničnih bubrežnih bolesnika. Od tog je broja 5246 hospitalizacija bilo zbog bubrežnog zatajenja. Prema broju utvrđenih bolesti i stanja zabilježenih u djelatnosti obiteljske medicine, u 2020. godini bilo ih je 734.522, od čega je dijagnoza bubrežnog zatajenja zabilježena 29.720 puta. Potrebno je napomenuti kako podaci o bolestima i stanjima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne mogu poslužiti za određivanje prevalencije pojedinih bolesti, nego samo kao uvid u kretanje učestalosti korištenja zdravstvene zaštite u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite zbog pojedinih bolesti i stanja.
Prikazani podaci ukazuju kako je kronična bubrežna bolest tihi ubojica koji prvo godinama znatno narušava kvalitetu života. Budući da je preporučeno implementirati oportunistički probir na kronične bubrežne bolesti u visokorizičnih skupina, iznimno je bitno učiniti dostupnima osnovne pretrage krvi i urina, osigurati redovite liječničke preglede koji uključuju procjenu funkcije bubrega i promovirati usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih čimbenika.
Kako spriječiti pojavu i progresiju kronične bubrežne bolesti?
U tome će Vam pomoći 8 ZLATNIH PRAVILA:
Krećite se – živite aktivnim životom.
Redovito kontrolirajte šećer u krvi.
Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak.
Jedite zdravu hranu, održavajte optimalnu tjelesnu težinu i smanjite unos soli na 5 grama dnevno.
Uzimajte odgovarajuću količinu tekućine.
Ne pušite.
Ne uzimajte pretjerano i bez liječničkog savjeta nesteroidne protuupalne lijekove (lijekove protiv bolova).
Provjerite funkciju svojih bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika: šećernu bolest, visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu ili ako je netko u vašoj obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti.
Ivana Grahovac, dr.med.
Prim. Verica Kralj, dr.med.
Materijali
Bubreg_plakat1 (PDF, 350.2 KB)
Bubreg_plakat2 (PDF, 1 MB)
Bubreg_plakat3 (PDF, 208.2 KB)
Reference
(1) https://www.worldkidneyday.org/2022-campaign/2022-wkd-theme/
(2) https://www.worldkidneyday.org/2022-campaign/
(4) https://www.healthdata.org/results/gbd_summaries/2019/chronic-kidney-disease-level-3-cause
Međunarodni dan žena – 8. ožujka
Danas, na svima nam dobro poznat datum, obilježavamo Međunarodni dan žena. Dan žena obilježava se još od prije Prvog svjetskog rata te je simbol borbe za jednakost i emancipaciju žena.
Napredak u području prava žena vidljiv je u razvijenim zemljama, posebno u posljednjih nekoliko desetljeća. Ipak, nejednakosti su i dalje prisutne, a ravnopravnost još uvijek nije u potpunosti postignuta. Zato se ovogodišnja kampanja povodom Međunarodnog dana žena provodi pod sloganom „Razbij predrasude“. Naglasak je na ostvarivanju rodno jednakog svijeta i okruženja, bez predrasuda, stereotipa i diskriminacije, raznolikog, pravednog i uključivog svijeta, svijeta koji cijeni i slavi različitosti.
Zdravlje žena i nejednakost
Iako žene čine polovinu svjetske populacije te imaju značajan utjecaj na dobrobit svojih obitelji i zajednice, i dalje postoje široko raširene nejednakosti u pravima i pristupu uslugama, kao i u pristupu i kvaliteti zdravstvene skrbi. Rodne predrasude u zdravstvenoj skrbi mogu dovesti do kasnijeg postavljanja dijagnoze, do postavljanja krive dijagnoze te, u najgorem slučaju, do smrtnog ishoda. Negativna iskustva sa zdravstvenim djelatnicima mogu dovesti i do odgađanja i izbjegavanja traženja pomoći, što također može imati negativne posljedice. Sudionici istraživanja u medicini kroz povijest su tradicionalno bili gotovo isključivo muškarci, što dovodi do nedostatnog znanja o zdravlju žene. Iako se u tom području vide značajni pomaci, još uvijek postoji dosta mjesta za napredak.
Jedan od ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), rezolucije UN-a čije su potpisnice 193 države svijeta, a kojom se želi dodatno učvrstiti partnerstvo među zemljama te graditi društvo temeljeno na jednakosti i miru, je i rodna ravnopravnost. Ovaj cilj podrazumijeva eliminaciju svih oblika rodno utemeljene diskriminacije i nasilja do 2030. godine te omogućavanje jednakih prava svim ženama i djevojčicama. Neki od specifičnih ciljeva kojima se to postiže, a vezani za zdravlje žena i djevojčica, su i:
– Eliminirati sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama
– Eliminirati prisilne brakove i žensko obrezivanje
– Osigurati univerzalni pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i reproduktivna prava
Utjecaj pandemije COVID-19
Nedavno provedeno istraživanje Globalne studije o bolestima objavljeno u Lancetu pokazalo je kako je pandemija COVID-19 imala velik utjecaj na produbljivanje razlika među spolovima i rodovima. Iako su muškarci značajno više pogođeni zdravstvenim posljedicama COVID-19, žene su tijekom pandemije u većoj mjeri pogođene gubitkom posla i odricanjem od posla zbog pružanja skrbi članovima obitelji. Također, kod žena je primijećen veći porast rodno uvjetovanog nasilja nego kod muškaraca.
Jednakost kao jedina opcija
Žene su u prošlom stoljeću ostvarile golem napredak u ostvarivanju svojih prava, a osviještenost o potrebi za jednakim mogućnostima i pravima nikad nije bila veća. Međutim, u velikom broju zemalja svijeta situacija po pitanju osnovnih prava je i dalje zabrinjavajuća. U razvijenim zemljama kao što je Hrvatska i dalje je potrebno konstantno prepoznavati nesvjesne predrasude koje ima svatko od nas te na svim razinama djelovati s ciljem sprečavanja diskriminacije i prepoznavanja novih društvenih izazova u području rodne ravnopravnosti.
Sretan Dan žena!
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik III vrste, stručni referent u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 15. veljače 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik III vrste, stručni referent u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 15. veljače 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstvenog djelatnika II vrste, sanitarnog inženjera u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od 01. veljače 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 16. veljače 2022. za prijam na pripravnički staž na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Termini i lokacije punktova za cijepljenje u Hrvatskoj tijekom ožujka
U nastavku donosimo sve lokacije i termine po županijama na kojima se možete cijepiti u Republici Hrvatskoj tijekom ožujka 2022. godine:
Mogućnosti i prava – Priručna brošura namijenjena osobama s invaliditetom – stradalima od minskoeksplozivnih sredstava
Nakon Domovinskog rata, Republika Hrvatska suočila se s problemom minskoeksplozivnih (MES) i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) kao jednim od najtežih posljedica ratnih događanja na ovim prostorima. Nažalost, zadnjih trideset godina u Hrvatskoj je stradalo više od 2000 osoba, od kojih je preko 1400 zadobilo lake ili teške tjelesne ozljede.
Ova priručna brošura u prvom dijelu govori o tome tko su osobe stradale od MES-a i NUS-a te pruža kratak pregled međunarodne i nacionalne zakonske regulative kao i institucija vezanih za zaštitu i promicanje prava osoba s invaliditetom. Drugi dio brošure ima za cilj da na jednom mjestu objedini najvažnija poglavlja zakonodavne regulative i uputi korisnike na trenutno aktualne adrese i nositelje različitih aktivnosti u ostvarivanju zakonom zajamčenih prava.
Brošuru objavljenu u sklopu Švicarsko-hrvatski programa suradnje možete preuzeti ovdje:
Priručna brošura namijenjena osobama s invaliditetom – stradalima od minskoeksplozivnih sredstava
Završio projekt “Jačanje kapaciteta za prevenciju i ranu detekciju rizika i stanja vezanih uz kronične nezarazne i maligne bolesti u PGŽ i RH”
Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ odobreno je provođenje projekta pod nazivom “Jačanje kapaciteta za prevenciju i ranu detekciju rizika i stanja vezanih uz kronične nezarazne i maligne bolesti u PGŽ i RH”.
Projekt je odobren od strane Europskog socijalnog fonda: Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020“. Poziv: PROMOCIJA ZDRAVLJA I PREVENCIJA BOLESTI – FAZA 1.
Ugovorno tijelo: Hrvatski zavod za zapošljavanje , Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije, Zagreb.
Vrijednost projekta je 946.463,07 kn.
Cilj projekta je jačanjem kapaciteta NZJZPGŽ te drugih županijskih zavoda te domova zdravlja s područja RH unaprijediti znanja i vještine zdravstvenih djelatnika za učinkovitije upravljanje i provedbu aktivnosti prevencije i ranu detekciju kroničnih nezaraznih bolesti s naglaskom na šećernu bolest, kardiovaskularne i maligne bolesti.
Krajnji cilj projekta je ulaganjem u prevenciju i ranu detekciju pridonijeti djelotvornosti zdravstvenog sektora, smanjenju stopa obolijevanja te uštedama u zdravstvenom sustavu.
Projekt je započeo u veljači 2020. i završio je u kolovozu 2021.
Provedene su sljedeće aktivnosti:
Edukacija o prevenciji, ranom uočavanju i praćenju rizika dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti 45 djelatnika NZJZPGŽ (timovi ŠM JZ i EPI) u suradnji s Domom Zdravlja i Nacionalnim centrom izvrsnosti za dijabetes
Edukacija javnozdravstvenih djelatnika na prepoznavanju ranih promjena na madežima za 45 djelatnika NZJZPGŽ (timovi ŠM JZ i EPI)
Kratki tečaj brzog čitanja EKG-a za sve školske liječnike (11)
Tečaj provođenja UZ srca za dva liječnika školske medicine
Tečaj provođenja UZ abdomena za dva liječnika školske medicine
Rezultat: Bolja osposobljenost zdr. djelatnika, manje upućivanja učenika u druge ustanove s ciljem rane detekcije, osim iznimno.
Konferencija: Promocija zdravlja i prevencija KNMB: provedba nacionalnih programa prevencije i probira, adresiranje rizika i primjeri dobre prakse
Edukacija županijskih zavoda za javno zdrasvstvo RH: Metode upravljanja preventivnim aktivnostima i praćenja indikatora efikasnosti
Stručni skup: Prevencija KNMB bolesti kod osoba s teškoćama u razvoju i invaliditetom
Simpozij o cijepljenju 2019.
Rezultat: Nova znanja i modeli upravljanja preventivnim mjerama, bolja rana detekcija i prevencija bolesti KNB.
Partneri na projektu:
Hrvatski Zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
HZJZ kao partner na projektu sudjelovao je u aktivnostima pripreme stručnih skupova za zdravstvene radnike, poglavito u dijelu komunikacije prema ciljanim skupnima na nacionalnoj razini (prema mreži županijskih zavoda za javno zdravstvo). Osim toga u programu stručnih skupova skupa sudjelovali su i djelatnici HZJZ (npr. u dijelu prikaza i upravljanja nacionalnim programima prevencije i probira te kod prikaza praćenja indikatora provedbe javno zdravstvenih programa i ishoda).
Dom zdravlja PGŽ
Dom zdravlja PGŽ ključni je partner na županijskoj razini u dijelu komunikacije prema ciljanim skupnima (obiteljska medicina, pedijatrija..). Temeljem velikog iskustva i specijaliziranog kadra, Dom zdravlja izravno je bio odgovoran za organizaciju Edukacije o prevenciji, ranom uočavanju i praćenju rizika dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti za 45 djelatnika NZJZPGŽ. Djelatnici Doma zdravlja također su sudjelovali u pripremi i izvedbi ostalih stručnih skupova koji se odnose na prevenciju dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, skrbi o KNMB kod osoba s teškoćama u razvoju i invaliditetom.
Oba partnera su aktivno sudjelovala u izradi završnih smjernica za širenje modela uz druge županije.
Trajanje projekta: 18 mjeseci (veljača 2020. – kolovoz 2021.)
Ukupna vrijednost projekta: 946.463,07 HRK
Voditelj projekta u HZJZ-u: doc. dr. sc. Ranko Stevanović, prim. dr. med.