Međunarodni dan žena ove godine obilježava 115. obljetnicu pokreta. Ta važna obljetnica podsjeća koliko je ovaj dan postao važan za usklađivanje politika i inicijativa vezanih uz ravnopravnost spolova diljem svijeta. Tijekom više od jednog stoljeća, Međunarodni dan žena prerastao je iz lokalnih prosvjeda u snažnu globalnu inicijativu koja povezuje ljude i organizacije bez obzira na granice, poslovne interese ili političke razlike. Danas je njegov značaj u tome što potiče suradnju različitih institucija, organizacija i zajednica te okuplja potrebnu podršku i sredstva za unapređenje ženskih prava. Ujedno služi kao godišnji podsjetnik i pregled stanja ravnopravnosti i ljudskih prava u svijetu.
Međunarodni dan žena ne smijemo promatrati tek kao simbolično obilježavanje; on je važan poziv na djelovanje (eng. call to action) usmjeren na postizanje mjerljivog i sustavnog napretka. Ovogodišnja kampanja Međunarodnog dana žena nosi slogan „Give To Gain“, koji potiče ljude i organizacije da dijele podršku, znanje i mogućnosti kako bi se unaprijedila ravnopravnost žena diljem svijeta. Ideja kampanje je da davanje, bilo vremena, resursa ili vidljivosti, vodi do zajedničkog napretka i otvaranja novih prilika za sve žene i djevojke.
Kako je to sažeto formulirala Gloria Steinem:
“Priča o borbi žena za ravnopravnost ne pripada niti jednoj pojedinoj feministkinji niti bilo kojoj organizaciji, već kolektivnim naporima svih onih kojima je stalo do ljudskih prava.”
Zdravlje žena i nejednakost
Pristup zdravstvenoj skrbi žena jedna je sfera u kojoj je prisutna nejednakost, naročito u slabije razvijenim zemljama. Nejednakost se u ovom kontekstu primarno odnosi na smanjena prava i pristup zdravstvenim uslugama.
Rodne predrasude u zdravstvenoj skrbi mogu rezultirati odgođenom ili pogrešnom dijagnozom, a u najtežim slučajevima i smrtnim ishodom. Negativna iskustva s medicinskim osobljem mogu dovesti do izbjegavanja ili odgađanja traženja pomoći, što također nosi ozbiljne posljedice. Povijesno gledano, sudionici medicinskih istraživanja bili su gotovo isključivo muškarci, što je dovelo do nedovoljnog razumijevanja specifičnih aspekata ženskog zdravlja. Iako su vidljivi značajni pomaci, i dalje postoji prostor za napredak.
Jedan od ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), rezolucije UN-a čije su potpisnice 193 države svijeta, je i rodna ravnopravnost. Ovaj cilj podrazumijeva eliminaciju svih oblika rodno utemeljene diskriminacije i nasilja do 2030. godine te omogućavanje jednakih prava svim ženama i djevojčicama. Neki od specifičnih ciljeva kojima se to postiže, a vezani za zdravlje žena i djevojčica, su:
- Eliminirati sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama
- Eliminirati prisilne brakove i žensko obrezivanje
- Osigurati univerzalni pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i reproduktivna prava
Mentalno zdravlje žena
Razlike u mentalnom zdravlju žena i muškaraca se mogu pripisati i biološkim i društvenim čimbenicima, kao i njihovoj interakciji. Kada govorimo o spolu, govorimo o biološkoj kategoriji koja je određena genetikom, anatomijom i fiziologijom, dok rod obuhvaća psihosocijalne čimbenike koji razlikuju žene i muškarce. Biološke razlike u mentalnom zdravlju često su povezane s djelovanjem spolnih hormona i disfunkcijama osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), osobito kod poremećaja koji su povezani sa stresom. S druge strane, rodne razlike u mentalnom zdravlju mogu se objasniti čimbenicima poput rodno uvjetovanog nasilja, rodnih uloga, društvenih očekivanja, ekonomskih teškoća, sniženog samopoštovanja, koji mogu povećavati rizik za mentalne teškoće. Razumijevanje specifičnih potreba žena u području mentalnog zdravlja ključno je za osiguravanje bolje podrške i kvalitete života.
Pojedini mentalni poremećaji zastupljeniji su kod žena, nego kod muškaraca. To su primarno internalizirane smetnje (depresivni i anksiozni poremećaji te poremećaji hranjenja) (Otten i sur., 2021).
Spolne razlike vidljive su u prevalenciji pojedinih mentalnih poremećaja. Prema podacima iz publikacije „Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj“ (HZJZ, 2024), spolno-specifična stopa prevalencije poremećaja raspoloženja (F30-F39) i anksioznih poremećaja (F40-F41) dvostruko je veća kod žena u RH u odnosu na mušku populaciju. Također, razlike s obzirom na spol zabilježene su i u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja. Žene su u 2024. godini najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja i shizofrenije.
U kontekstu zdravlja žena, a posebno njihovog mentalnog zdravlja, nužno je navesti i neke specifičnosti koje utječu na (mentalno) zdravlje žena. To je izražen utjecaj hormona tijekom i nakon trudnoće, u predmenstrualnom dijelu ciklusa te tijekom menopauze. Tako neke žene za vrijeme ili nakon trudnoće mogu razviti perinatalnu depresiju, dok menopauza može uzrokovati različite simptome poput promjena raspoloženja, anksioznosti i osjećaja potištenosti.
Rodna ravnopravnost i dalje je glavni cilj
Još uvijek često čujemo tvrdnje kako su žene „emocionalnije“, „slabije“ ili „sklone dramatiziranju“. Takvi negativni i neutemeljeni rodni stereotipi ne samo da su pojednostavljeni i netočni, već mogu imati ozbiljne posljedice.
Kada se takvi narativi ukorijene u društvu, iskustva žena nerijetko se umanjuju ili ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Posljedično, simptomi mentalnih teškoća mogu se pogrešno tumačiti kao odraz „osobnosti“, „pretjerane osjetljivosti“ ili stabilnih, trajnih unutarnjih karakteristika, umjesto da se prepoznaju kao stvarni i legitimni zdravstveni problemi koji zahtijevaju razumijevanje, podršku i stručnu pomoć.
Dekonstrukcija ovih stereotipa ključna je za stvaranje sustava koji ženama pristupa s povjerenjem, uvažavanjem i profesionalnom odgovornošću.
Kako bismo osigurali da zdravstveni sustav i društvo pristupaju ženama bez predrasuda, važno je osvijestiti stereotipe te educirati javnost i stručnjake o rodno specifičnim aspektima mentalnog zdravlja, kao i osnažiti žene da prepoznaju simptome te zatraže pomoć bez straha od osuđivanja. Razbijanjem stereotipa i unaprjeđenjem sustava podrške možemo stvarati uvjete u kojima će žene imati pristup nepristranoj dijagnostici i tretmanu mentalnih teškoća (Otten i sur., 2021).
Važni čimbenici koji mogu doprinijeti otpornosti u kontekstu mentalnog zdravlja žena su spremnost na traženje pomoći i dijeljenje osjećaja (riječ je o strategijama suočavanja koje češće koriste žene, a za je dokazano da su povezane s nižim razinama psihopatologije i višim razinama psihološke dobrobiti) te tendencija ka stvaranju snažnijih društvenih veza.
Tijekom prošlog stoljeća žene su ostvarile značajan napredak u borbi za svoja prava: od prava glasa i pristupa obrazovanju do veće zastupljenosti u političkom i javnom životu. Ipak, u mnogim dijelovima svijeta temeljna prava žena i dalje su ozbiljno ugrožena, bilo kroz zakonska ograničenja, institucionalnu nejednakost ili društvene norme koje podržavaju diskriminaciju.
Čak i u razvijenim društvima poput Hrvatske rodna ravnopravnost ne smije se uzimati zdravo za gotovo. Nužno je kontinuirano preispitivati duboko ukorijenjene predrasude, osvještavati suptilne oblike diskriminacije te aktivno i sustavno djelovati na njihovu prevenciju, što podrazumijeva usklađivanje javnih politika, obrazovnih sustava i radnog okruženja s novim društvenim izazovima, poput ekonomskih nejednakosti, neplaćenog rada skrbi te pitanja mentalnog zdravlja i sigurnosti žena.
Rodna ravnopravnost nije statičan cilj, već dinamičan proces koji zahtijeva trajnu društvenu odgovornost, političku volju i aktivno sudjelovanje svih građana.
Upravo zato moramo kontinuirano poticati sve dionike, od donositelja odluka, preko organizacija pa sve do svih pojedinaca da aktivno doprinose gradnji svijeta u kojem su jednake prilike dostupne svima, baš kao što to nalaže „slogan“ ovogodišnje kampanje povodom Međunarodnog dana žena „Give To Gain“.
Izvori:
Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, HZJZ
Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024., HZJZ
Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, HZJZ
National Institute of Mental Health
Otten, D., Tibubos, A. N., Schomerus, G., Brähler, E., Binder, H., Kruse, J., … & Beutel, M. E. (2021). Similarities and differences of mental health in women and men: a systematic review of findings in three large German cohorts. Frontiers in Public Health, 9, 553071.