U Hrvatskoj se Dan očeva obilježava 19. ožujka, na blagdan Svetog Josipa, koji se u kulturnoj i društvenoj tradiciji često povezuje s očinstvom, brigom za obitelj i odgovornošću prema djeci. Ovaj dan prilika je da se podsjetimo koliko je uloga očeva važna za zdrav razvoj djece – ne samo kroz brigu i osiguravanje materijalnih uvjeta, nego i kroz njihovu prisutnost, podršku i uključenost u svakodnevni život djeteta.
Važno je naglasiti da Dan očeva ne obilježavaju samo biološki očevi, nego i muški skrbnici u različitim ulogama – posvojitelji, očusi, djedovi, udomitelji, mentori i druge važne muške osobe koje sudjeluju u odgoju i podršci djetetu. Njihova prisutnost i odnos s djetetom također mogu imati važnu zaštitnu ulogu u razvoju i očuvanju mentalnog zdravlja.
Sve veći broj istraživanja pokazuje da su očevi važan zaštitni čimbenik u mentalnom zdravlju djece. Djeca koja imaju kvalitetan odnos s očevima ili drugim važnim muškim skrbnicima češće razvijaju stabilno samopouzdanje, bolju sposobnost regulacije emocija, razvijenije socijalne vještine i veću otpornost na stres. Aktivna uključenost očeva povezana je s pozitivnim emocionalnim i socijalnim razvojem djece, osobito u području emocionalne regulacije i socijalnih kompetencija.
Istraživanja također pokazuju da viša razina uključenosti očeva može smanjiti rizik od depresivnih simptoma kod djece i adolescenata. U takvim slučajevima očev angažman djeluje kao važan zaštitni čimbenik, osobito u nepovoljnim ili stresnim životnim okolnostima.
Istodobno je važno naglasiti da mentalno zdravlje očeva ima snažan utjecaj na razvoj djece. Kada se očevi suočavaju s depresijom, anksioznošću ili kroničnim stresom, to može nepovoljno utjecati na djetetov emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj. Mentalno zdravlje roditelja i djece stoga je usko povezano i međusobno se oblikuje kroz svakodnevne obiteljske odnose.
Upravo zbog te povezanosti suvremeni javnozdravstveni pristupi sve više naglašavaju koncept zdravlja obitelji i zdravlja zajednice, u kojem se mentalno zdravlje djece promatra u širem kontekstu obiteljskih odnosa i podrške koju obitelji dobivaju iz svoje okoline.
U tom okviru važnu ulogu imaju lokalne zajednice, škole, zdravstveni sustav i savjetovališta za mentalno zdravlje, koja mogu pružiti podršku roditeljima i obiteljima. Kada zajednica prepoznaje i potiče aktivno očinstvo, stvara se poticajno okruženje koje pridonosi zdravijem razvoju djece i većoj dobrobiti cijele obitelji.
U javnom prostoru također je važno isticati pozitivne primjere očinstva. Kada vidimo očeve koji aktivno sudjeluju u životu svoje djece, provode vrijeme s njima, razgovaraju i pokazuju brigu, takvi primjeri mogu ohrabriti i druge očeve.
U današnjem društvu očinstvo se sve više promatra kroz prizmu odgovornosti, brige i aktivne uključenosti u život obitelji. Mnogi očevi svoj rad doživljavaju kao važan način osiguravanja stabilnosti, sigurnosti i dostojanstva obitelji, ali i kao dio šire odgovornosti prema dobrobiti djece.
Istodobno, suvremeni društveni i ekonomski uvjeti donose i brojne izazove. Očevi koji se suočavaju s nezaposlenošću ili nesigurnim radnim uvjetima često doživljavaju dodatni pritisak, jer osjećaj odgovornosti za obitelj može biti snažan izvor brige i emocionalnog opterećenja. U takvim okolnostima postaje posebno važno prepoznati i podržati ulogu očeva, ne samo kroz rad, nego i kroz njihovu prisutnost, brigu i odnos s djecom.
Plan za očeve: pristup „Tri horizonta očinstva“
Očevi i drugi muški skrbnici mogu promišljati svoju ulogu kroz tri vremenska horizontal: što mogu učiniti danas, kako podržati razvoj djeteta tijekom odrastanja te kakav odnos žele imati s djetetom u budućnosti.
Prvi horizont – svakodnevna prisutnost (danas)
- odvojiti vrijeme za razgovor o djetetovu danu
- provesti vrijeme u zajedničkoj aktivnosti bez distrakcija
- aktivno slušati i pokazati interes za djetetove osjećaje
- pružiti podršku i ohrabrenje
Drugi horizont – razvoj i podrška (razdoblje odrastanja)
- poticati znatiželju i učenje
- razvijati vještine rješavanja problema
- učiti dijete kako se nositi s emocijama i stresom
- poticati odgovornost, suradnju i samostalnost
Treći horizont – dugoročni odnos (kroz život)
- održavati otvorenu komunikaciju
- modelirati vrijednosti poput poštovanja, empatije i odgovornosti
- biti stabilan izvor podrške kroz životne promjene
- njegovati odnos koji ostaje važan i u odrasloj dobi djeteta
Gdje očevi mogu pronaći pouzdane informacije i podršku
U vremenu kada se informacije često traže na društvenim mrežama ili internetskim forumima, važno je naglasiti da pouzdane informacije o roditeljstvu i mentalnom zdravlju treba tražiti na provjerenim mjestima.
Kontakt – Savjetovalište za mentalno zdravlje
Služba za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
Rockefellerova 7, 10000 Zagreb
Telefon:
01 7815 652
+385 91 468 3067 (u slučaju nedostupnosti fiksne linije)
Ako vam je lakše komunicirati putem e-maila, slobodno pošaljite upit u bilo kojem trenutku na adresu:
mentalno.zdravlje@hzjz.hr
Na vaš upit bit će odgovoreno u najkraćem mogućem roku, a sve informacije bit će pružene u skladu s vašim potrebama i situacijom.
Tko se može javiti Savjetovalištu?
- Osobe koje traže informacije o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja i stručnjacima.
- Pojedinci koji se suočavaju s emocionalnim poteškoćama, stresom, anksioznošću ili depresijom i trebaju podršku.
- Osobe koje ne znaju kome se obratiti i trebaju smjernice za daljnju pomoć.
- Članovi obitelji i prijatelji koji žele saznati kako pomoći nekome bliskom.
- Stručnjaci (npr. učitelji, poslodavci) koji žele informacije o resursima za mentalno zdravlje za druge.
Savjetovališta za mentalno zdravlje dostupna su i u županijskim zavodima za javno zdravstvo, gdje roditelji i obitelji mogu dobiti stručnu podršku i savjetovanje.
Dodatne informacije i podrška za mentalno zdravlje
U Hrvatskoj roditelji i skrbnici mogu potražiti pouzdane informacije i podršku kroz sustav javnog zdravstva.
Jedan od korisnih izvora informacija je edukativna aplikacija i portal Zdravko Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji pruža provjerene informacije o zdravlju, razvoju djece i mentalnom zdravlju.
Portal i aplikacija dostupni su na adresi:
https://zdravko.hzjz.hr
Literatura
Amato PR. Father–child relationships and offspring’s psychological well-being. Journal of Marriage and Family.
Sarkadi A. i sur. Fathers’ involvement and children’s developmental outcomes. Acta Paediatrica.
Cui H. i sur. Father involvement and preschoolers’ resilience. BMC Psychology, 2025.
Recent research on paternal mental health and child development. JAMA Pediatrics commentary, 2025.
World Health Organization. Nurturing Care for Early Childhood Development.