Zaštita zdravlja na putovanju započinje još tijekom planiranja putovanja pa je poželjno da se osobe koje namjeravaju putovati pravovremeno raspitaju o potencijalnim zdravstvenim rizicima i načinima kako te rizike smanjiti ili ukloniti. Preporučuje se da se savjetovanje u putničkoj ambulanti, tijekom kojeg će liječnik procijeniti vrste rizika kojima osoba može biti izložena, obavi najmanje 4-6 tjedana prije odlaska na putovanje.
Pročitajte više o zdravstvenim rizicima, mjerama opreza i prevencije te zaštiti zdravlja na putovanju.
Opće preporuke o mjerama prevencije zaraznih bolesti
Zaštita od bolesti nastalih dodirom s insektima i drugim životinjama
Zaštita od spolno prenosivih bolesti
Obavezna i preporučena cijepljenja
Mjere opreza pri povratku s putovanja
Pri procjeni zdravstvenih rizika u obzir se uzima niz čimbenika:
- mjesto putovanja (država, regija; urbano ili ruralno područje);
- razlog putovanja i planirane aktivnosti (npr. službeni put, turističko putovanje, „backpackeri“, volonterski rad, misionarska služba, hodočašće, međunarodni festivali, vojna misija, terensko istraživanje i dr.)
- vrsta smještaja (hotel određene kategorije, hostel, kamp, privatni smještaj kod prijatelja, obitelji odnosno lokalnog stanovništva i dr.)
- duljina boravka (od nekoliko dana, mjeseci i godina do trajnog preseljenja)
- vrijeme putovanja (ovisno o dijelu godine u kojem se putuje, rizik za određene zarazne bolesti kao što su primjerice malarija, meningokokna bolesti i dr. na određenom području može znatno varirati)
- zdravstveno stanje osobe koja putuje, pri čemu se posebna pažnja posvećuje djeci, trudnicama i osobama starije životne dobi kao i osobama s određenim kroničnim bolestima neovisno o dobi. Također je pritom važno dobiti informaciju o prethodnim cijepljenjima, eventualnim reakcijama na neka od primljenih cjepiva, postojećim alergijama te vrsti lijekova koje osoba uzima zbog svoje kronične bolesti.
Na temelju utvrđenih rizika, liječnik daje preporuke o načinima na koje osoba svojim ponašanjem i specifičnim preventivnim medicinskom mjerama može te rizike smanjiti ili izbjeći. Preporuke o mjerama prevencije zaraznih bolesti su navedene niže, uz napomenu da su putnici potencijalno izloženi i nizu drugih opasnosti. To su, primjerice, ugrizi ili ubodi životinja, ozljede, opekline, alergijske reakcije, visinska bolest, poremećaj cirkulacije kao posljedica dugotrajnog putovanja (duboka venska tromboza) i drugo.
U zaštiti od zaraznih bolesti je važno pridržavati se određenih preporuka o ponašanju kojim se smanjuje rizik izloženosti pojedinim uzročnicima, ovisno o načinu njihovog prijenosa:
- prljavim rukama odnosno kontaminiranom hranom ili pićem (tzv. fekalno-oralni prijenos): putnički proljevi, hepatitis A, trbušni tifus, kolera
- insektima i drugim životinjama: malarija, žuta groznica, Denga, Chikungunya, japanski encefalitis, Zika virusna bolest, infekcija MERS-CoV, ptičja gripa, bjesnoća i dr.
- spolnim putem: gonoreja, sifilis, hepatitis B, hepatitis C, HIV
- kapljičnim putem: ospice, meningokokni meningitis, sezonska gripa.
Zbog klimatskih i drugih osobitosti zemlje u koju se putuje i zbog naravi samog puta, vrlo je često povećan rizik „crijevnih“ zaraznih bolesti te bolesti koje su posljedica dodira s insektima i drugim životinjama.
Poseban rizik sa sobom nose i putovanja vezana za međunarodna masovna okupljanja kao što su hodočašća, festivali i sportska događanja, kada se na jednom mjestu nađe veliki broj ljudi iz najrazličitijih dijelova svijeta, među kojima ima i onih koji nisu cijepljeni protiv uobičajenih bolesti kao što su, primjerice, ospice. Masovno je okupljanje, primjerice, razlog zašto svi hodočasnici na hadž moraju imati službeno dokumentirano u Međunarodnoj cijepnoj knjižici („žuta knjižica“) da su uredno cijepljeni četverovalentnim cjepivom protiv meningokoka A, C, W, Y135, u protivnom im nije dopušten ulazak u Meku.
Zaštita od crijevnih zaraza
Sve se crijevne zaraze prenose na sličan način, tako da se uzročnici bolesti unesu u usta prljavim rukama ili zagađenom hranom, pićem ili predmetima i progutaju. Za neke od tih bolesti postoji mogućnost zaštite cijepljenjem, npr. hepatitis A, trbušni tifus i koleru, koje se evidentira u “žutu knjižicu”. No, ova cjepiva, iako vrijedna, ne štite u potpunosti i veoma je važno, bez obzira na obavljeno cijepljenje, pridržavati se određenih općih mjera zaštite. Razlog više je i činjenica da postoje još i brojne druge crijevne bolesti (npr. razni crijevni nametnici) protiv kojih ne postoji nikakvo cjepivo, već samo spomenute mjere opreza:
- korištenje samo provjerene vode za piće i osobnu higijenu. Najbolje je uopće ne piti običnu vodu (iz slavine), već konzumirati isključivo originalno flaširana pića;
- konzumiranje svježe pripravljene hrane koja je dobro kuhana ili pečena;
- temeljito pranje sirove hrane, voća, povrća i drugih namirnica, koristeći provjerenu (zdravstveno ispravnu) vodu;
- izbjegavanje konzumiranja sirove hrane koja se ne može dobro oprati;
- izbjegavanje sladoleda i slastica, osim industrijskih koje se pravilno drže u rashladnim vitrinama;
- izbjegavanje jela u neprovjerenim ili izgledom sumnjivim restoranima;
- pojačane mjere osobne higijene (često pranje ruku, korištenje dezinfekcijskih vlažnih maramica ili gelova);
- pri pojavi nekih znakova bolesti kao što su proljev, povišena temperatura, povraćanje i dr., svakako se treba odmah javiti liječniku da se, ako je potrebno, liječenje započne što prije i da se zaštite i druge osobe.
Zaštita od bolesti nastalih dodirom s insektima i drugim životinjama
Izravan ili neizravan dodir s insektima ili drugim životinjama može rezultirati raznim zaraznim bolestima kao posljedica:
- uboda ili ugriza insekata (npr. komarac, krpelj, nevid ili papatač)
- ugriza ili ogrebe životinje
- konzumacije sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa i drugih životinjskih proizvoda
- dodira s izlučevinama životinje (udisanjem zaraznog aerosola, pijenjem zagađene vode ili njenim izravnim kontaktom s kožom i sluznicom)
Sve navedeno dovoljan je razlog da poduzmete određene mjere opreza tijekom svog puta.
Za smanjenje svih ovih rizika, općenito je potrebno:
- izbjegavati neposredne kontakte s divljim, ali i domaćim životinjama te tako smanjiti mogućnost da Vas životinja ugrize ili ogrebe
- izbjegavati kupanje u vodama stajaćicama (rijeke, jezera), koje su sigurno zagađene životinjskim izlučevinama i stoga opasne
- koristiti prikladnu odjeću i obuću, zaštitne mreže za vrijeme spavanja te preparate koji tjeraju komarce i druge insekte (repelenti)
- izbjegavati konzumaciju sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa i drugih životinjskih proizvoda (sirovo mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i dr.)
Općenito se preporučuje da se u slučaju zmijskog ujeda, ugriza ili ogreba bilo koje životinje, kao i kod pojave bolesti s visokom temperaturom svakako što prije javite liječniku.
U pojedinim se područjima svijeta, ovisno o epidemiološkoj situaciji, mogu javiti i drugi povećani zdravstveni rizici, primjerice povezani s nekim epidemijama među ljudima ili životinjama, o čemu se putnici uvijek dopunski obavješćuju i savjetuju (primjer ovakvog savjetovanja je preporuka izbjegavanja boravka na sajmovima žive peradi u prevenciji ptičje gripe ili izbjegavanja kontakta s devama i konzumacije devinog mlijeka u prevenciji MERS-CoV infekcije).
Zaštita od spolno prenosivih bolesti
Odgovorno spolno ponašanje ključno je u sprečavanju odnosno smanjenju rizika od spolno prenosivih infekcija, uključujući hepatitis B, hepatitis C i HIV infekciju i podrazumijeva suzdržavanje od spolnih odnosa (apstinencija), održavanje spolnih odnosa isključivo u uzajamno vjernoj vezi te redovito i pravilno korištenje zaštite (kondoma i dr.) pri svakom spolnom odnosu sa svim spolnim partnerima. Važna je i redovna i pravilna osobna higijena (pranje ruku i genitalnog područja prije i nakon spolnog odnosa), čime se smanjuje rizik prijenosa crijevnih zaraza kao što su hepatitis A i šigeloza.
Osim opisanih preporuka za prevenciju određenih zaraznih bolesti, postoje i posebni oblici medicinske zaštite kao što su zaštitna cijepljenja ili preventivno uzimanje određenih lijekova (tzv. kemoprofilaksa, npr. upotreba određenih antimalarika u prevenciji malarije). Ovi se oblici zaštite propisuju individualno za svakog putnika posebno, prema užem području u koje odlazi.
Obavezna i preporučena cijepljenja
Za potrebe zaštite tijekom putovanja u našoj se ambulanti osoba može cijepiti protiv ovih bolesti:
- žute groznice
- meningokoknog meningoencefalitisa
- trbušnoga tifusa
- hepatitisa A
- kolere
- difterije
- tetanusa
- dječje paralize (polija)
- hepatitisa B
- krpeljnog meningoencefalitisa
- ospica
- sezonske gripe
Mjere opreza pri povratku s putovanja
Ako ste se razboljeli unutar nekoliko tjedana nakon povratka s putovanja, svojem liječniku trebate obavezno napomenuti gdje ste i kada putovali te kada ste se razboljeli.
Štoviše, radi vlastite sigurnosti, ali i sigurnosti Vaše obitelji i šire zajednice, po povratku putnika u Hrvatsku se preporučuje, a Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti predviđa, kontrolni zdravstveni pregled, bez obzira što ste u trenutku povratka potpuno zdravi i bez obzira je li Vam na granici uručen pismeni poziv (rješenje) ili ne. Svrha ovog oblika zdravstvenog nadzora je pravovremeno prepoznati pojavu određene zarazne bolesti da bi se što prije započelo liječenje oboljele osobe (npr. malarija) te poduzele druge potrebne mjere za sprečavanje širenja te bolesti u zajednici (npr. provođenje dezinsekcije u okolini u kojoj je boravila oboljela osoba s malarijom).
Letak Pet pravila za sigurnije putovanje u tropsko područje