Onečišćenje zraka uvjetovano je vremenskim prilikama i nije opasno po zdravlje
Tvari koje zagađuju zrak u Gradu Zagrebu, ali i drugim gradovima u Hrvatskoj, često mogu biti koncentriranije od propisanih vrijednosti. Ta je pojava intenzivnija u zimskim mjesecima, u danima s dugotrajnom maglom i kada se pojačava uporaba krutih goriva u ložištima domaćinstava, a nema vjetrova koji bi te tvari raspršili. Zato se kao problematično navodi dugotrajno izlaganje tim otpadnim česticama jer one na sebi mogu nositi i druge opasne tvari poput teških metala. No, to nisu jedine tvari koje se mogu adsorbirati na te lebdeće čestice te se njima još mogu pridružiti i štetne tvari koje su produkt emisija iz drugih zagađivača – kao što su industrija i promet.
To je pojava koja se događa svake zime i nemoguće ju je izbjeći u ovim uvjetima. Svakako treba naglasiti da se radi o povezanosti meteoroloških uvjeta i onečišćenja zraka, odnosno kada nema magle i temperaturne inverzije, onda je kvaliteta zraka prihvatljiva i koncentracije potencijalnih zagađujućih tvari ispod su graničnih vrijednosti emisija (GVE).
Koncentracija takvog onečišćenog zraka nije problem samo u Zagrebu. Taj problem prisutan je i u drugim većim gradovima u Republici Hrvatskoj. Najbolji primjer je Slavonski Brod za čije se onečišćenje zraka optuživalo isključivo rafineriju u Bosanskom Brodu. Međutim, kada je rafinerija bila u remontu i nije emitirala zagađujuće tvari, u zraku u Slavonskom Brodu je i dalje bilo koncentracija znatno većih od propisanih vrijednosti. Iako je industrijska proizvodnja u našoj zemlji pala, pa su samim time smanjene emisije iz takvih postrojenja, s druge strane raste broj automobila, posebice onih starih i neispravnih koji jednako zagađuju zrak.
Dakle, rješenje koje bi „očistilo“ zrak u Zagrebu, ali i drugim gradovima, leži u modernizaciji ložišta kućanstava (prelazak na plin ili korištenje toplinske energije iz toplana), korištenju novih automobila koji iz svojih ispušnih cijevi ne bi ispuštali nepotpuno sagorjela goriva, modernizaciji industrijskih pogona koji u svojoj djelatnosti ispuštaju zagađujuće tvari i sl.
Vrlo je važno napomenuti da su granične vrijednosti emisija koje su propisane u Republici Hrvatskoj, kao i u drugim europskim zemljama, u načelu daleko ispod koncentracija koje bi mogle izazvati akutne učinke za zdravlje ljudi, uključujući i ranjive skupine. Dakle, uvedeni su sigurnosni faktori koji su kod pojedinih zagađujućih tvari i nekoliko stotina ili tisuća puta manji od akutno opasnih vrijednosti. No, treba razmišljati o kroničnim učincima. Sasvim sigurno je malo vjerojatno da bi prekoračenja vrijednosti zagađujućih tvari do čak i 10 puta većih od GVE-a mogle utjecati na ljudsko zdravlje, ali treba podržati preporuke o izbjegavanju boravka na otvorenom prostoru, a posebice uz ekstenzivne i dugotrajnije tjelesne aktivnosti. Međutim, kada se govori o tim preporukama – treba jasno naglasiti da pretjerana zabrinutost koja je nastupila objavom alarmantnih preporuka o „pogibeljnosti zagađenog zraka“ može dovesti do bezrazložne panike i ne vodi ka konačnom rješenju problema zagađenosti zraka ni zaštiti građana koji su potencijalno izloženi tom zraku.