Prema odluci UN-a, Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja.
“Poremećaj iz spektra autizma” (PSA) predstavlja neurorazvojni poremećaj koji utječe na način na koji osoba komunicira, ostvaruje socijalne odnose i doživljava svijet oko sebe. Radi se o razvojnom poremećaju te se klinička slika tijekom života pojedinca mijenja. Očituje se kroz:
a) teškoće u socijalnoj komunikaciji i interakciji
b) ograničene i ponavljajuće obrasce ponašanja, interesa i aktivnosti
Dijagnoza se donosi kada su navedeni simptomi prisutni u ranom razvojnom periodu, uzorkuju klinički značajno oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja te kada se smetnje ne mogu bolje objasniti intelektualnom onesposobljenošću ili općim razvojnim stanjem (iako se intelektualna onesposobljenost i autizam mogu javiti zajedno).
Radi se o spektru, odnosno poteškoće se manifestiraju na različite načine i mogu dolaziti u različitom intenzitetu. Neki trebaju veliku podršku, dok su drugi potpuno samostalni i visokofunkcionalni – svaka autistična osoba je jedinstvena. Simptomi se mogu uočiti već oko 18. mjeseca života, a dijagnozu postavlja stručni tim (dječji psihijatar, psiholog, edukacijski rehabilitator). Autizam se ne može izliječiti, ali se uz pravovremenu podršku (logoped, edukacijski rehabilitator, radni terapeut) simptomi mogu ublažiti i razvijati potencijal osobe.
Razumijevanje autizma se mijenja i razvija pod utjecajem novih znanstvenih spoznaja iz područja neuroznanosti, genetike, psihologije, pedagogije i psihijatrije, kao i društvenih promjena. Prije samo nekoliko desetljeća autizam je bio rijetko prepoznat i uglavnom smatran teškim i izoliranim razvojnim poremećajem u djetinjstvu te su se naglašavali deficiti i tražili uzroci. Danas znamo da su autistične osobe vrlo različite te nisu ograničene na jedan jedinstveni oblik funkcioniranja niti se pojavnost može povezati s jednim jedinstvenim uzrokom. U novije vrijeme se zagovara pristup koji ističe ljudska prava i inkluziju, a u kojem se autizam ne doživljava kao problem koji treba riješiti, nego kao dio ljudske raznolikosti koji treba razumjeti i podržati. Suprotno prethodnim uvjerenjima da se autistične osobe treba prilagoditi okolini, stavlja se naglasak na prilagodbu okoline kako bi se uklonile prepreke, istaknule njihove jake strane i omogućila veća uključenost, samostalnost i kvalitetniji život.
Posljednjih je godina došlo do povećanja broja ljudi s utvrđenom dijagnozom autizma. Iako nije utvrđen uzrok porasta oboljelih, moguće je da su rastuće brojke rezultat bolje osviještenosti o autizmu, kao i poboljšanje dijagnostičkih postupaka te promjene u dijagnostičkim kriterijima zbog kojih već broj ljudi zadovoljava kriterije za dobivanje dijagnoze autizma.
Sukladno podacima Registra osoba s invaliditetom, u Republici Hrvatskoj su evidentirane 7.384 osobe s poremećajem iz spektra autizma (5.641 osoba muškog spola i 1.743 osoba ženskog spola).
Što ako je djetetu dijagnosticiran autizam?
- Educirajte se o autizmu i primjerenom poticanju djetetovog razvoja
- Uključite dijete u tretmane koji mu mogu pomoći u razvoju vještina koje mu nedostaju (npr. logoped, edukacijski rehabilitator, radni terapeut), kao i u aktivnosti u zajednici (npr. sport, ples, pjevanje, gluma, likovne radionice itd.)
- Pokušajte pronaći načine kako okolinu prilagoditi djetetovim specifičnostima u funkcioniranju (npr. u komunikaciji, senzorici) te istražite po potrebi različite oblike potpomognute komunikacije i pomoćne tehnologije
- Pokušajte opažati i slijediti djetetove interese te ih koristite za učenje i usvajanje novih vještina
- Ako možete, okružite se ljudima koji razumiju potrebe vašeg djeteta i kojima je stalo da ono napreduje
- Pokušajte se povezati s obiteljima koje se susreću sa sličnim izazovima, kako biste razmijenili znanja i iskustva te si pružili međusobnu podršku
- Iskoristite naknade, povlastice i usluge koje su vam dostupne na lokalnoj i državnoj razini
- Brinite o sebi kako biste mogli brinuti o svom djetetu – osigurajte si vrijeme za odmor, razgovarajte o zabrinutostima, a po potrebi potražite i stručnu pomoć
- Pokušajte se sjetiti kako su mogućnosti osobe s autizmom neograničene, a stereotipna ponašanja djeteta imaju veliko značenje i vrijednost za njega
- Nastojte imati na umu da dijete s autizmom može napredovati u pravom okruženju te da su najuspješnija djeca ona čiji su roditelji posvećeni, optimistični glede njihovih sposobnosti i puni nade za djetetovu budućnost
Donosimo kontakte udruga koje pružaju podršku pri nošenju s dijagnozom autizma:
Savez udruga za autizam Hrvatske
Donosimo kontakt za odrasle osobe u spektru autizma koje ne pate od intelektualnih teškoća:
Udruga za autizam i ostale neurodivergentnosti, samozastupanje i kulturu različitosti
Autizam nije nešto što treba „ukloniti“, već razumjeti, a osobe s autizmom ne žele biti „popravljene“, već biti prihvaćene, shvaćene i podržane.
Uz podršku, prilagodbu i prihvaćanje svaka osoba može razvijati svoje potencijale. Različitost je vrijednost.
Literatura:
Savez udruga za autizam Hrvatske [SUZAH] (n.d.). O autizmu. Preuzeto 26.2.2026. s https://www.autizam-suzah.hr/o-autizmu/