U edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 10. prosinca održan je okrugli stol na temu „Debljina djece – začetci cjeloživotne bolesti“
Svrha okruglog stola bila je senzibilizirati javnost i roditelje na problem debljine u dječjoj dobi. Na okruglom stolu prezentirana su saznanja o čimbenicima rizika debljine u trudnoći i ranom djetinjstvu te o prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine djece u predškolskoj i školskoj dobi. Izneseni su opći rizici debljine po zdravlje kao i primjeri dobre prakse u području prevencije debljine u djece.
Prevenciju debljine, kao jednog od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice, potrebno je započeti već u razdoblju prije rođenja. Prenatalna izloženost prekomjernim ili oskudnim količinama hranjivih tvari, kao i fetalni stres, mogu dovesti do razvoja debljine u djetinjstvu i/ili odrasloj dobi. Prevenciju treba nastaviti u ranom djetinjstvu, osobito u dojenačkom razdoblju, u kojem važnu ulogu ima majčino mlijeko tj. dojenje do najmanje šestog mjeseca djetetovog života.
Učestalost debljine u djece značajnije se povećava u dobi između 5. i 8. godine života. Prema istraživanju „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016. (CroCOSI)“ 35% djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što je poražavajući podatak uzmemo li u obzir da je 2003. godine bilo 21% djece s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Dječaci su danas značajnije deblji od djevojčica, njih 39% ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, dok u tu kategoriju spada 31% djevojčica. Također, najveći postotak dječaka s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom zabilježen je u jadranskoj regiji, njih 42%, dok je najviše djevojčica s debljinom u kontinentalnoj regiji, njih 35%. CroCOSI istraživanje ukazuje na još neke značajke koje pomažu u objašnjavanju razloga zbog kojih su današnja djeca sve deblja. Svako treće dijete u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji vlastitim automobilom. Također, više od trećine djece ne sudjeluje u sportskim ili plesnim aktivnostima. Više od polovice djece, njih 56%, dva ili više sati radnim danom provede gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje.
Reprezentativnost i količina prikupljenih podatka temelj je za planiranje preventivnih aktivnosti, kako prema djeci najmlađih dobnih skupina tako i prema njihovim roditeljima i ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja. Usvajanje zdravih prehrambenih navika i zdravog načina života od najranije dobi može pridonijeti smanjenju epidemije debljine te njezinih teških posljedica na zdravlje.
Jedan od primjera dobre prakse je projekt “Zdravo i fino” društva „Naša djeca“ Zabok u sklopu kojeg se s djecom provode radionice zdravoga kuhanja putem kojih ona usvajaju vještine poput izbora zdravih namirnica i zdravog kuhanja te time stječu pravilne prehrambene navike koje mogu primijeniti u svojoj obitelji. Djecu se na taj način poučava o temeljima sveobuhvatnog zdravlja, problemu debljine, ekološkom uzgoju te o tomu da je jedan od najučinkovitijih načina prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine pravilna prehrana, odabir zdravih namirnica u pripremi svakodnevnih obroka, kao i svakodnevno tjelesno kretanje, boravak u prirodi, pozitivno mišljenje i skladni međuljudski odnosni.