Svjetska zdravstvena organizacija (WHO/Europa) pripremila je novi paket resursa usmjerenih na smanjenje šteta povezanih s alkoholom putem učinkovitijih politika određivanja cijena i oporezivanja. Oporezivanje alkohola jedno je od najisplativijih javnozdravstvenih rješenja („best buy“) za prevenciju nezaraznih bolesti, ali je i dalje nedovoljno iskorišteno. Čak i umjereno povećanje poreza može smanjiti konzumaciju alkohola, spasiti živote i istovremeno povećati javne prihode. Europska regija SZO i dalje ima najvišu konzumaciju alkohola po glavi stanovnika na svijetu, a alkohol je postao znatno pristupačniji, osobito u EU. U nekim zemljama EU-a danas se može kupiti i do 76% više vina za istu razinu prihoda, dok vino ostaje najmanje oporezovano alkoholno piće.
Kako bi podržala zemlje u smanjenju štetne konzumacije alkohola, SZO je 21. lipnja 2025. godine objavila dva ključna dokumenta:
1. „Alkoholni porezi, cijene i pristupačnost u europskoj regiji SZO-a u 2022.“ (eng) – sveobuhvatna analiza trendova oporezivanja, pristupačnosti i postojećih politika te njihovih nedostataka .
2. „Priručnik za provedbu politika oporezivanja i određivanja cijena alkohola“ (eng) – praktični vodič za donositelje politika s koracima za učinkovito uvođenje, provedbu i praćenje fiskalnih mjera za smanjenje štetnih učinaka alkohola.
SZO kao jedno od ključnih rješenja vidi uvođenje i povećanje trošarina na alkoholna pića, čime bi se putem viših i minimalnih cijena smanjila prekomjerna konzumacija alkohola. SZO ističe kako je oporezivanje alkohola dokazano učinkovit, ali nedovoljno iskorišten alat koji istovremeno štiti zdravlje i povećava državne prihode. Niže cijene alkohola posebno utječu na rizične skupine poput mladih i osoba koje piju prekomjerno. Uz bolji nadzor i modernizaciju sustava praćenja, države mogu istovremeno smanjiti ilegalno tržište i iskoristiti dodatne porezne prihode za ulaganja u zdravstvo i socijalne usluge.
U svojim dokumentima, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje sljedeće mjere:
- Povećanje trošarina na alkoholna pića kako bi se smanjila njihova pristupačnost i potrošnja.
- Porezna struktura prema količini alkohola – oporezivanje bi trebalo odražavati količinu čistog alkohola u piću, jer su štetni učinci proporcionalni konzumiranoj količini.
- Mjere protiv prekomjernog pijenja, uključujući minimalne cijene, dodatne poreze na jaka pića i politike koje nisu vezane uz cijenu, poput probira, kratkih intervencija i ograničenja dostupnosti.
- Usklađivanje trošarina i minimalnih cijena s inflacijom i dohotkom, kako bi se dugoročno održala učinkovitost porezne politike.
- Regionalna i međusektorska suradnja, s ciljem usklađivanja politika i borbe protiv prekogranične prodaje alkohola.
- Jačanje sustava praćenja kako bi kreatori politika raspolagali pouzdanim podacima i mogli donositi informirane odluke.
Zaključno, SZO poručuje da je učinkovitije oporezivanje alkohola jedan od najmoćnijih alata za zaštitu zdravlja populacije i održivost javnih financija, koji države trebaju iskoristit.