Od 2003. godine, u Hrvatskoj se, uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), obilježava i nacionalni dan nepušenja, a čiji je cilj podsjetiti javnost na važnost nepušenja jer se pušenje duhana smatra jednim od najznačajnijih čimbenika rizika za zdravlje. Hrvatski dan nepušenja obilježava se tradicionalno prvog dana Korizme, s obzirom na to da je Korizma specifično razdoblje u kojem velik broj ljudi u svoj život nastoji uvesti neku zdravu i korisnu naviku. Cilj je potaknuti pušače na prestanak pušenja tako da 24 sata ne zapale cigaretu, steknu uvid da to nije nemoguće i nastave s apstinencijom.
Hrvatski dan nepušenja, ove godine obilježava se 18. veljače 2026. godine, a povodom obilježavanja istog, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održan je okrugli stol na kojem su predstavljeni aktualni trendovi i programi koji se provode u području prevencije pušenja i smanjenja štetnih posljedica vezanih za pušenje. Okrugli stol otvorila je doc. dr. sc. Marija Bubaš, prim. dr. med. spec., državna tajnica Ministarstva zdravstva, koja je istaknula važnost suzdržavanja od duhanskih i nikotinskih proizvoda te prestanka pušenja za očuvanje zdravlja svakog pojedinca.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., pozvao je sve osobe koje puše i koriste duhanske i srodne proizvode da se odluče na prestanak, a istaknuo je kako novi duhanski i nikotinski proizvodi nisu zamjena za tradicionalne duhanske proizvode te štete zdravlju korisnika.
Gospodin Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ, predstavio je aktualne nacionalne trendove i politike u području ovisnosti s naglaskom na duhan, a gđa. Smilja Golomejić (HZJZ) istaknula je najnovije globalne trendove prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
Prof. dr. sc. Marko Jakopović, dr. med., iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac govorio je o bolestima povezanim s pušenjem, a prim. Vjekoslava Amerl Šakić, dr. med., predstavnica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, podsjetila je na izazove s kojima se susreću obiteljski liječnici pri liječenju ovisnosti o nikotinu.
Zaključno, gđa. Katarina Milković, ravnateljica Agencija za odgoj i obrazovanje istaknula je ulogu obrazovnog sustava u borbi protiv pušenja.
Okrugli stol završio je pozivom na prestanak pušenja koji je povezan s boljim zdravljem, duljim i kvalitetnijim životom pojedinca, ali i njegove okoline.
Ključni globalni trendovi
- Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 8 milijuna ljudi u svijetu umre od posljedica aktivnog ili pasivnog pušenja, dok je više od 7 milijuna smrti povezano s izravnom uporabom duhana, a oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva povezano je s pasivnim pušenjem.
- Oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači.
- Prestanak pušenja smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća za 20-90% u usporedbi s pušačima
- Svjetski broj ljudi koji koriste duhan danas je približno 1.2 milijarde, što je pad s oko 1.38 milijardi u 2000. godini.
- Od 2010. do 2024. godine došlo je do 27 % relativnog smanjenja broja korisnika duhana globalno
- Muškarci čine više od 80 % svih pušača, a prevalencija među njima je sporo opadala (s oko 41.4 % 2010. na 32.5 % u 2024.).
- Europa ima jednu od najviših stopa pušenja u svijetu s oko 24.1 % odraslih korisnika duhana u 2024.
- Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje globalnu upotrebu e-cigareta na preko 100 milijuna ljudi koji sada koristi elektroničke cigarete (≈ 86 mil. odraslih + ≈ 15 mil. adolescenata).
Ključni trendovi vezani za pušenje u Hrvatskoj
- Gotovo 38 % odraslih građana puši cigarete, a udio pušača u dobi 25–34 godine prelazi 40 %, što Hrvatskoj daje jednu od najviših stopa u Europskoj uniji.
- Velika je zastupljenost e-cigareta među učenicima, oko 44 % ih je barem jednom probalo e-cigarete.
- Podaci iz međunarodnih istraživanja (ESPAD) pokazuju da je Hrvatska među zemljama s visokom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (~19 %), što je znatno iznad europskog prosjeka.
- Pušenje ostaje glavni ponašajni rizični faktor za bolesti srca, pluća i karcinome te predstavlja značajan teret za javno zdravstvo.
- Podaci pokazuju da mladi počinju pušiti već u dobi od 13–16 godina, što naglašava potrebu za ciljanim preventivnim intervencijama u školama i zajednicama.