Porast broja akutnih hepatitisa nepoznatog uzroka kod djece

Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) je 5. travnja 2022. putem međunarodnog sustava razmjene podataka izvijestilo o porastu broja oboljelih od teškog akutnog hepatitisa nepoznatog uzroka među prethodno zdravom djecom. Virusi hepatitisa A, B, C, D i E i drugi poznati uzroci akutnog hepatitisa su isključeni. Nekoliko zemalja EU/EEA, SAD, Izrael i Japan također bilježe oboljele od akutnog hepatitisa nepoznatog uzroka među djecom.

Oboljeli su imali teške kliničke simptome hepatitisa koji su zahtijevali bolničko liječenje.  Uz žuticu zabilježene su izrazito visoke vrijednosti jetrenih transaminaza (AST i ALT). U velikom broju slučajeva pojavi žutice prethodila je gastointestinalna bolest praćena povraćanjem, proljevom i mučninom. Podaci o ishodu slučajeva još se prikupljaju. Do sada se većina pacijenata za koje postoje podaci oporavila, ali je kod određenog broja bolest uznapredovala do akutnog zatajenja jetre koje je zahtijevalo i transplantaciju jetre. Do danas je najveći broj oboljelih zabilježen u UK-u (111) dok je iz zemalja EU/EEA prijavljeno 55 vjerojatnih slučajeva. Dodatnih 12 slučajeva prijavljeno je iz SAD-a, 12 iz Izraela i jedan iz Japana.

U Hrvatskoj za sada nije zabilježen niti jedan slučaj oboljenja.

Izloženost oboljelih u UK nekoj određenoj vrsti hrane, lijekovima ili toksinima nije se uspjela za sada identificirati. Kako bi se utvrdila moguća  etiologija, detaljna epidemiološka, mikrobiološka i toksikološka obrada oboljelih još je u tijeku. Uzorci oboljelih su testirani na niz različitih virusa. U Engleskoj i Škotskoj, 75,5% odnosno 50% oboljelih bilo je pozitivno na adenovirus. Podtipiziranjem 11 oboljelih iz UK-a kod svih je utvrđen tip 41F koji je identificiran i među nekoliko oboljelih prijavljenih u SAD-u. Kako kod zdrave djece infekcije adenovirusima obično izazivaju blage kliničke slike, istražuju se čimbenici koji bi u kombinaciji s adenovirusom mogli dovesti do teže infekcije ili imunološki posredovnog oštećenja jetre. Drugi mogući uzroci (npr. drugi infektivni ili toksični uzročnici) još se uvijek istražuju i nisu isključeni.

Patogeneza bolesti i putevi prijenosa također su još uvijek nepoznati. Bolest je prilično rijetka i dokazi o prijenosu s čovjeka na čovjeka ostaju nejasni. Slučajevi u EU/EEA su sporadični i za sada se ne primjećuju grupiranja. Kako je etiologija i dalje nepoznata, učinkovite mjere suzbijanja u ovoj fazi ne mogu se u potpunosti definirati. Kako je kod male djece fekalno-oralni put prijenosa virusa čest, preporučuje se  pojačano provođenje općih higijenskih mjera kao što su pravilna higijena ruku, čišćenje i dezinfekcija površina, posebice u vrtićima, školama, igraonicama i na drugim mjestima koja pohađaju djeca.