Primaljstvo je jedna je od najstarijih medicinskih struka, a prema zapisima iz povijesti medicine je briga o rodiljama bila i pokazatelj društvenog razvoja još od antičkih vremena. U staroj Grčkoj je poziv primalje bio priznat, pa je, primjerice, Sokratova majka Fenarete bila u čitavoj Ateni poznata primalja. Kulminaciju razvitka antičkog porodništva predstavlja aleksandrijska škola kojoj pripada i najpoznatiji porodničar Soran iz Efeza. Soran je djelovao u Rimu i napisao oko 30 djela, od kojih je sačuvana glavnina spisa o ženskim bolestima i porodništvu. U Rimu su primalje – obstetrices – uživale veliko poštovanje. Njihova dužnost nije bila samo da pomažu kod poroda, već su i liječile, njegovale žene i djecu te nastupale na sudu kao vještaci. Na području Hrvatske je u Vranjicu kraj Solina nađen spomenik primalji Eliji Soteri iz antičkih vremena, što je najstariji spomen primalje u našim krajevima.
Prva primaljska škola u Hrvatskoj je osnovana 1786. godine u Rijeci pod vodstvom riječkoga kirurga Jakoba Cosminija. Održala se samo godinu dana, jer kao privatna škola nije imala potporu države. Tek je 1821. godine u Zadru počela s radom prva primaljska škola temeljem dekreta cara Franje I. Bilo je to u času kada je čitava pokrajina Dalmacija imala svega jednu izučenu primalju. Primaljsko učilište je počelo s radom 1877. godine u sklopu Opće i javne bolnice Sestara milosrdnica u Zagrebu, gdje je otvoreno rodilište kao vježbalište za učenice primaljstva.
Kontinuitet školovanja primalja prekinut je 1987. godine kada je školovanje za primalje ukinuto, nakon 110 godina uspješnog djelovanja ove škole. Ubrzo je na ginekološkim odjelima i u rodilištima uočen nedostatak ovoga osoblja te je nakon protesta mnogih uglednih liječnika ginekologa i na traženje strukovnih udruga 1991. godine opet otvorena Škola za primalje u Zagrebu. Hrvatski sabor 2008. godine usvaja Zakon o primaljstvu kojim se određuje djelatnost i djelokrug rada primalja te su prvi put u novijoj povijesti primalje priznata profesija koja danas ima i svoju udrugu i komoru.
Hrvatska komora primalja na dan 14. travnja 2020. godine broji 2616 registriranih članica. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, njih oko 82 % radi u stacionarnim zdravstvenim ustanovama, a 18 % u djelatnostima na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
Primalja ima izuzetno važnu ulogu u pružanju potpore majkama za vrijeme i neposredno poslije poroda sudjelovanjem u vođenju poroda te poslije poroda svojim stručnim savjetima o postpartalnoj njezi i važnosti dojenja za fizički i emocionalni razvoj djece. Ovu ulogu treba proširiti uključivanjem primalja u prenatalnu edukaciju odnosno provođenje trudničkih tečajeva i pripremu trudnica i njihovih partnera za roditeljstvo.
Mnoge zemlje trebaju učiniti više kako bi medicinske sestre i primalje mogle raditi u sigurnom okruženju, u kojem ih poštuju medicinske kolege i članovi zajednice i gdje je njihov rad integriran s radom drugih zdravstvenih radnika.
Veće ulaganje u primalje, koje su ključne za zdravlje majki i novorođenčadi, kao i za planiranje obitelji, moglo bi u svijetu spriječiti preko 80% svih smrti majki, mrtvorođenih i smrti novorođenih. Kada babica ili skupina primalja pruža skrb od trudnoće do kraja postnatalnog razdoblja, može se spriječiti gotovo četvrtina prijevremeno rođenih.
S obzirom na velik napredak perinatalne medicine, uvođenje brojnih novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, primalji je potrebna naobrazba na visokoškolskoj razini. U skladu s tim hrvatsko zdravstvo treba primalje koje će vladati znanjima i vještinama zdravstvene njege, ali i visokoobrazovane primalje za područje upravljanja i rukovođenja, javnog zdravstva i školovanja. Jedan od glavnih ciljeva primaljstva u Hrvatskoj je povećanje obrazovnih kapaciteta za visoko školovanje primalja te naglašavanje važnosti dobro educirane primalje u unapređenju zdravlja majki i novorođenčadi prije, za vrijeme i poslije poroda.
Unapređenje statusa primaljske struke promjenama obrazovnog procesa će omogućiti da se „pomagačka“ uloga primalje mijenja prema samostalnom obavljanju primaljske skrbi. Ovogodišnji Dan primaljstva je posvećen unapređenju i poboljšanju kvalitete primaljske skrbi koja je u nekim dijelovima svijeta, posebice afričkim zemljama, još uvijek nedostupna, s različitim nepovoljnim ishodima po zdravlje majke i novorođenčadi, među kojima se posebno izdvaja visoka maternalna i novorođenačka smrtnost.
