Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo proveo je 2023. godine četvrti val nacionalnog istraživanja o uporabi sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 4988 građana u dobi od 15 do 64 godine.
Cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o rasprostranjenosti uporabe sredstava ovisnosti, obrascima konzumacije te stavovima i percepciji rizika u općoj populaciji i odabranim podskupinama stanovništva. U ovom valu istraživanja prvi su put obuhvaćene i ponašajne ovisnosti – igranje igara na sreću, videoigara i korištenje društvenih mreža. Istraživanje je provedeno prema metodološkim smjernicama Agencije Europske unije za droge (EUDA), što omogućuje praćenje trendova od 2011. godine i usporedbu s podacima drugih europskih zemalja.
Uporaba sredstava ovisnosti u posljednjih godinu dana – rezultati istraživanja 2023. godine
Duhan je pušilo 42.2 % odraslih i 44.5 % mlađih odraslih (15–34 godine) u godini koja je prethodila istraživanju. Muškarci su pušili češće od žena (47.1 % naspram 37.3 %). Najveća prevalencija pušenja u posljednjih godinu dana zabilježena je u dobi od 25 do 34 godine (47.7 %).
Alkoholna pića konzumiralo je 77.7 % odraslih i 82.4 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Muškarci su konzumirali češće (84 %) nego žene (71.3 %). Najveća prevalencija konzumacije alkohola bila je u skupini od 25 do 34 godine (85.1 %).
Sedative ili trankvilizatore uzimalo je 22 % odraslih i 13.5 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Žene su ih uzimale češće (25.6 %) od muškaraca (18.3 %). Najviše korištenja zabilježeno je u najstarijoj skupini (55–64 godine, 35.2 %).
Ilegalne droge koristilo je 9.9 % odraslih i 18.3 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Najčešće korištena droga bila je kanabis (8.8 % odraslih, 16.6% mlađih odraslih). Muškarci su ga koristili češće od žena (12.1 % naspram 5.5 %). Najveće prevalencije korištenja kanabisa bile su među osobama u dobi od 15 do 24 godine (18 %) i 25 do 34 godine (15.4 %).
Ostale ilegalne droge (amfetamini, metamfetamini, ecstasy, kokain, LSD, heroin) koristilo je do 3% odraslih i do 5% mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Najčešće uzimana bila je kokain (2.6 % odraslih, 4.2 % mlađih odraslih), češće kod muškaraca nego žena (3.9 % naspram 1.2 %).
Igre na sreću igralo je 32.8 % odraslih i 33.4 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Muškarci su igrali češće (40.5 %) nego žene (25.3%), a najviša prevalencija zabilježena je u dobi od 25 do 44 godine.
Videoigre je igralo 29.6 % odraslih i 52.7 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Najviše su ih igrali muškarci (37.2 % naspram 22.1% žena) i osobe od 15 do 24 godine (65.6 %).
Društvene mreže koristilo je 78.3 % odraslih i 95.4 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Žene su bile nešto češće korisnice (81.1 % naspram 75.6 % muškaraca), a gotovo svi u dobi od 15 do 24 godine (97.3 %) koristili su društvene mreže.
Dobiveni podaci pružaju temelj za praćenje trendova, planiranje javnozdravstvenih mjera i usmjeravanje preventivnih aktivnosti.
Publikacija s detaljnim rezultatima istraživanja dostupna je OVDJE (PDF, 12.6 MB).