POZIV NA RAZGOVOR diplomirani sanitarni inženjer-mikrobiologija
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 6. travnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstvenog djelatnika I vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte OVDJE.
Brošura o Projektu resocijalizacije
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. (14. tjedan)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., zaključno s 10. travnja 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 5 293 prijava oboljelih od gripe, od čega je 946 prijava stiglo u 14. tjednu 2022. godine. Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija (grafikon 1).
Grafikon 1. Broj prijava oboljelih od gripe prema županijama, 14. tjedan, sezona 2021./2022.
Najveća kumulativna stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (658,3), a slijedi ih Šibensko-kninska županija (594,2) (grafikon 2).
Grafikon 2. Kumulativna stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 10.4.2022.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3).
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. na dan 10.4.2022.
Nakon sezone gripe 2020./2021. u kojoj nije laboratorijski potvrđen niti jedan slučaj gripe, ove sezone bilježimo oboljele gripe u broju koji je niži u odnosu na sezone gripe prije pandemije (grafikon 4).
Grafikon 4. Tjedno kretanje prijava gripe u zadnjih pet sezona gripe u Hrvatskoj
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljen jedan smrtni ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 14. tjednu bilo je 51,71 % uzoraka pozitivnih na gripu, i to isključivo virus gripe tip A. U svim subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A potvrđen je virus A/H3N2.
Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Ukidanje karantene za sve i četvrta doza za naše starije sugrađane
Zagreb, 13. travnja 2022.
Priopćenje: Ukidanje karantene za sve i četvrta doza za naše starije sugrađane
Hrvatski zavod za javno zdravstvo nastavlja s praksom najveće razine dobrobiti uz najmanji rizik za naše građane te uvodi:
1. Drugo docjepljivanje (tzv. četvrta doza) za osobe starije od 80 godina i osobe starije od 65 godina koje su korisnici kolektivnog smještaja (dom za starije i nemoćne osobe).
Tzv. četvrtu dozu potrebno je primiti najmanje četiri mjeseca nakon primitka prve docjepne doze. U tu svrhu koristi se mRNA cjepivo (Pfizer ili Moderna). Također, drugo docjepljivanje se preporučuje osobama koje imaju povećani rizik za razvoj teških oblika bolesti COVID-19, a koje su primarno cijepljene Janssen cjepivom i docijepile se Janssen cjepivom.
2. Ukidanje karantene za sve građane
Više nema karantene nakon kontakta s pozitivnom osobom. Osobe koje su trenutno podvrgnute karanteni mogu u dogovoru s liječnikom prekinuti karantenu.
Neovisno o cijepnom statusu i preboljenju, osobe ne ostaju u karanteni već se pridržava sljedećih uputa:
- nose masku 10 dana od zadnjeg kontakta i samotestiraju se 5. dan, te izbjegavaju veća okupljanja i kontakt s osobama s povećanim rizikom za razvoj težih oblika bolesti COVID-19.
- zdravstveni djelatnici i djelatnici u domovima za starije i nemoćne nose FFP2 masku 10 dana od zadnjeg kontakta i samotestiraju se svaka tri dana.
Iako izricanje mjere zdravstvenog nadzora i provođenje karantene nije obvezujuće, postoje situacije u kojima bliskim kontaktima koji to žele liječnik može i nadalje izreći mjeru zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji u trajanju do 7 dana od posljednjeg kontakta s pozitivnom osobom. U dogovor s liječnikom, izricanje samoizolacije može biti opravdano osobama s povećanim rizikom za teže oblike bolesti COVID-19, kada se izricanjem samoizolacije omogućuje da ne borave u blizini pozitivnih ukućana ili u kolektivu u kojem se pojavilo grupiranje pozitivnih slučajeva.
„S prosječno 221 novooboljelom osobom na milijun stanovnika spustili smo se na brojke koje smo imali sredinom siječnja i svibnja 2021. na kraju drugog i trećeg vala kao i početkom rujna 2021., kada je četvrti val bio tek u začetku. Još važnije, hospitalizacije rapidno opadaju te je hospitalizirano nešto više od 500 građana, dok je broj preminulih sa ili od COVID-19 unazad više dana niži od 10 dnevno. Svi ovi stabilni epidemiološki pokazatelji daju nam snage da s jedne strane olakšamo mjere za sve naša građane, a s druge strane ponudimo dodatan oprez i sigurnost našim starijim, najugaženijim građanima“ istaknuo je ravnatelj HZJZ-a izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak pa podsjetio „Najprije smo 12. veljače uvođenjem redovitog samotestiranja u škole ukinuli samoizolaciju za učenike. Redovito pohađanje nastave u učionicama važno je ne samo za obrazovanje nego i za očuvanje mentalnog zdravlja djece. Zatim smo 17. ožujka ukinuli samoizolaciju za djecu predškolske dobi kao one kojima boravak kod kuće i distanciranje od drugih najteže pada. Danas ukidamo karantenu za sve naše građana. Tko od građana misli da mu je karantena potrebna radi sigurnosti i zaštite zdravlja može se i nadalje javiti svom liječniku. No vjerujemo da će velika većina građana objeručke prihvatiti ovu novost. Nošenje maske kroz 10 dana i samotestiranje petog dana dovoljno je da se osigura prihvatljiva razina sigurnosti nakon kontakta s pozitivnom osobom bez karantene, s obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju i značajke Omicron varijante. No nismo zaboravili na naše najugroženije građana. Zbog posebne brige za naše najosjetljivije građane u dobi 80 i više godine, kao i građane smještene u Domovima za starije i nemoćne, radi njihove dodatne zaštite posebno sada u vrijeme popuštanja mjera, od danas ih pozivamo na četvrtu dozu. ECDC i EMA izdale su zajedničku preporuku o četvrtoj dozi za starije od 80 godina nakon pregleda podataka o većem riziku od teške bolesti COVID-19 u ovoj dobnoj skupini i zaštiti koju pruža četvrta doza te slabljenju imuniteta nakon treće doze.“
Dokumenti „Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantene“, verzija 22. i „Privremene preporuke za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 – dopunjene i objedinjene“, verzija 6., objavljeni su na poveznici:
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) objavio je analizu otpadnih voda za procjenu potrošnje glavnih tipova droga za 2021. godinu
Analiza otpadnih voda znanstvena je disciplina koja se brzo razvija, s potencijalom za praćenje podataka u stvarnom vremenu o zemljopisnim i vremenskim trendovima konzumacije ilegalnih droga. Uključuje uzorkovanje izvora otpadnih voda iz kojih se mjere razine ilegalnih droga i njihovih metabolita izlučenih u urinu. Navedeno omogućuje znanstvenicima da procijene količine droga koje se konzumiraju u zajednici.
EMCDDA je usvojio multi-indikatorski pristup praćenju droga temeljen na načelu da niti jedna samostalna mjera ne može dati potpunu sliku problematike droga. Analiza otpadnih voda je vrijedan aspekt epidemiološkog praćenja droga te daje pravovremene informacije o širokom spektru tvari.
Analize otpadnih voda u Republici Hrvatskoj od 2009. provodi Institut Ruđer Bošković, koji je uključen u SCORE europsku mrežu (Sewage analysis CORe group — Europe SCORE) koja je nastala s ciljem izrade standardiziranih pristupa analizi otpadnih voda te koordinacije međunarodnih istraživanja kroz izradu zajedničkog protokola djelovanja.
Nastavno na iskustvo iz 2020. godine uslijed COVID-19 pandemije, u 2021. godini praćenje otpadnih voda u 24-satnim kompozitnim uzorcima provodilo se tijekom jednog tjedna između ožujka i svibnja (prethodnih godina uzroci su se prikupljali samo tijekom ožujka) pri čemu su analizirani urinarni biomarkeri glavne supstance za amfetamin, metamfetamin i MDMA. Osim toga, analizirani su glavni metaboliti kokaina i kanabisa, benzoilegonin (BE) i THC-COOH (11-nor-9-karboksi-delta9-tetrahidrokanabinol). Specifičan metabolit heroina pokazao se nestabilnim u otpadnim vodama. U istraživanju je tijekom 2021. godine sudjelovalo 75 gradova iz 23 države EU te Norveške i Turske.
Rezultati:
Godišnja analiza otpadnih voda pokazala je da prisutnost biomarkera raznih stimulansa u otpadnim vodama na različitim istraživačkim lokacijama znatno varira, iako su svi biomarkeri koji su činili predmet istraživanja pronađeni u gotovo svakom gradu koji je sudjelovao u istraživanju.
Uporaba kokaina je i dalje najviša u gradovima zapadnih i južnih europskih država, dok je niža na istoku Europe s naznakom povećanja potrošnje. Prema nedavno provedenom europskom projektu o otpadnim vodama – EUSEME pronađeni su ostaci crack kokaina u svih 13 gradova koji su sudjelovali u istraživanju i za sve dane uzorkovanja, a najveća potrošnja zabilježena je u Amsterdamu (Nizozemska) i Antwerpenu (Belgija).
Na najveću potrošnju amfetamina ukazuju analize otpadnih voda u sjevernoj i istočnoj Europi (posebno Švedska, Belgija, Nizozemska i Finska) kao i prethodnih godina dok su znatno niže razine zabilježene na jugu Europe.
Općenito niska uporaba metamfetamina, koja je godinama koncentrirana pretežno u Češkoj i Slovačkoj, sada je zabilježena i u Belgiji, istočnoj Njemačkoj, Španjolskoj, Turskoj i sjevernoj Europi.
Prisutnost biomarkera MDMA najviša je u gradovima Belgije, Njemačke, Nizozemske, Švedske i Norveške.
Najveća masovna opterećenja metabolita kanabisa THC-COOH pronađena su u otpadnim vodama gradova u Hrvatskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Sloveniji. Potrošnja kanabisa tijekom tjedna se čini relativno stabilnom, uz vrlo mala odstupanja odnosno povećanje subotom, ponedjeljkom i utorkom (odraz konzumacije tijekom vikenda).
Kanabis je droga koja se najčešće konzumira u Europi s procijenjenih 22.1 milijuna konzumenata u prošloj godini. Čini se da su lockdowni zbog pandemije COVID-19 imali najmanje utjecaja na razinu potrošnje te vrste droge.
U 17 država koje su sudjelovale u godišnjoj analizi otpadnih 2021. godine analiza je obuhvatila dvije ili više istraživačkih lokacija (Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Njemačka, Danska, Estonija, Finska, Italija, Litva, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Slovačka, Slovenija, Švedska i Turska). Istaknute su razlike između gradova unutar iste zemlje, što se dijelom može objasniti različitim društvenim i demografskim karakteristikama gradova (sveučilišta, područja noćnog života i dobna raspodjela stanovništva). U većini država s više istraživačkih lokacija prisutnost BE, metamfetamina i MDMA bila je viša u velikim gradovima u usporedbi s manjim. U odnosu na amfetamin i kanabis (THC-COOH) nisu uočene značajne razlike.
Osim zemljopisnih uzoraka, analiza otpadnih voda može otkriti fluktuacije u tjednim obrascima upotrebe nedopuštenih droga. Više od tri četvrtine gradova pokazuje veće količine BE i MDMA u otpadnim vodama tijekom vikenda (od petka do ponedjeljka) nego tijekom radnih dana, iako je veći dio noćnog života u Europi ograničen tijekom 2021 godine. S druge strane u odnosu na amfetamin, kanabis (THC-COOH) i metamfetamin utvrđena je ravnomjernija potrošnja tijekom cijelog tjedna.
REZULTATI ZA REPUBLIKU HRVATSKU – GRAD ZAGREB
Tijekom zadnjih 10 godina Zagreb bilježi uzlazni trend razine urinarnih metabolita kokaina (548.62 mg/1000 stanovnika po danu), s najvišom razinom zabilježenom u subotu (745.92 mg/1000 stanovnika po danu) ako promatramo tjedno izlučivanje u 2021. godini. Gledajući desetogodišnji trend izlučivanja urinarnih biomarkera kanabisa, nakon uzlaznog trenda koji je kulminirao 2020. godine (228.93 mg/1000 stanovnika po danu), u 2021. godini se bilježi pad (132.9 mg/1000 stanovnika po danu). Zabilježen je pad potrošnje amfetamina u odnosu na 2020. godinu, na približnu razinu iz 2019. godine (151.41 mg/1000 stanovnika po danu). U odnosu na uporabu metamfetamina, za Zagreb su podatci dostupni samo za 2014. i 2020. godinu (primjetan porast u 2020. u odnosu na 2014. godinu). U razdoblju od 2018. do 2020. godine u primjetan je blagi uzlazni trend prisutnosti biomarkera MDMA i pad 2021. godine (28.26 mg/1000 stanovnika po danu) na približnu razinu iz 2018. godine.
Potrošnja kokaina:
2021. – Dnevno zabilježeno 548.62 miligrama urinarnih metabolita kokaina na 1000 stanovnika – 11. grad u Europi po dnevnoj potrošnji kokaina (1. je Antwerp Zuid u Belgiji – 1581.88 mg/1000 stanovnika)
Dnevna prisutnost urinarnih metabolita kokaina u 2011. godini bila je 49.95 mg/1000 stanovnika, u 2015. godini 100.47 mg/1000 stanovnika, u 2019. godini 395.6 mg/1000 stanovnika, 2020. godine 510.24 mg/1000 stanovnika
Radnim danom zabilježeno je 440.23 miligrama urinarnih metabolita kokaina na 1000 stanovnika
16. grad u Europi po potrošnji kokaina tijekom radnih dana (1. je Antwerp Zuid u Belgiji – 14423.64 mg/1000 stanovnika)
Vikendom (petak – ponedjeljak) zabilježeno je 629.92 miligrama urinarnih mrtabolita kokaina na 1000 stanovnika
11. grad u Europi po potrošnji kokaina tijekom vikenda(1. je Antwerp Zuid u Belgiji – 1700.55 mg/1000 stanovnika)
Potrošnja kanabisa:
2021. – Dnevno zabilježeno 132.9 miligrama urinarnih metabolita kanabisa na 1000 stanovnika – 4. grad u Europi po dnevnoj potrošnji kanabisa (1. je Barcelona u Španjolskoj – 455.92 mg/1000 stanovnika)
Dnevna prisutnost urinarnih metabolita kanabisa u 2011. godini bila je 30.59 mg/1000 stanovnika, 2018. godine 120.03 mg/1000 stanovnika, u 2019. godini 186.13 mg/1000 stanovnika, 2020. godine 228.93 mg/1000 stanovnika
Radnim danom zabilježeno je 133.13 miligrama urinarnih metabolita kanabisa na 1000 stanovnika
5. grad u Europi po potrošniji kanabisa radnim danom (1. je Barcelona u Španjolskoj – 324.54 mg/1000 stanovnika)
Vikendom (petak – ponedjeljak) zabilježeno je 132.73 miligrama urinarnih metabolita kanabisa na 1000 stanovnika
4. grad u Europi po potrošnji kanabisa vikendom (1. je Barcelona u Španjolskoj – 554.46 mg/1000 stanovnika)
Potrošnja amfetamina:
2021. – Dnevno zabilježeno 151.41 miligrama urinarnih biomarkera amfetamina na 1000 stanovnika – 12. grad u Europi po dnevnoj potrošnji amfetamina (1. je Sandviken u Švedskoj – 503.04 mg/1000 stanovnika)
Dnevna prisutnost urinarnih biomarkera amfetamina u 2011. godini bila je 14.6 mg/1000 stanovnika, u 2015. godini 76.73 mg/1000 stanovnika, u 2019. godini 145.67 mg/1000 stanovnika, 2020. godine 1 013.84 mg/1000 stanovnika
Radnim danom zabilježeno je 137.42 miligrama urinarnih biomarkera amfetamina na 1000 stanovnika
13. grad u Europi po potrošnji amfetamina radnim danom (1. je Soderhamn u Švedskoj – 501.92 mg/1000 stanovnika)
Vikendom (petak – ponedjeljak) zabilježeno 161.9 miligrama urinarnih biomarkera amfetamina na 1000 stanovnika
11. grad u Europi po potrošnji amfetamina vikendom (1. je Sandviken u Švedskoj – 521.97 mg/1000 stanovnika)
Potrošnja MDMA:
2021. – Dnevno zabilježeno 28.26 miligrama urinarnih biomarkera MDMA na 1000 stanovnika – 14. grad u Europi po dnevnoj potrošnji MDMA (1. je Amsterdam u Nizozemskoj – 125 mg/1000 stanovnika)
Dnevna prisutnost urinarnih biomarkera MDMA u 2011. godini bila je 3.26 mg/1000 stanovnika, u 2015. godini 27.28 mg/1000 stanovnika, u 2019. godini 36.5 mg/1000 stanovnika, 2020. godine 41.38 mg/1000 stanovnika
Radnim danom zabilježeno je 15.6 miligrama urinarnih biomarkera MDMA na 1000 stanovnika
19. grad u Europi po potrošnji MDMA radnim danom (1. je Amsterdam u Nizozemskoj – 92.62 mg/1000 stanovnika)
Vikendom (petak – ponedjeljak) zabilježeno je 37.76 miligrama urinarnih biomarkera MDMA na 1000 stanovnika
11. grad u Europi po potrošnji MDMA vikendom (1. je Amsterdam u Nizozemskoj – 149.29 mg/1000 stanovnika)
Ovogodišnje ažuriranje analize otpadnih voda uključuje inovativnu interaktivnu mapu koja omogućava korisnicima pregled geografskih i vremenskih obrazaca i da filtriranje rezultata prema gradovima i vrsti droge.
Internetska verzija analize s interaktivnim alatom dostupna je na poveznici: https://www.emcdda.europa.eu/publications/html/pods/waste-water-analysis_en.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. (13. tjedan)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., zaključno s 3. travnja 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 4 293 prijava oboljelih od gripe, od čega je 1 359 prijava stiglo u 13. tjednu 2022. godine. Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, osim Koprivničko-križevačke i Zadarske, a iz Splitsko-dalmatinske županije stigla su četiri zbirna izvješća (grafikon 1).
Grafikon 1. Broj prijava oboljelih od gripe prema županijama, 13. tjedan, sezona 2021./2022.
Najveća kumulativna stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Šibensko-kninskoj županiji (540,4), a slijedi ih Krapinsko-zagorska županija (522,9) (grafikon 2).
Grafikon 2. Kumulativna stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 3.4.2022.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3).
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. na dan 3.4.2022.
Nakon sezone gripe 2020./2021. u kojoj nije laboratorijski potvrđen niti jedan slučaj gripe, ove sezone bilježimo oboljele gripe u broju koji je niži u odnosu na sezone gripe prije pandemije (grafikon 4).
Grafikon 4. Tjedno kretanje prijava gripe u zadnjih pet sezona gripe u Hrvatskoj
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljen jedan smrtni ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 13. tjednu bilo je 45,24 % uzoraka pozitivnih na gripu, i to isključivo virus gripe tip A. U svim subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A potvrđen je virus A/H3N2.
Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
U prostorijama HZJZ-a obilježen Svjetski dan zdravlja
Dana 7. travnja 2022. pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije obilježava se Svjetski dan zdravlja. Tim povodom u prostorijama HZJZ-a održana je prezentacija podataka o obolijevanju hrvatskih građana temeljem EU projekta “Morbidity Statistics”
Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom „Naš planet, naše zdravlje“ kojim se želi podići svijest o utjecaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi. Posljedice pandemije, globalnog onečišćenja i povećanja kroničnih nezaraznih bolesti usmjerili su pozornost na hitne postupke za očuvanje zdravlja ljudi i planeta. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako je više od 13 milijuna smrti godišnje posljedica okolišnih utjecaja na zdravlje ljudi koji su se mogli izbjeći. To uključuje klimatsku krizu koja je najveća prijetnja zdravlju s kojom se čovječanstvo suočava.
Povodom Svjetskog dana zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo po prvi put su javno prezentirani podaci o obolijevanju hrvatskih građana temeljem EU projekta “Morbidity Statistics”. Ova publikacija je početak sustavnog dobivanja podataka o učestalosti vodećih javnozdravstvenih problema u RH temeljem prevalencije i incidencije, a ne samo korištenja zdravstvene zaštite, kao dosad, što predstavlja veliki kvalitativni iskorak u nacionalnoj zdravstvenoj statistici.
“Kao i svake godine, danas, 7. travnja, obilježavamo Svjetski dan zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija od 1950. godine obilježava Svjetski dan zdravlja kao dan podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi koja je u tom trenutku obilježena kao prioritetna i zahtijeva pojačane napore. Ove godine na taj dan Svjetska zdravstvena organizacija provodi kampanju „Naš planet, naše zdravlje“ kojom se globalna pozornost usmjerava na hitne radnje potrebne za očuvanje zdravlja ljudi i planeta. Da bi se kontinuiralo razvijale politike usmjerene na unapređenje zdravlja ljudi potrebno je imati između ostalog i kvalitetne zdravstvene pokazatelje.”, izjavio je doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., koji je predstavio rezultate projekta, te je dodao:
“Na ovogodišnjem obilježavanju Svjetskog dana zdravlja, u HZJZ-u, prezentirana je i publikacija Morbidity Statistics. Zbog potrebe unapređenja podataka o pobolu stanovništva HZJZ se uključio u EU projekt: Morbidity Statistics. Cilj projekta je utvrditi pojavnost određenih stanja i bolesti, zadanih od strane Europske komisije. Prema rezultatima projekta izdvajamo bolesti s najvećim bremenom. Gotovo trećina ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od hipertenzije dok je taj udio znatno veći kod starije populacije: kod 8 od 10 osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti iz tih skupina dijagnoza. Kronične plućne bolesti su također veliko zdravstveno opterećenje za stariju populaciju: 1 od 10 osoba starijih od 65 godina boluje od kroničnih plućnih bolesti. Ovo istraživanje je još jednom dokazalo i veliku zastupljenosti šećerne bolesti među populacijom: gotovo 10% ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijom od 65 godina njih čak četvrtina. Ova publikacija je početak sustavnog dobivanja podataka o učestalosti vodećih javno-zdravstvenih problema u RH temeljem broja oboljelih osoba, a ne samo, kao što je do sada bilo, korištenja zdravstvene zaštite. To predstavlja veliki kvalitativni iskorak u nacionalnoj zdravstvenoj statistici.”
Na obilježavnju Svjetskog dana zdravlja medijima i nazočnima su se obratili i Izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med., Pavle Jeličić, dr. med. univ. mag. admin. sanit., Dr.sc. Iva Pejnović Franelić, prim.dr.med., Prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić Tiljak i prim. Željko Plazonić, dr. med.
Fotogalerija:
Svjetski dan zdravlja 2022. – Onečišćenje zraka i kardiovaskularne bolesti
Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava svake godine 7. travnja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) provodi kampanju „Naš planet, naše zdravlje“ kojom se globalna pozornost usmjerava na hitne radnje potrebne za očuvanje zdravlja ljudi i planeta. Isprepletenost bioloških i društvenih posljedica pandemije COVID-19 i onečišćenja planeta dovode do sve većeg broja pojave i razvoja kroničnih nezaraznih bolesti, poput karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i astme.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od 13 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta svake godine posljedica ekoloških uzroka koji se mogu izbjeći, posebno ističući klimatsku krizu kao najveću prijetnju zdravlju s kojom se čovječanstvo suočava. Procjene govore da više od 90% ljudi udiše nezdravi zrak koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Zagrijavanje planeta dovodi se u vezu sa širenjem bolesti preko komaraca dalje i brže nego ikada prije, a ekstremni vremenski događaji, uništavanje zemljišta i nestašica vode raseljavaju ljude i utječu na njihovo zdravlje. Zagađenje i plastika nalaze se na dnu mora i oceana te su ušli u naš hranidbeni lanac. Sustavi koji proizvode visoko prerađenu, nezdravu hranu i piće pokreću val pretilosti, povećavajući pojavnost karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, istovremeno stvarajući trećinu globalnih emisija stakleničkih plinova.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 7 milijuna ljudi svake godine umire zbog onečišćenja zraka, od čega polovica umire od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. U svijetu, za 25 % svih smrti od kardiovaskularnih bolesti i 24 % svih smrti od moždanog udara odgovorno je upravo onečišćenje zraka. Naime, sitne čestice koje se nalaze u onečišćenom zraku, udisanjem ulaze u krvotok i oštećuju unutrašnje stijenke krvnih žila, uzrokujući da one postaju uže i kruće. Zbog toga dolazi do otežanog protoka krvnim žilama, što može povisiti krvni tlak. Oštećenje krvnih žila doprinosi većoj vjerojatnosti za nastanak krvnih ugrušaka, koji mogu prouzročiti srčani ili moždani udar, kao što i utječe na normalnu srčanu aktivnost pa mogu nastati abnormalni srčani ritmovi. Procjena je da svake minute 13 ljudi umire zbog karcinoma pluća, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara koji se mogu povezati s onečišćenjem zraka.
Procjene govore i kako 9 od 10 ljudi žive na mjestima gdje razine onečišćenja zraka prelaze preporučene granice, a kao izvori vanjskog onečišćenja zraka ističu se industrija i opskrba energijom, prijevozna sredstva, neadekvatno gospodarenje otpadom, prašina i poljoprivredne prakse. Značajan zdravstveni problem predstavlja i onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru. Naime, 3 milijarde ljudi kuha na otvorenoj vatri ili pećima na kerozin i kruta goriva. U slabo prozračenim, zatvorenim prostorima razine dima mogu biti i 100 puta veći od preporučene granice. Od bolesti koje se mogu pripisati takvom onečišćenju zraka u kućanstvu, svake godine umire 3.8 milijuna ljudi, od čega 45 % njih umire uslijed srčanog ili moždanog udara.
Što svatko može učiniti da smanji vlastiti rizik od obolijevanja?
Hodajte ili biciklirajte, pritom nastojte izbjeći prometne ceste.
Jedite puno voća i povrća.
Redovito vježbajte.
Pratite razinu onečišćenja zraka.
Izbjegavajte jako onečišćena područja.
Ako imate bolest srca i krvožilnog sustava, javite se svome liječniku.
Infografiku o utjecaju zagađenja zraka na kardiovaskularne bolesti možete preuzeti ovdje.
Pripremile: Ivana Grahovac, dr.med., prim. Verica Kralj, dr.med.
Raspored održavanja javnozdravstvenih stručnih sastanaka u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 2022. g.
Nakon prekida uvjetovanog poslovnim okolnostima tijekom pandemije COVID-19, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo se ponovno počinju održavati tradicionalni javnozdravstveni stručni sastanci petkom. Sudjelovanje na sastancima boduje se sukladno odlukama Hrvatske liječničke komore, Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatske komore zdravstvenih radnika.
Napomena: moguće promjene rasporeda bit će oglašene pravovremeno.
| Broj | Naslov | Predavač | Datum |
| 1. | Variola u Jugoslaviji 1972. godine | Ivan Mlinarić, dr. med. | 22.04.2022. |
| 2. | Praćenje SARS-CoV-2 u otpadnim vodama | Pavle Jeličić, dr. med., univ. mag. admin. sanit., specijalist epidemiologije i zdravstvene ekologije | 20.05.2022. |
| 3. | Trendovi i politika suzbijanja zlouporabe droga s osvrtom na osiguranje kvalitete programa prevencije i tretmana | Željko Petković, univ. spec. crim.; Sanja Mikulić, dipl. iur. | 03.06.2022. |
| 4. | Popularna dopinška sredstva u sportu | Marija Slivonja, dr. med. | 10.06.2022. |
| 5. | Utjecaj COVID-19 na epidemiologiju ovisnosti o drogama | Maja Valentić, mag. educ. soc.; Ivona Keć, dipl. san. ing.; Paula Šestak, bacc. san. ing. | 17.06.2022. |
| 6. | Predstavljanje NP Živjeti zdravo | 01.07.2022. | |
| 7. | Sustav izvještavanja u HZJZ | dr. sc. Ivan Pristaš, dr. med., specijalist javnog zdravstva; Pero Ivanko, mag. soc. | 16.09.2022. |
| 8. | Malarija – još uvijek globalno aktualna parazitoza | izv. prof. dr. sc. Mario Sviben, dr. med, specijalist mikrobiologije | 30.09.2022. |
| 9. | Zloćudne bolesti u RH | doc. dr. sc. Mario Šekerija, dr. med., specijalist epidemiologije | 21.10.2022. |
| 10. | Rezultati Europske zdravstvene ankete (EHIS) 2019. g. (samoprocijenjeno zdravlje, korištenje zdravstvene zaštite, neispunjene zdravstvene potrebe i iskustvo pacijenata) | doc. dr. sc. Ana Ivičević Uhernik, dr. med., specijalist javnog zdravstva; prim. Sandra Mihel, dr. med., specijalist javnog zdravstva | 11.11.2022. |
| 11. | Novi pristup u prevenciji i liječenju hepatitisa C: pilot-projekt socijalne podrške u kontinuumu skrbi za hepatitis C kod korisnika droga | prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., specijalist epidemiologije | 25.11.2022. |
| 12. | Medicina rada i sporta: predrasude i istina | prim. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med., specijalist medicine rada i športa | 09.12.2022. |
Održana stručna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem o virusnim hepatitisima
U sklopu provedbe ESF projekta „Deinstitucionalizacija usluga za osobe s problemima ovisnosti – Razvoj mreže socijalnih usluga“ – UP.02.2.2.06.0373, Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim epidemiološkim društvom HLZ-a (HED) organizirali su stručni skup „Zajedničkim snagama do bolje prevencije i liječenja virusnih hepatitisa u korisnika droga“ (https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/najava-strucnog-skupa-zajednickim-snagama-do-bolje-prevencije-i-lijecenja-virusnih-hepatitisa-u-korisnika-droga/ ) na temu suradnje zdravstveno i javnozdravstvenih institucija i udruga u pružanju zdravstvenih i socijalnih usluga prevencije, liječenja i podrške u području zaraznih bolesti povezanih s korištenjem droga.
Jednodnevni stručni skup se održao 25. ožujka 2022. godine u prostorijama hotela Academia Zagreb te putem virtualne platforme. Skupu je ukupno prisustvovalo preko 250 osoba, a sudjelovanje se bodovalo za članove stručnih komora HLK, HKMS, HKZR i HPK.
Cilj i svrha konferencije su bili prikaz provedbe, rezultata i evaluacije ESF projekta „Deinstitucionalizacija usluga za osobe s problemima ovisnosti – Razvoj mreže socijalnih usluga (https://www.hzjz.hr/projekti/eu-projekt-deinstitucionalizacija-usluga-za-osobe-s-problemima-ovisnosti-razvoj-mreze-socijalnih-usluga/) te prikaz aktivnosti i suradnje sudionika u području zdravstvenih i socijalnih usluga prevencije, liječenja i podrške za populaciju osoba u povećanom riziku od korištenja droga.
U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %), no učestalost je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. To su pretežito osobe koje koriste droge injektiranjem, njihovi partneri i osobe s rizičnim spolnim ponašanjem. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 29 % do 65 % (ovisno o uzorku i dizajnu istraživanja). Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C.
ESF projektom „Deinstitucionalizacija usluga za osobe s problemima ovisnosti – Razvoj mreže socijalnih usluga“ obuhvaćeni su ključni segmenti zajednice osoba u povećanom riziku od korištenja droga – preko 500 obuhvaćenih korisnika u 19 posjeta u 11 centara s programima smanjenja šteta, terapijskih i rehabilitacijskih zajednica i 4 zatvorske institucije diljem Hrvatske, u kojima je utvrđena visoka prevalencija osoba koje nisu u sustavu skrbi i liječenja hepatitisa C (anti-HCV pozitivnih korisnika 40 % u centrima s programima smanjenje štete, 30 % u terapijskim zajednicama i 26 % korisnika u zatvorskim ustanovama). Provedene su edukacije stručnjaka uz korištenje izrađenog Priručnika za stručnjake za rad s osobama u povećanom riziku od korištenja droga – Prevencija hepatitisa B i C (https://huhiv.hr/prirucnik-za-strucnjake-za-rad-s-osobama-u-povecanom-riziku-od-koristenja-droga/) te izrađeni i distribuirani brojni edukativni materijali o virusnim hepatitisima i podršci prilikom dijagnoze bolesti te prevenciji predoziranja drogama – kako prepoznati i reagirati (https://huhiv.hr/paket-podrske-za-korisnike-projekta/)
Stručni skup i inicijativa ( https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/najava-strucnog-skupa-zajednickim-snagama-do-bolje-prevencije-i-lijecenja-virusnih-hepatitisa-u-korisnika-droga/) su okupili ključne dionike zdravstvenog, socijalnog, pravosudnog sustava i organizacija civilnog društva (udruga) u Hrvatskoj sa zajedničkim ciljem unaprjeđenja integriranog pristupa prevenciji i liječenju virusnih hepatitisa .
PORUKE SA STRUČNOG SKUPA
Sinergija zdravstveno/javnozdravstvenih institucija i udruga ima cilj zdravstvene djelatnike i druge stručnjake, ali i sve osobe u riziku podsjetiti na važnost sveobuhvatnog i integriranog pristupa u području prevencije, ranog otkrivanja i mogućnosti povezivanja sa sustavom liječenja:
- Hepatitis C je izlječiv, a za hepatitis B postoji cjepivo i učinkovito liječenje – liječenje i izlječenje što većeg broja ljudi dovodi do zdravijeg društva, prevencije širenja bolesti i smanjenja troškova zdravstvenog sustava
- Potrebno je intenzivirati probirno testiranje u zajednici i zatvorima za osobe s povećanim rizikom za virusne hepatitise
- Potrebno je poboljšati dostupnost bržeg i lakšeg ulaska u sustav skrbi i liječenja
- Nužno je jačati sinergiju institucionalnog sustava i društvene zajednice
- Potrebno je standardizirati demedikalizaciju probirnog testiranja u Hrvatskoj
- Potrebno je poboljšati integraciju liječenje hepatitisa C u okruženje osoba u povećanom riziku od korištenja droga (programi smanjenja šteta, rehabilitacijski programi, kazneni programi)
- Potrebno je kontinuirano osvještavati javnost o problematici virusnih hepatitisa kao javnozdravstvenog izazova (provoditi javne i ciljane kampanje)
- Potrebno je provoditi kontinuirane edukacije zajednice, ciljane populacije, pacijenata i stručnjaka u sustavu zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa i civilnog društva o čimbenicima rizika za prijenos bolesti, simptomima, testiranju i ranoj dijagnostici te liječenju virusnih hepatitisa. Bez testiranja nema ni liječenja
- Potrebno je unaprjeđivati metode praćenja zaraznih bolesti, suzbijanja zlouporabe droga, uključivanje u sustav skrbi i liječenja, praćenje i evaluacije ishoda
- Potrebno je nastaviti s dosadašnjim mjerama i kontinuirano poboljšavati nacionalni odgovor prevencije i liječenja hepatitisa B i C uz što brže usvajanje Nacionalnog akcijskog plana za prevenciju virusnih hepatitisa
Zajedno možemo stvoriti snažnu mrežu suradnika za poboljšanje podrške i razvoja područja prevencije, dijagnostike i liječenja virusnih hepatitisa B i C.
Više o stručnom skupu i ESF projektu Deinstitucionalizacija usluga za osobe s problemima ovisnosti – Razvoj mreže socijalnih usluga:https://huhiv.hr/odrzana-strucna-konferencija-s-medunarodnim-sudjelovanjem/
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-3 od dana 16. ožujka 2022. i Odluke Upravnog vijeća, Klasa: 012-04/22-15/1, Urbroj: 381-15-22-12 od dana 24. veljače 2022. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj za prijam u radni odnos.
Više pogledajte ovdje.
Predstavljanje projekta ImpleMENTAL JA
Projekt ImpleMENTAL JA (engl. Joint Action), u kojem HZJZ ima važnu ulogu voditelja diseminacijskog radnog paketa (WP 2), u punom je jeku. U sklopu ovog projekta, Hrvatska će implementirati dijelove dvaju dobrih praksi – belgijske reforme mentalnog zdravlja i austrijske prevencije samoubojstava (SUPRA).
Profesorica Danijela Štimac Grbić, dr. med., projekt je predstavila na Simpoziju Mentalno zdravlje u pandemiji i nakon nje: Što smo naučili i kamo idemo? te u emisiji Dobro jutro Hrvatska.
Naglasila je kako je mentalno zdravlje javnozdravstveni prioritet, da je u 2016. godini čak 1 od 6 osoba diljem Europske unije imala poteškoće mentalnog zdravlja te da su u Hrvatskoj mentalni poremećaji prvi po broju dana bolničkog liječenja.
Zaključila je kako je potrebno promptno i učinkovito djelovanje nositelja zdravstvenih politika. Važnu ulogu u tome svakako ima projekt ImpleMENTAL koji uključuje 40 organizacija iz 21 zemlje EU, odnosno Europskog gospodarskog prostora. Ovim projektom nastoji se poduprijeti države članice, odnosno projektne partnere, u implementaciji dvaju spomenutih primjera dobre prakse iz područja zaštite mentalnog zdravlja i prevencije suicida.
S tim u skladu, profesorica Štimac Grbić referirala se na novi Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja 2022. – 2030. koji je trenutno u javnoj raspravi, a koji se sastoji od 6 područja djelovanja:
I. Unapređenje mentalnog zdravlja
II. Prevencija i rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja
III. Liječenje, rehabilitacija i ljudska prava osoba s problemima mentalnog zdravlja
IV. Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici
V. Osiguranje učinkovitosti
VI. Praćenje i evaluacija provedbe Strateškog okvira te implementacija akcijskog plana
Na kraju se osvrnula i na utjecaj pandemije na mentalno zdravlje te na važnost sinkronizirane javnozdravstvene intervencije u zaustavljanju pandemije i zaštiti mentalnog zdravlja.
Prezentaciju Implementacija dobrih europskih praksi u zaštiti mentalnog zdravlja u hrvatskom sustavu: JA ImpleMENTAL EU Projekt sa Simpozija Mentalno zdravlje u pandemiji i nakon nje: Što smo naučili i kamo idemo? možete preuzeti ovdje.
Više o projektu pronađite na službenoj web stranici.
Održana javnozdravstvena akcija Lov na Tihog ubojicu u općini Majur
U petak i subotu 1. i 2. travnja 2022. godine predstavnici Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti te Službe za javno zdravstvo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sudjelovali su u provedbi javnozdravstvene akcije Lov na Tihog ubojicu u općini Majur u Sisačko-moslavačkoj županiji. Akcija je dio istoimenog projekta, u organizaciji Hrvatske lige za hipertenziju, koji se provodi s ciljem poboljšanja primarne prevencije podizanjem svijesti, provođenjem javnozdravstvenih akcija i organiziranjem edukacije opće populacije i bolesnika.
Budući da je hipertenzija vodeći čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti koje su u Hrvatskoj najčešći uzrok smrtnosti, od izrazitog je značaja educirati stanovništvo i podizati društvenu svijest o ovom tihom ubojici. Naime, gotovo 50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola od onih koji znaju za svoj povišeni krvni tlak ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju štetne životne navike, što znači da 75 % populacije s povišenim krvnim tlakom ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt.
S obzirom na to da je hipertenzija povezana s izbježivim rizičnim čimbenicima i s obzirom na to da postoje učinkoviti lijekovi za njezino liječenje, potrebno je kontinuirano provoditi edukaciju stanovništva, a projekti poput ovog jedan su od najučinkovitijih načina upravo zbog svoje neposrednosti. Kroz dva dana provedena u malenom naselju Majur u istoimenoj općini, tamošnje stanovništvo educirano je o važnosti primarne prevencije te je proveden niz mjerenja i malih sistematskih pregleda kako bi im bila pružena potrebna i prikladna liječnička skrb. Naime, stanovnici ove općine za običan pregled trebaju putovati nekoliko kilometara do najbliže ordinacije, stoga su ovom akcijom zdravstveni djelatnici došli k njima. Stručni tim takozvanih lovaca sastojao se od liječnika, medicinskih sestara, magistara farmacije, mlađih lovaca učenika srednjih škola za medicinske sestre Mlinarska u Zagrebu i Viktorovac u Sisku te studenata medicine triju sveučilišta, u Zagrebu, Osijeku i Rijeci. Srednjoškolci i studenti su educirali stanovnike prilikom ispunjavanja kviza ‘’7 demona hipertenzije’’ i prikupljanjem podataka o životnim navikama sudionika korištenjem EH-UH 2 ankete. Nakon završenog anketiranja, stanovnicima koji su se odazvali akciji bili su omogućeni pregledi stručnog tima liječnika, medicinskih sestara i studenata, među ostalim i analiza krvne slike i 24-satnog urina, mjerenja na metaboličkoj vagi, mjerenja krvnog i centralnog tlaka, procjena krutosti krvnih žila, snimanje EKG-a i UZV-a štitnjače. U sklopu akcije svi koji su željeli, mogli su se cijepiti protiv bolesti COVID-19. Ukupno je pregledano 150 osoba. Nakon obavljenih pretraga, liječnici su bolesnicima davali upute kako očuvati zdravlje, kako pravilno započeti ili nastaviti liječenje te kako započeti prevenciju protiv Tihog ubojice – arterijske hipertenzije. Održana je i „Radionica svjesnog življenja“ na kojoj su stanovnici učili kako uvidjeti razinu svjesnosti tijekom dnevnih aktivnosti i povezati se sa sadašnjim trenutkom te kako ne biti preokupiran budućnošću ili prošlošću, u svrhu unaprjeđenja zdravlja.
Zahvalnost i pozitivni komentari stanovnika općine Majur najbolja su motivacija za nastavak akcija poput ove, a kako su dva dana akcije izgledala, možete vidjeti u galeriji fotografija u nastavku.
Cijepljenje protiv HPV-a, gripe, COVID-19 i pneumokoka
Na cijepljenje se građani mogu naručiti putem e-mail-a cijepnastanica@hzjz.hr ili putem telelefona 01/6384-576; 01/6384-578; 01/7815 635.
Cijepljenje se provodi od ponedjeljka do petka, uz prethodnu narudžbu, na adresi Rockefellerova 2, II. kat.
Cijepljenje protiv gripe:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ove godine je naručio četverovalentno inaktivirano cjepivo protiv sezonske gripe koje će kao i dosadašnjih godina biti besplatno za osobe koje imaju povećani rizik od teškog oblika gripe i njezinih komplikacija. Preporuke i najvažnije informacije vezane uz cijepljenje protiv gripe pročitajte OVDJE.
Cijepljenje protiv COVID-19:
Preporuke možete pronaći OVDJE.
Na cijepljenje se građani mogu naručiti putem e-mail-a cijepnastanica@hzjz.hr ili putem telelefona 01/6384-576; 01/6384-578; 01/7815 635.
Cijepljenje se provodi od ponedjeljka do petka, uz prethodnu narudžbu, na adresi Rockefellerova 2, II. kat.
Cijepljenje protiv HPV-a:
Djevojke i mladići u dobi do 25 godina mogu se cijepiti protiv humanog papiloma virusa (HPV). Cijepi se devetvalentnim cjepivom Gardasil 9. Cijepljenje protiv HPV-a je preporučljivo djevojčicama i djevojkama, dječacima i mladićima radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i razvoja karcinoma, a registrirano je za primjenu od 9. godine starosti. Više informacija o cijepljenju protiv HPV-a možete pronaći OVDJE.
Cijepljenje odraslih osoba protiv pneumokoka:
Preporuke možete pronaći OVDJE.
Svjetski dan zdravlja
Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2022. „Naš planet, naše zdravlje“:
-
6. travnja 2022. 16-20 sati, Rockefellerova 4, besplatno cijepljenje protiv HPV-a bez naručivanja i najave za sve u dobi do 25 godina, više možete pročitati OVDJE
-
7. travnja 2022., 10-11.30, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, edukacijski centar, Rockefellerova 12, Zagreb
Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te uz sudjelovanje Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj obilježava Svjetski dan zdravlja:
po prvi put javno prezentiramo podatke o obolijevanju hrvatskih građa temeljem EU projekta „Morbidity Statistics – podaci za Hrvatsku“ dnevni red:
Svjetski dan zdravlja
7. travnja 2022.
Rockefellerova 12, Zagreb
Svjetska zdravstvena organizacija od 1950. godine obilježava Svjetski dan zdravlja kao dan podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi koja je u tom trenutku obilježena kao prioritetna i zahtijeva pojačane napore.
Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom „Naš planet, naše zdravlje“ kojim se želi podići svijest o utjecaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi:
Posljedice pandemije, globalnog onečišćenja i povećanja kroničnih nezaraznih bolesti usmjerili su pozornost na hitne postupke za očuvanje zdravlja ljudi i planeta.
Naše političke, društvene i komercijalne odluke pokreću globalnu krizu. Onečišćeni zrak koji udiše preko 90 % ljudi, globalno zagrijavanje i poplave pogoduju razvoju zaraznih bolesti. Neracionalno upravljanje vodom i nedostatak higijenskih uvjeta onemogućuju poboljšanje životnih uvjeta. Proizvodnja i konzumacija duhana doprinosi globalnoj emisiji stakleničkih plinova, a svojom bionerazgradivošću utječe na vodene ekosustave. Promet i buka, proizvodnja visoko prerađene, nezdrave hrane i ne-ekološka poljoprivredna praksa povećavaju mogućnost od nastanka kroničnih nezaraznih bolesti.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije poručuju kako se aktivnosti vezane uz ovogodišnju temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju odnositi samo na dan 7. travnja, već bi se o njima trebalo voditi računa tijekom cijele godine. Koliko brinemo o našem okolišu, toliko brinemo o našem zdravlju.
Da bi se postigla temeljna svrha javnog zdravstva, očuvanje i unapređenje zdravlja populacije, nužni su između ostalog i kvalitetni podaci. Zbog potrebe unapređenja podataka o pobolu stanovništva HZJZ se uključio u EU projekt: Morbidity Statistics. Cilj projekta je utvrditi pojavnost određenih stanja i bolesti, zadanih od strane Europske komisije. Uz Hrvatsku, u projektu su sudjelovale sljedeće zemlje: Belgija, Njemačka, Finska, Francuska, Mađarska, Litva, Malta, Nizozemska i Poljska. Rezultate projekta HZJZ je objavio u publikaciji „Morbidity Statistics – podaci za Hrvatsku“ koju povodom Svjetskog dana zdravlja prvi puta javno prezentiramo:
- Gotovo trećina ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od hipertenzije dok je taj udio znatno veći kod starije populacije: kod 8 od 10 osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti iz tih skupina dijagnoza.
- Kronične plućne bolesti su također veliko zdravstveno opterećenje za stariju populaciju: 1 od 10 osoba starijih od 65 godina boluje od kroničnih plućnih bolesti.
- Ovo istraživanje je još jednom dokazalo i veliku zastupljenosti šećerne bolesti među populacijom: gotovo 10% ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijom od 65 godina njih čak četvrtina.
Ova publikacija je početak sustavnog dobivanja podataka o učestalosti vodećih javno-zdravstvenih problema u RH temeljem broja oboljelih osoba, a ne samo, kao što je do sada bilo, korištenja zdravstvene zaštite. To predstavlja veliki kvalitativni iskorak u nacionalnoj zdravstvenoj statistici.
Cijela publikacija te više o projektu može se pronaći na poveznici ispod:
Međunarodni dan multiplog mijeloma – 31. ožujka 2022.
Multipli mijelom je rak koji nastaje u vrsti bijelih krvnih stanica koje se zovu plazma stanice. Zdrave plazma stanice pomažu nam u borbi protiv infekcija stvaranjem antitijela koje prepoznaju i napadaju vanjske uzročnike. U multiplom mijelomu, promijenjene plazma stanice se nekontrolirano umnažaju u koštanoj srži i potiskuju zdrave krvne stanice. Također, umjesto potrebnih antitijela stvaraju nefunkcionalne proteine koji dodatno mogu stvarati komplikacije.
Promijenjene plazma stanice mogu stvarati vidljive mase u koštanoj srži ili mekom tkivu; ako se radi o samo jednoj takvoj promjeni zovemo ju plazmacitomom, ako ih je više radi se o multiplom mijelomu.
Na početku, bolest često nema simptome; kako napreduje mogu se pojaviti bolovi u kostima, anemija i oštećenje bubrega. Godišnje u svijetu obolijeva oko 180000 osoba i umire njih oko 120000; u Hrvatskoj je prema zadnjim podacima bilo 330 novih slučajeva u 2019. godini i 191 umrlih osoba u 2020. godini.
Posljednjeg četvrtka u ožujku obilježava se Međunarodni dan multiplog mijeloma, opake bolesti običnih simptoma od koje u Hrvatskoj gotovo svakoga dana oboli nova osoba. Ovogodišnji fokus je na važnosti ranog prepoznavanja i rane dijagnoze multiplog mijeloma te ulozi svakog od dionika u procesu liječenja – od dijagnostičkog procesa, do podrške obitelji i poslodavca.
Preuzmite korisnu infografiku RAKK – Putokaz za ranu dijagnozu multiplog mijeloma, nastao u suradnji Hrvatskog društva za hematologiju, Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti (KROHEM), Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) te Udruge za podršku oboljelima MijelomCRO.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. (12. tjedan)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., zaključno s 27. ožujkom 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 2 934 prijava oboljelih od gripe, od čega je 685 prijava stiglo u 12. tjednu 2022. godine. Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, osim Virovitičko-podravske i Splitsko-dalmatinske županije (grafikon 1).
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 27.3.2022.
Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj (458,5) i Šibensko-kninskoj županiji (407,3), a slijedi ih Ličko-senjska županija (333,6) (grafikon 2).
Grafikon 2. Kumulativna stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 27.3.2022.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3).
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. na dan 27.3.2022.
Nakon sezone gripe 2020./2021. u kojoj nije laboratorijski potvrđen niti jedan slučaj gripe, ove sezone bilježimo oboljele gripe u broju koji je niži u odnosu na sezone gripe prije pandemije (grafikon 4).
Grafikon 4. Tjedno kretanje prijava gripe u zadnjih pet sezona gripe u Hrvatskoj
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljen jedan smrtni ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 12. tjednu bilo je 38,6 % uzoraka pozitivnih na gripu, i to isključivo virus gripe tip A. U svim subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A potvrđen je virus A/H3N2.
Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Obilježen Dan narcisa
U subotu 26. ožujka 2022. godine u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića i na Cvjetnom trgu povodom Dana narcisa održane su javnozdravstvene humanitarne akcije u organizaciji Hrvatske lige protiv raka i udruge Pogled iz novog kuta – life (P.I.N.K. – life) zajedno s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Cilj održanih akcija jest jačanje svijesti o važanosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke te pružanje podrške svim oboljelima od ovog najčešćeg oblika zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj i u većini zemalja u svijetu. Javnozdravstvenu akciju dolaskom su podržali Tomislav Dulibić ispred Ministarstva zdravstva RH, Joško Klisović, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i mnogi drugi.
Budući da rano otkrivanje raka povećava vjerojatnost uspješnog liječenja i tako doprinosi smanjenju smrtnosti, ovom se prigodom građane dodatno educiralo o važnosti odaziva u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke koji se u Hrvatskoj provodi od 2006. godine. U sklopu programa sve žene u dobi od 50 do 69 godina primaju poziv za mamografski pregled svake dvije godine te se pokazalo da je rak dojke otkriven u ranijem stadiju u većem postotku kod onih žena koje su se odazivale mamografskim pregledima u sklopu nacionalnog programa, nego kod žena koje se nisu odazvale na poziv u program. Odaziv u nacionalni program kreće se oko 60 % te se godišnje u okviru programa na mamografski pregled pozove oko 150 000 žena, a do sada je otkriveno više od 7000 novih karcinoma dojke. Ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke Andrea Šupe Parun istaknula je da je incidencija raka dojke u Republici Hrvatskoj u porastu, kao i u većini zemalja Europe, te objasnila kako je to ponajviše rezultat sve dužeg očekivanog trajanja života jer je većina žena koje obole starije životne dobi. Pojasnila je kako osim dobi, na povećanje rizika od obolijevanja utječu i drugi nepromjenjivi, najčešće hormonski, čimbenici, kao što su ranija menarha, kasnija menopauza, kasnija dob prvog poroda te nuliparitet. Ukazala je na povezanost nekih izmjenjivih čimbenika s rizikom od obolijevanja, na primjer, uzimanja hormonske nadomjesne terapije i manjka tjelesne aktivnosti koji povećavaju taj rizik. S obzirom na slabije mogućnosti utjecaja na pojavnost ovog raka, dr. Šupe Parun naglasila je važnost redovitih odlazaka na preglede kako bi se rak dojke otkrio u ranoj fazi kada su šanse za izlječenje najveće.
Upravo u svrhu što ranijeg otkrivanja neželjenih promjena na dojkama, u sklopu Dana narcisa na Trgu bana Josipa Jelačića bio je postavljen mobilni mamograf Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „ Dr. Andrija Štampar“, a žene od 40 do 49 godina te one starije od 70 imale su jedinstvenu priliku obaviti mamografiju bez uputnice i plaćanja pregleda. One koje zbog velikog interesa nisu uspjele obaviti ovu dijagnostičku pretragu, predbilježile su se i bit će pozvane na pregled u sljedećim danima.
Prof. dr. sc. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka, istaknuo je kako ga raduje činjenica da je 26. Dan narcisa uspješno održan i da je smrtnost žena od raka dojke u opadanju.
Na Cvjetnom trgu udruga P.I.N.K. – life organizirala je humanitarnu prodaju narcisa. Prateći globalnu inicijativu Close the care gap koja ukazuje na potrebu da svi onkološki bolesnici imaju iste mogućnosti informiranja i liječenja, prihod od prikupljenih donacija usmjerit će se upravo njima.
Organizatori održanih akcija ističu da je obilježavanjem ovog iznimno važnog dana, koji simbolizira borbu protv raka dojke, poslana poruka ohrabrenja o nastavku pada smrtnosti, kao i poticaj cijelom društvu za nastavak dosadašnjih napora u prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke.
Djeličak atmosfere pogledajte u našoj galeriji.
Projekt „Vaccine Effectiveness, Burden and Impact Studies (VEBIS) of COVID-19 and Influenza“
U sklopu projekta „VEBIS“ nastavljaju se aktivnosti, započete Projektom iz 2021. godine, uspostave provođenja epidemiološkog praćenja oboljelih osoba od teške akutne respiratorne infekcije (SARI, eng. severe acute respiratory infection) i istraživanja učinkovitosti cjepiva protiv bolesti COVID-19 koje se proširuju dodatnim istraživanjem učinkovitosti cjepiva protiv gripe u SARI hospitaliziranih bolesnika.
Projekt je osmislio i financira, u suradnji sa svojim partnerima, ECDC (eng. European Centre for Disease Prevention and Control), a provodi se u više od 10-ak zemalja u Europi. Glavni provoditelj projekta u Hrvatskoj je HZJZ, a suradnici u provođenju su KBC Split i Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Projekt se bavi nastavkom praćenja trendova incidencije i opisom SARI slučajeva, tj. upoznavanjem sa intenzitetom aktivnosti i ozbiljnosti SARI infekcija u hospitaliziranih pacijenata kao i identifikacijom, opisom i praćenjem skupina osoba kojima prijeti razvoj teškog oblika bolesti. Isto tako, cilj mu je istražiti i učinkovitost trenutno dostupnih cjepiva protiv bolesti COVID-19 i gripe u sprječavanju razvoja teških oblika bolesti COVID-19 i gripe koji također zahtijevaju bolničko liječenje. Provođenje istraživanja učinkovitosti cijepljenja važno je za bolje razumijevanje čimbenika koji utječu na učinkovitost cjepiva, trajanje zaštite inducirane cjepivom, utjecaja novih varijanti SARS-CoV-2 virusa na zaštitu i ostalih karakteristika cijepljenja.
Za identifikaciju i prikupljanje podataka o SARI pacijentima, koji zadovoljavaju Vebis Protokolom dogovorenu definiciju, zaduženi su odabrani liječnici Klinika KBC-a Split, a upis podataka u anketni upitnik te u, za ovu svrhu, kreiranu online platformu, obavljaju liječnici Klinika u suradnji s epidemiolozima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Daljnju obradu upisanih podataka vrše djelatnici u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.
Trajanje projekta: 8 mjeseci, 1. prosinca 2021. – 31. srpnja 2022. godine.
Ukupna vrijednost: 210 000 €
Voditeljica projekta: prim. Goranka Petrović, dr.med