Česta pitanja i odgovori
Ovdje možete naći neke od čestih pitanja i odgovora vezano za ključne činjenice o kardiovaskularnim bolestima.
Koliki je teret kardiovaskularnih bolesti?
Što uzrokuje kardiovaskularne bolesti?
Kako su povezani pušenje i srčane bolesti?
Ima li prehrana ulogu u razvoju srčanih bolesti?
Nisu li žene zaštićene od srčanih bolesti zbog estrogena?
Kako se simptomi srčane bolesti razlikuju kod muškaraca i žena?
Jesu li srčane bolesti nasljedne?
Što sve ubrajamo u hipertenziju?
Koja je veza između povećanog krvnog tlaka i srčane bolesti?
Koliki je teret kardiovaskularnih bolesti?
Procjenjuje se da 17,5 milijuna ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti svake godine, a 80 posto tih smrti se događa u zemljama srednjeg i niskog dohotka.
Što uzrokuje kardiovaskularne bolesti?
Postoji mnogo rizičnih čimbenika koji pridonose razvoju kardiovaskularnih bolesti. Neki se ljudi rađaju s određenim zdravstvenim stanjima koja ih predisponiraju za razvoj srčane bolesti i moždanog udara, ali kod većine oboljelih od kardiovaskularnih bolesti do bolesti dođe zbog kombinacije čimbenika kao što su nezdrava prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i pušenje, da navedemo samo tri najčešća. Što je veći broj rizičnih čimbenika kojima ste izloženi, veći je i rizik da ćete razviti kardiovaskularnu bolest. Mnogi od rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti uzrokuju probleme jer dovode do ateroskleroze. Ateroskleroza je sužavanje i zadebljanje arterija, koja se razvija godinama bez da uzrokuje simptome. Može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. Pojavi li se u blizini srca, govorimo o koronarnoj arterijskoj bolesti, a pojavi li se primjerice u nogama, govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti.
Sužavanje i zadebljanje arterija događa se zbog nakupina masnog materijala, kolesterola i drugih supstancija na stijenkama krvnih žila koje nazivamo plak. Puknuće plaka može dovesti do srčanog ili moždanog udara.
Kolesterol je vrsta masnoće koju tijelo koristi za izgradnju staničnog zida te za sintezu nekih od esencijalnih hormona i normalan je gradivni sastojak svake stanice tijela. Kolesterol se prozvodi u jetri i apsorbira iz masnoća životinjskog podrijetla koje konzumiramo. Kolesterol putuje krvlju na česticama koje se zovu lipoproteini, a dijele se na dva tipa: lipoproteini male gustoće (engl. low-density lipoproteins, LDL) i liporoteini velike gustoće (engl. high density lipoprotein, HDL). Lipoproteini male gustoće prenose kolesterol tijelom u krvi, dok lipoproteini velike gustoće prenose kolesterol iz krvi u jetru.
Kad je razina kolesterola visoka ili su dva tipa lipoproteina izvan ravnoteže (dislipidemija), kolesterol može začepiti arterije i time poremetiti protok krvi.
Trigliceridi su masnoće koje se nalaze u krvi i važne su za energiju u mišićima, a krvlju putuju u lipoproteinima. Povećanjem razine triglicerida pada razina HDL-a. Visoke razine triglicerida povećavaju rizik od srčane bolesti. U malom broju slučajeva, vrlo visoka razina triglicerida može dovesti do pankreatitisa. Stanja koja mogu uzrokovati visoke trigliceride su pretilost, slabo kontrolirani dijabetes, pretjerana konzumacija alkohola, hipotireoza i bubrežna bolest.
Kako su povezani pušenje i srčane bolesti?
Pušenje oštećuje stijenke krvnih žila, povećava masne naslage u arterijama, povećava zgrušavanje krvi, ima negativan utjecaj na razinu masnoća u krvi i povećava šansu za spazam koronarnih arterija. Nikotin ubrzava otkucaje srca i povećava krvni tlak.
Ima li prehrana ulogu u razvoju srčanih bolesti?
Prehrana ima značajnu ulogu u zaštiti ili predisponiranju ljudi za srčanu bolest. Pokazalo se da prehrana s visokim udjelom životinjskih masnoća, alkohola te malo svježeg voća i povrća povećava rizik pojave srčane bolesti. Pridržavanje prehrane s niskim udjelom životinjskih masnoća i soli te prehrane koja uključuje cjelovite žitarice, voće i povrće ima dugoročni zaštitni učinak.
Nisu li žene zaštićene od srčanih bolesti zbog estrogena?
Estrogen pomaže povećanju razine HDL čestica („dobrog kolesterola“), što djeluje kao zaštitni čimbenik kod žena, međutim, jednom kad prođu menopauzu, broj žena koje razviju srčanu bolest ne razlikuje se od muškaraca. Ako žena ima dijabetes ili povišenu razinu triglicerida, poništava se zaštitni učinak estrogena.
Kako se simptomi srčane bolesti razlikuju kod muškaraca i žena?
Simptomi srčanog udara kod muškaraca su snažna bol u prsima, bol u lijevoj ruci ili čeljusti te otežano disanje. Žene mogu imati neke od tih simptoma, no bol kod njih može biti više difuzna, te se širiti na ramena, vrat, ruke, abdomen ili čak leđa. Bol koju žene osjećaju može više nalikovati problemima s probavom i ne mora biti stalna. Ne moraju nužno ni osjećati bol nego neobjašnjenu tjeskobu, mučninu, vrtoglavicu i palpitacije i može ih obliti hladan znoj. Srčanom udaru kod žena može prethoditi neobjašnjen umor.
Kod žena je također značajno da je prvi srčani udar kojeg dožive teži i ozbiljniji nego kod muškaraca i češće dovodi do smrtnog ishoda.
Jesu li srčane bolesti nasljedne?
Srčana bolest se u nekim obiteljima može učestalo pojavljivati. No, čak i ako naslijedite rizične čimbenike koji vas predisponiraju na srčane bolesti kao što su visok kolesterol u krvi, visok krvni tlak, dijabetes ili prekomjerna tjelesna težina, postoje načini kojima možete spriječiti razvoj kardiovaskularne bolesti. Naučite kako zaštititi svoje srce.
Što sve ubrajamo u hipertenziju?
Optimalni krvni tlak definiramo kao vrijednost nižu od 120 mmHg za sistolički krvni tlak. Hipertenzijom nazivamo razinu krvnog tlaka kod koje se pokazalo da liječnički tretman pokazuje više koristi nego štete. Tu razinu općenito definiramo kao sistolički krvni tlak od 140 mmHg, ili dijastolički krvni tlak jednak ili veći od 90 mm/Hg. Sistolički krvni tlak je maksimalni pritisak u arterijama u trenutku u kojem se srce kontrahira. Dijastolički krvni tlak je minimalni pritisak u arterijama između srčanih kontrakcija.
Koja je veza između povećanog krvnog tlaka i srčane bolesti?
Krv koja teče kroz arterije potiskuje stijenke arterija i tu silu mjerimo kao krvni tlak. Do povišenog krvnog tlaka dolazi kad se vrlo male arterije (arteriole) stisnu. Srce mora pojačano raditi da potiskuje krv kroz suženi prostor i pritisak unutar žila raste. Stalan pojačani pritisak na stijenke arterija slabi stijenke i čini ih podložnima aterosklerozi.