Objava rezultata EUROSTAT-a o konzumaciji alkohola i ekscesivnom epizodičnom pijenju!
Objava rezultata EUROSTAT-a o konzumaciji alkohola i ekscesivnom epizodičnom pijenju
Tijekom 2019. godine na temelju zakonskog okvira Europske unije proveden je treći ciklus Europske zdravstvene ankete (EHIS 3). Istraživanje u Hrvatskoj je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s domovima zdravlja i njihovim patronažnim službama, županijskim zavodima za javno zdravstvo, Državnim zavodom za statistiku i Ministarstvom zdravstva.
Podaci o konzumaciji alkohola dio su Modula Zdravstvenog stanja, jednog od četiri modula ispitivanih ovom anketom.
Prema podacima o konzumaciji alkoholnih pića svaki dan Hrvatska se nalazi među prvih pet država (10,2 %), s prevalencijom iznad 10 %, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom, Portugalom (20,7 %).
Posebne oznake
: nije dostupno, u niska pouzdanost
Izvor: Eurostat,
https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Alcohol_consumption_statistics
Podatak o onima koji uopće ne piju alkohol ili nisu pili alkohol u posljednjih godinu dana (38,3 %) pozicionira Hrvatsku na prvo mjesto među članicama EU (Turska (preko 80%) i Srbija (50 %) nisu članice EU samo su zemlje sudionice EHIS istraživanja).
Prema podacima u Tablici 1. vidljivo je da veći dio populacije pije alkohol tjedno (17,9 %) ili mjesečno (21 %), a uspoređujući podatke sa ostalim zemljama članicama Hrvatska je u donjem dijelu poretka zemalja.
Muškarci u Hrvatskoj češće piju alkohol u odnosu na žene – 18,2 % muškaraca pije alkohol svaki dan, 26,5 % minimalno jednom tjedno, a 21,0 % manje od jednom tjedno.
Više od polovice žena (63,4 %) rijetko ili nikada ne pije alkoholna pića, njih 20,9 % pije alkohol manje od jednom tjedno, a 15,7 % minimalno jednom tjedno ili svakodnevno.
Ekscesivno epizodično pijenje
Ekscesivno epizodično pijenje definirano je kao konzumiranje alkohola u jednoj prigodi u količini koja iznosi najmanje 60 grama čistog alkohola – konzumacija 6 i više standardnih pića. Količina od 6 pića u modelu pokazatelja ekscesivnog epizodičnog obrasca pijenja pretpostavlja da je 1 piće jednako količini od 10 g čistog alkohola. Dakle, pod jednim standardnim pićem koje sadrži 10 g čistog alkohola (etanola) smatra se npr. 0,03 l žestokog pića ili 0,125 l vina ili 0,25 l piva.
Slika 1. Ekscesivno epizodično pijenje u posljednjih 12 mjeseci (%)
Prema dobivenim podatcima, 1,0 % stanovnika u Hrvatskoj slijedi ekscesivan obrazac svakodnevnog pijenja alkohola, 3,0% stanovnika čini to tjedno, a 12,6 % stanovnika mjesečno (Slika 1). Rjeđe od jednom mjesečno ekscesivno pije alkohol u jednoj prigodi 15,7 % stanovnika, dok više od polovice stanovnika (67,8 %) u posljednjih 12 mjeseci nije ekscesivno pilo alkohol ni u jednoj prigodi.
U Hrvatskoj je pijenje šest i više alkoholnih pića u jednoj prigodi barem jednom mjesečno zastupljenije u osoba nižeg obrazovanja, odnosno Hrvatska je među onim državama u kojima je zabilježena najveća razlika između skupine nižeg i višeg obrazovanja.
Istraživanje CoMix
Istraživanje nazvano CoMix dio je projekta EpiPose (eng. Epidemic intelligence to minimize 2019-nCoV’s public health, economic and social impact in Europe) kojeg financira Europska komisija. Istraživanje vodi Londonska škola za higijenu i tropsku medicinu (eng. London School of Hygiene and Tropical Medicine) uz podršku Sveučilišta Hasselt u Belgiji.
Adekvatan odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 zahtijeva razumijevanje epidemioloških i bihevioralnih karakteristika prijenosa bolesti. Zbog dinamične prirode epidemije i brzog širenja bolesti u Europi, potrebno je pravovremeno ažurirati i analizirati glavne čimbenike koji utječu na prijenos bolesti kako bi se osigurali relevantni dokazi temeljeni na stvarnim podacima za informiranje javnozdravstvenih politika. CoMix je istraživanje koje se provodi anketiranjem osoba širom Europe tijekom pandemije COVID-19. Cilj istraživanja je identificirati utjecaj intervencija socijalnog distanciranja te uočenu i stvarnu prijetnju epidemije COVID-19 na društveno ponašanje. Sudionici istraživanja odgovaraju na pitanja o bolesti COVID-19, prihvaćanju i uočenoj učinkovitosti određenih intervencija (npr. rad kod kuće, nošenje maski) te o oboljelima u njihovim društvenim krugovima i u zemlji.
Istraživanje je dio projekta EpiPose koji je financiran od Europske unije za istraživanje i inovacije u okviru radnog programa H2020. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji i Nizozemskoj već je u ožujku 2020. provedeno istraživanje o socijalnim kontaktima radi procjene bihevioralnih promjena u ostvarivanju društvenih kontakata u odnosu na percepciju zdravstvenog rizika. Dodatnim proračunom Europske komisije, istraživanje CoMix proširilo se na još 17 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska. Projekt se provodi uz podršku Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, a u suradnji s lokalnim sveučilištima i javnozdravstvenim institucijama uključenih zemalja. Istraživanje omogućuje praćenje obrazaca ostvarenih kontakata u pojedinim populacijama tijekom epidemije i procjenu psiholoških čimbenika povezanih s ostvarivanjem tih kontakata.
Voditelj projekta: Zvjezdana Lovrić Makarić, dr. med.
Informacije za kontakt: epidemiologija@hzjz.hr
Poveznica na izvornu internetsku stranicu projekta
Na Svjetski tjedan dojenja 2021. budimo odgovorni i zajednički zaštitimo dojenje!
Na Svjetski tjedan dojenja 2021. budimo odgovorni i zajednički zaštitimo dojenje!
Dojenje je jedinstvena mjera očuvanja zdravlja koja doprinosi kratkoročnom i dugoročnom unaprjeđenju zdravlja djece i majki. Dojenje je jednostavno, besplatno i dostupno, a pri tom nosi brojne koristi za dijete, majku, ali i cijelo društvo, dok izostanak dojenja nosi povećane rizike za zdravlje. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, dojenje bi trebalo započeti unutar prvog sata od djetetova rođenja. Isključivo dojenje, što znači da dijete ne konzumira drugu tekućinu ili krutu hranu, čak ni vodu, uz izuzetak oralne otopine za rehidraciju ili kapi/sirupa s vitaminima, mineralima ili lijekova, trebalo bi nastaviti do navršenog šestog mjeseca djetetova života. Majka bi trebala dojiti dijete na zahtjev, odnosno kad i koliko dijete traži te se ne preporuča korištenje bočica niti duda varalica. Od navršenog šestog mjeseca djetetova života preporuča se postepeno uvođenje druge hrane, uz nastavak dojenja do druge godine djetetovog života ili dulje.
S ciljem promicanja brojnih pozitivnih aspekata dojenja i unaprjeđenja zdravlja dojenjem, Svjetski savez za aktivno promicanje dojenja je u prvom tjednu mjeseca kolovoza 1992. godine pokrenuo inicijativu Svjetski tjedan dojenja. Od tada se ovaj događaj obilježava svake godine organizacijom brojnih aktivnosti promicanja dojenja diljem svijeta. Cilj Svjetskog tjedna dojenja je podizanje svijesti o važnosti dojenja te promicanje dojenja kao najzdravijeg odabira. Svake godine odabire se tema kojom se nastoji komunicirati neki od pozitivnih aspekata dojenja. Od 2016. godine ciljevi Svjetskog tjedna dojenja usklađeni su s Ciljevima Održivog razvoja, a 2018. godine Skupština Svjetske zdravstvene organizacije proglasila je Svjetski tjedan dojenja važnom strategijom za promicanje dojenja.
Tema Svjetskog tjedna dojenja 2021. godine pod kraticom #WBW2021 je „Zaštita dojenja: Zajednička odgovornost“. Fokus ovogodišnje teme su načini na koje dojenje doprinosi preživljenju, zdravlju i dobrobiti svih ljudi te važnost zaštite dojenja. Individualna podrška ženama koje doje izrazito je važna, no za uspješno promicanje dojenje neophodan je i javnozdravstveni pristup. Javnozdravstveni pristup podrazumijeva provođenje učinkovitih mjera za promicanje dojenja na svim razinama i povezivanjem različitih sektora. Neke od tih mjera uključuju osiguravanje stručnog kadra unutar zdravstvenog sustava čiji rad je usmjeren na pružanje podrške dojenju na najvišoj mogućoj razini, zatim zakonsku zaštitu majki i roditelja putem rodiljnih i roditeljskih dopusta, provedbu Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko, poticanje suradnje između vladajućih institucija, poslodavaca, organizacija civilnog društva i lokalnih zajednica i mnoge druge.
Svjetski tjedan dojenja 2021. promiče zaštitu i podršku dojenju na nacionalnoj razini, razini zdravstvenog sustava, na radnom mjestu i na razini zajednice.
U sklopu projekta Živjeti zdravo, potičemo stvaranja okruženja koja promiču očuvanje zdravlja svih dobnih skupina te smo osigurali nabavu jednobraznih setova opreme za uređenje po jedne hodačke staze i po jednog parka u svakoj županiji Republike Hrvatske kao ogledni primjer dobre prakse. Svaka hodačka staza i park Živjeti zdravo ima postavljen Stolić i klupu za prematanje i dojenje koji su prilagođeni potrebama majki i dojilja, a sve s ciljem stvaranja okruženja koja potiču dojenje i očuvanje zdravlja djece i majki.
Provedba aktivnosti promicanja dojenja na svim razinama i preuzimanje zajedničke odgovornosti doprinijet će osiguravanju preživljavanja, zdravlja i dobrobiti svih obitelji i sve djece.
Ciljevi Svjetskog tjedna dojenja 2021. su:
Informirati ljude o važnosti zaštite dojenja
Povezati pojedince i organizacije za učinkovitije promicanje dojenja
Osigurati podršku dojenja kao ključnu javnozdravstvenu mjeru
Poticati akcije zaštite dojenja u svrhu unaprjeđenja javnog zdravstva
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – pripravnik, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 9. srpnja 2021. za prijam na pripravnički staž, radno mjesto pripravnik, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Provedba programa PoMoZi Da u sklopu projekta Živjeti zdravo!
Provedba programa PoMoZi Da u sklopu projekta Živjeti zdravo
Tijekom lipnja i srpnja 2021. održano je novih 7 trodnevnih edukacija napredne razine edukativnog programa mentalnozdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika PoMoZi Da.
Skup znanja i vještina koje pruža ovaj program pokazao se iznimno važnim svim odraslima koji rade s djecom i mladima jer navedena znanja olakšavaju prepoznavanje problema mentalnog zdravlja, a usvajanje vještine psihološke prve pomoći može olakšati pristupanje i pružanje potrebne podrške učeniku s problemom te potaknuti na traženje stručne pomoći. Program se temelji na primjerima dobre prakse u svijetu i primjerima Svjetske zdravstvene organizacije te na rezultatima istraživanja zdravstvene pismenosti odgojno – obrazovnih djelatnika u području mentalnog zdravlja djece i mladih provedenoga 2017. godine. Programom su obuhvaćeni depresivno-anksiozni problemi kod djece i mladih te s njima povezani problemi samoozljeđivanja, razmišljanja o samoubojstvu, zlouporabe alkohola, gubitka i tugovanja.
Provedene trodnevne edukacije u lipnju i srpnju vodili naši 3P edukatori iz županijskih zavoda za javno zdravstvo:
Ivana Zovak i Dejvid Zombori u Brodsko – posavskoj županiji,
Marija Kribl i Matea Mauer u Osječko – baranjskoj županiji
Nadica Puškaš i Mirjana Vincek-Škvorc u Koprivničko – križevačkoj županiji
Viktorija Šogorić i Suzana Fabijanić u Sisačko – moslavačkoj županiji,
Kristina Manestar, Marina Gulin i Dora Srdelić Ljubičić u Ličko-senjskoj županiji i
Andreja Radić i Lucija Sabljić u gradu Zagrebu.
3P označava korake pružanja psihološke prve pomoći djeci i mladima tijekom neposrednog razgovora (tri osnovna koraka koji počinju slovom P – Pristupi, Podrži i Potakni)
Ukupno je do sada trodnevne edukacije uživo završilo 196 odgojno-obrazovnih djelatnika iz 62 osnovnih škola, 36 srednjih škola i 6 Centara za odgoj i obrazovanje ili učeničkih/đačkih domova
Ova edukacija sastavni je edukativnog paketa PoMoZi Da koji uključuje i osnovnu razinu pokrenutu u lipnju 2020. kao e-kolegij, odnosno kao učenje na daljinu, na CARNET-ovom MOOC sustavu.
Osnovnu razinu je do sada upisalo 3504 odgojno – obrazovnih djelatnika, a završnom testu pristupilo njih 2062.
Program PoMoZi Da je razvijen u sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, elementa Zdravstveno obrazovanje, podelementa Mentalno zdravlje. Više o programu pogledajte na sljedećem linku Edukativni program PoMoZi Da ili Koraci prijave.
Zahvaljujemo svim kolegama iz županijskih zavoda na velikom interesu i iskazanoj motivaciji da s nama u partnerstvu provode edukativni program PoMoZi Da te tako pridonose osnaživanju odgojno-obrazovnih djelatnika u području zaštite mentalnoga zdravlja djece i mladih.
Zahvaljujemo odgojno-obrazovnim djelatnicima koji su prošli edukacije u sklopu programa PoMoZi Da i koriste naše edukativne materijale.
Što su nam polaznici napisali nakon edukacija, što im se svidjelo i što preporučuju?
Ovo su samo neki od brojnih komentara podrške i prijedloga za unaprjeđenje. Bile su to edukacije od tri vrlo intenzivna 8-satna dana rada, intenzivno iskustvo i za polaznike i voditelje.
Edukacija je ispunila moja očekivanja. Najviše bih istaknula tempo edukacije, red predavanja, red konkretnih i praktičnih primjera mjerljivih i opipljivih u svakodnevnom životu.
Izvrsno organiziran MOOC tečaj, radionica, voditeljice i materijali izvanredni. Voditeljice su bile izvanredne, otvorene za komunikaciju i pomoć.
Konkretnost, dobiveni prijedlozi i 3P koraci, suradnja i radionice.
Najviše su mi se sviđale radionice. U njima sam zaista stekla jedno novo iskustvo.
Najviše mi se svidjelo to što smo radili u grupama i glumili po ulogama, čule primjere kolegica, razmijenili iskustva.
Puno teorijskog i praktičnog znanja uz interaktivno igranje uloga. Konkretni i korisni materijali za budući rad.
Rad u grupama – iskustveno učenje.
Radionica s konkretnim primjerima, vježbe s kolegicama, razmjena iskustva, primjeri iz naše prakse i načini rješavanja, korištenje 3P koraka u komunikaciji.
Svidjela mi se empatija predavačica, visoki stupanj obrazovanja, rad s nama, vježbe 3P.
Teme o anksioznosti. Radionice kad smo se trebali staviti u poziciju učenika.
Velike pohvale za osmišljavanje, organizaciju i provođenje ove edukacije. Kvalitetna predavanja i priručnik, jako mi se svidjelo i koristio mi je. Svaka čast i pohvala!
Bravo! Pokušajte uključiti što više učitelja
Obuhvatite sve odgojno-obrazovne djelatnike.
Potaknite škole za edukacije.
Želim daljnju nadogradnju i superviziju
Želim nastavak radionice, nadogradnju.
Organizirajte program na nacionalnoj razini i kontinuirano obavljanje edukacije u ciklusima (npr. svake 2-3god.).
Preporučila bih kolegicama sudjelovanje u radionici.
Dragi odgojno-obrazovni djelatnici, hvala vam na interesu i podršci programu!
Naši 3P edukatori, svaka čast!
Poveznice na objave na županijske zavode:
http://www.zzjz-kkz.hr/default_vijest.asp?sid=8449
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – pripravnik, zdravstveno laboratorijski tehničar
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 9. srpnja 2021. za prijam na pripravnički staž, radno mjesto pripravnik, zdravstveno laboratorijski tehničar u Službi za mikrobiologiju.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II vrste, sanitarni inženjer u Službi za zdravstvenu ekologiju
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 28. svibnja 2021. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik II vrste, sanitarni inženjer u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Ozljede u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2021.
Publikacija Ozljede u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2021. možete preuzeti ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, kemičar/inženjer kemijske tehnologije
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 9. srpnja 2021. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, kemičar/inženjer kemijske tehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Koliko često pijete zaslađena bezalkoholna pića?
Koliko često pijete zaslađena bezalkoholna pića?
U 2019. godini 11% osoba starijih od 15 godina u Republici Hrvatskoj svakodnevno je pilo zaslađena bezalkoholna pića, dok je 6% osoba pilo takva pića 4-6 puta tjedno, a 17% 1-3 puta tjedno.
Svakodnevna konzumacija zaslađenih bezalkoholnih pića bila je učestalija u muškaraca nego u žena (14% muškaraca prema 9% žena). Uz to, u starijim dobnim skupinama zabilježena je niža učestalost konzumacije ovih pića. Najviši udio svakodnevne konzumacije zaslađenih bezalkoholnih pića zabilježen je među osobama u dobi od 15-24 godine (19%), dok su najniži udjeli zabilježeni među osobama u dobi od 65-74 godine (6%) i onih u dobi od 75 i više godina (8%).
Za usporedbu, podaci Europske inicijative praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI), pokazuju da čak 21% djece u dobi od 8 godina u Republici Hrvatskoj svakodnevno konzumira zaslađena bezalkoholna pića. Zaslađena bezalkoholna pića prepoznata su kao jedan od najznačajnijih izvora skrivenih kalorija koji značajno doprinosi velikom broju djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u Hrvatskoj.
Među državama članicama Europske unije, udio ljudi koji su izvijestili o svakodnevnoj konzumaciji zaslađenih bezalkoholnih pića bio je najviši u Belgiji (20%), nakon koje slijede Malta, Njemačka, Mađarska, Poljska i Bugarska u kojima je udio oko 12%.S druge strane, najniži udio zabilježen je u Estoniji (2%), uz koju su i Litva, Finska, Latvija i Rumunjska s udjelima oko 3%.
Ove informacije dio su novih rezultata Europske zdravstvene ankete (European Health Interview Survey, EHIS; treći val) koje su 21.7.2021. objavili Eurostat i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Europska zdravstvena anketa mjeri zdravstveno stanje, odrednice zdravlja i korištenje zdravstvene zaštite među građanima Europske unije.
Poziv na razgovor – pripravnik, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-2/3-20-22 od dana 25. lipnja 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 9. srpnja 2021. godine za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike, pripravnik u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – pripravnik, zdravstveno laboratorijski tehničar
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-2/3-20-22 od dana 25. lipnja 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 9. srpnja 2021. godine za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveno laboratorijski tehničar, pripravnik u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Sigurno u prometu – Savjeti za vozače
Ljeti je na hrvatskim cestama promet vrlo gust, znatno više nego što je to slučaj tijekom ostatka godine. Samim time, ljeti su one i rizičnije, odnosno opasnije za sve sudionike prometa.
Prometne nesreće u Hrvatskoj značajan su javnozdravstveni problem. Vodeći su uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj dobi. U Hrvatskoj je posljednjih godina izražen trend smanjenja prometnih nesreća kao i smanjenja broja umrlih i ozlijeđenih usprkos povećanju broja vozača, motornih vozila i prometnica. Kako bi se nastavio ovaj dobar trend, potrebno je i dalje ulagati velike napore u prevenciju prometnih nesreća i promociju kulture odgovorne i sigurne vožnje.
Putovanje na godišnji odmor (ili s godišnjeg odmora) može biti posebno rizično iz više razloga. Velik dio ljudi želi čim prije stići do željenog odredišta što u slučaju prometnih gužvi dovodi do nervoze koja može značajno utjecati na kvalitetu i sigurnost vožnje. Također, neki ponekad precijene vlastitu sposobnost koncentracije i kreću na put umorni, nakon posla ili nakon cjelodnevnog kupanja (u slučaju kad se radi o povratku s mora) što može imati fatalne posljedice. Tu su još i visoke temperature i jako sunce koji niti malo ne olakšavaju vožnju.
Zato je u vožnji općenito, a posebno prilikom duljih putovanja iznimno važno poštovati sljedeća pravila:
1. Nemojte piti alkohol
Alkohol je jedan od glavnih uzroka nesreća na cesti, a ponekad i „samo“ jedna čašica može biti kobna. Nikada nemojte konzumirati alkohol ako vozite ili planirate voziti.
2. Povećajte oprez i prilagodite brzinu kretanja
Opreza na cesti nikad dosta. Vožnja zahtijeva visoku razinu koncentracije, a posebno kad je promet gušći nego inače. Držite siguran razmak od drugih vozila, uvijek najavite svoju kretnju i vozite prema propisanim ograničenjima.
Poseban oprez nužan je u slučaju prve kiše nakon duljeg perioda ljetne suše – ceste su tada vrlo skliske i opasne.
3. Koristite sigurnosni pojas
Sigurnosni pojas moraju koristiti svi koji se nalaze u automobilu – on doslovno spašava živote! Ako su u vozilu i djeca, dobro provjerite jesu li ispravno vezana u svojim sjedalicama ili na stražnjem sjedalu (ako viša od 135 cm).
4. Ne koristite mobitel u vožnji
Korištenje mobitela u vožnji također je jedan od glavnih uzroka prometnih nesreća. Čak i ako koristite prihvatljivo rješenje poput „handsfree“ upravljanja ili bluetooth slušalica, svedite to na minimum. I najmanja distrakcija može biti kobna.
5. Na put krećite odmorni i radite potrebne pauze
Iako možda želite što prije stići do svog odredišta, na put uvijek krenite odmorni. Izbjegavajte na put kretati odmah nakon posla kako biste „uštedjeli“ vrijeme.
Također, nemojte se forsirati i nastojati veliku kilometražu prijeći „u komadu“. Zaustavite se na nekom odmaralištu, više puta ako je potrebno, okrijepite se i nastavite vožnju tek kad ste se uvjerili da se osjećate dobro i odmorno.
6. Planirajte svoje putovanje (rutu)
Uzimajući u obzir velike gužve za vrijeme ljetnih mjeseci, dobar plan putovanja dobro će vam doći. Istražite koje su najbolje i najsigurnije rute te u obzir uračunajte vrijeme koje ćete provesti u koloni. Osim toga, pobrinite se da u vozilu imate dovoljno tekućine kako biste se u svakom trenutku mogli osvježiti – to je posebno korisno ako zapnete u koloni.
7. Posebno oprezni budite ako su djeca s vama u vozilu
Dobro provjerite jesu li sjedalice dobro postavljene, odnosno da djeca koja sjede na stražnjem sjedalu koriste sigurnosni pojas. Također, ni u kojem slučaju ne ostavljajte djecu u zatvorenom automobilu, čak ni uz otvoren prozor.
8. Provjerite tehničku ispravnost vozila
Osim svih navedenih savjeta i pravila sigurnosti u prometu, važno je, posebno uoči putovanja, provjeriti sve tehničke detalje vozila – od kočnica i akumulatora, preko kvalitete ulja, guma i ispravnosti njihove rotacije pa sve do kutije za prvu pomoć, trokuta i reflektirajućeg prsluka.
Želimo vam sretan i ugodan put!
Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, kemičar/inženjer kemijske tehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-17 od dana 25. lipnja 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 9. srpnja 2021. godine za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, kemičar/inženjer kemijske tehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik II vrste, sanitarni inženjer u Službi za zdravstvenu ekologiju
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-2/3-20-22 od dana 25. lipnja 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 9. srpnja 2021. godine za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik II vrste, sanitarni inženjer u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja- radno mjesto IV vrste, čistačica u Službi za medicinu rada
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 28. svibnja 2021. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto IV vrste, čistačica u Službi za medicinu rada.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Utrošeno je više od tri milijuna doza cjepiva protiv bolesti COVID-19
U subotu 24. srpnja broj ukupno apliciranih doza cjepiva protiv bolesti COVID-19 dosegao je 3.005.376
Ukupno je 1.620.106 osoba cijepljeno prvom dozom (uključujući doze sa statusom nepoznato), a od njih je 1.385.270 cijepljeno s dvije doze, dok je cijepljenje završilo za 1.429.990 osoba (2 doze i 44.720 doza Janssen).
“I nakon utrošenih više od 3 milijuna doza, HALMED nije zaprimio niti jednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem. Od zaprimljenih 4435 prijava sumnji na nuspojave, najčešće prijavljene nuspojave odnosile su se na povišenu tjelesnu temperaturu, bol na mjestu primjene, glavobolju, bol u mišićima, zimicu, opću slabost, umor, crvenilo na mjestu primjene cjepiva, mučninu i bol u zglobovima. Riječ je o očekivanim nuspojavama“ podsjetio je ravnatelj HZJZ-a epidemiolog izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med.“
Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (46,1% ukupnog stanovništva, odnosno 55,8% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu (40,4% ukupnog, odnosno 48,9% odraslog stanovništva).
Prva doza i završeno cijepljenje u odnosu na procijenjeno ukupno stanovništvo županija (udio)
Izvješće – Rad bolnica u Hrvatskoj u 2020. godini
Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova (GIORB) na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica bilo je 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima tijekom 2020. godine (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije. Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima.
U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u 2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku). Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).
U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574), pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065) .
Više možete pogledati u Izvješću.
NAJAVA SKUPA: Torch i druge infekcije u trudnica i djece: epidemiologija, klinička slika, dijagnostika, terapija i prevencija
U hotelu Dubrovnik u Zagrebu, 17. rujna 2021. godine održat će se simpozij pod nazivom „Torch i druge infekcije u Trudnica i djece: epidemiologija, klinička slika, dijagnostika, terapija i prevencija“.
Prijave za sudjelovanje na skupu primaju se e-poštom na mail: mario.sviben@hzjz.hr ili telefonom 091 2986 545 do 5. rujna 2021. godine.
Simpozij će biti bodovan polaznicima od strane Hrvatske liječničke komore s 11 bodova za pasivno i 15 bodova za aktivno sudjelovanje.
Za sudjelovanje na simpoziju nužna je EU digitalna COVID potvrda.
Više informacija o simpoziju, predavačima i organizaciji provjerite OVDJE.
Gotovo dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu!
Gotovo dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu!
Dok je 34% odraslih koji su živjeli u Republici Hrvatskoj u 2019. godini imalo normalnu tjelesnu masu prema njihovom indeksu tjelesne mase (ITM), gotovo dvije trećine (65%) imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu (42% prekomjernu tjelesnu masu i 23% debljinu), a 1% je pothranjenih. ITM je mjera tjelesne mase osobe s obzirom na njenu visinu koja je razmjerno dobro povezana s udjelom masti u tijelu.
Uz iznimku onih starijih od 75 godina, što je viša dobna skupina to je i veći udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom: najniži udio zabilježen je među odraslima u dobi od 18 do 24 godine (27%), dok je među onima koji su u dobi od 65 do 74 godine zabilježen najviši udio (79%) – slično je i kada gledamo samo udio onih s debljinom (6% naprema 29%).
Uzorak je također jasan s obzirom na razinu obrazovanja. Udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom pada kako raste razina obrazovanja. Dok je u 2019. godini udio odraslih s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom među onima s niskom razinom obrazovanja bio 73%, među onima sa srednjom razinom obrazovanja bio je 66%, a među onima s visokom razinom obrazovanja 53%. Udio osoba s debljinom također pada s razinom obrazovanja, od 33% odraslih s niskom i 23% sa srednjom do 14% odraslih s visokom razinom obrazovanja.
Udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom značajno se razlikuje u pojedinim državama članicama Europske unije. Najviši udjeli zabilježeni su u Hrvatskoj i Malti, gdje je 65% odraslih osoba imalo prekomjernu tjelesnu masu u 2019. godini.
S druge strane, najniži udjeli zabilježeni su u Italiji (46%), Francuskoj (47%) i Luksemburgu (48%).
U svim državama članicama Europske unije su u 2019. godini zabilježeni viši udjeli prekomjerne tjelesne mase ili debljine među muškarcima u usporedbi sa ženama. Najveće razlike zabilježene su u Luksemburgu (59% muškaraca prema 38% žena), Češkoj (70% prema 51%) i Cipru (59% prema 41%). I u Hrvatskoj je zabilježena velika razlika po spolu, 73% muškaraca imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu u odnosu na 59% žena.
Ove informacije dio su novih rezultata Europske zdravstvene ankete (European Health Interview Survey, EHIS; treći val) koje su 21.7.2021. objavili Eurostat i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Europska zdravstvena anketa mjeri zdravstveno stanje, odrednice zdravlja i korištenje zdravstvene zaštite među građanima Europske unije. Ovdje su prikazani samo neki od podataka vezani uz prekomjernu tjelesnu masu i debljinu u Hrvatskoj – detaljniji prikaz bit će objavljen u zasebnoj publikaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koja je u pripremi.