Izravan ili posredan dodir sa životinjama ili insektima može prouzročiti više različitih zaraznih bolesti. Do toga može doći ubodom insekta, ugrizom ili ogrebom životinje, ili pak posredno, dodirom s njihovim izlučevinama, na primjer preko zagađene vode. K tome treba dodati da su ujed zmije, ubod škorpiona i dr. sami po sebi opasni.
Zaštita od bolesti nastalih dodirom sa životinjama i insektima
- Za smanjenje svih opasnosti i rizika općenito, potrebno je u svim krajevima izbjegavati neposredne kontakte s divljim, a i domaćim životinjama i tako smanjiti mogućnost ugriza i ogreba, te izbjegavati kupanje u vodama stajaćicama, koje su sigurno zagađene životinjskim izlučevinama i stoga opasne.
- Protiv insekata se može zaštititi prikladnom odjećom i obućom, zaštitnim mrežama za vrijeme spavanja, preparatima koji tjeraju komarce i ostale insekte (repelenti), ili primjenom otrova (insekticidi).
- Općenito vrijedi i preporuka da se u slučaju zmijskog ujeda, ugriza ili ogreba bilo koje životinje, kao i kod pojave bolesti s visokom temperaturom svakako što prije javite liječniku.
- Osim ovih općih mjera, za neke bolesti iz ove skupine postoje i posebni oblici medicinske zaštite. To mogu biti zaštitna cijepljenja ili pak uzimanje određenih lijekova unaprijed (kemoprofilaksa). Za svakog putnika se navedeno posebno propisuje prema području u koje odlazi.
- Uz ove općenite opasnosti, u pojedinim se područjima svijeta mogu javiti i drugi povećani zdravstveni rizici, na primjer vezani uz neke epidemije među ljudima ili među životinjama, o čemu se putnici uvijek trebaju dodatno obavijestiti i savjetovati.
Ubodi i ugrizi životinja
Kako postupiti kod uboda i ugriza insekta, pauka, krpelja, zmije, vodenih i kopnenih domaćih ili divljih životinja.
Nekoliko savjeta za izbjegavanje uboda komaraca
Komarci, osim što nam smetaju i dosađuju, mogu uzrokovati lokalne reakcije na mjestu uboda i prenijeti neke zarazne bolesti (npr. malarija, žuta groznica).
Komarci mogu napasti u bilo koje doba dana, no najviše ubadaju u sumrak i poslije zalaska sunca.
- Prikladno se odjenite – nosite duge rukave i nogavice (pogotovo u sumrak i navečer). Komarci mogu ubosti i kroz tanku tkaninu, pa odjeću treba poprskati sredstvom koje odbija komarce (repelentom).
- Nepokrivene dijelove tijela treba namazati repelentnim sredstvom i obnavljati ga nakon 4 – 6 sati – pažljivo pročitajte upute proizvođača i nikako ga nemojte nanositi na lice, te pazite da ne dođe u dodir sa sluznicama!
- Pošpricajte sobu u kojoj ćete spavati insekticidnim sredstvom i uključite aparatić s tabletama impregniranim insekticidom; ako je po noći otvoren prozor, treba imati zaštitnu mrežicu. U slučaju da spavate u hotelu s klimatizacijom, ne trebate sobu tretirati insekticidom, pod uvjetom da su preko noći zatvoreni prozor i vrata.
- Ako spavate u prirodi, šatoru ili sobi koja nema zaštitnih mrežica na prozorima i vratima, najbolja je zaštita, uz upotrebu repelenata, zaštitna mrežica protiv komaraca impregnirana insekticidom. Na tržištu su dostupne takve mrežice malih dimenzija, prikladne za putovanja, različitih oblika, boja i veličina.
Crna udovica
Crna je udovica najotrovniji pauk našeg podneblja, čiji neurotropni toksin može izazvati teške simptome, pa čak i smrt u posebno rizičnoj populaciji. Sve je to razlog da se upoznate s izgledom crne udovice, njenim staništem, kliničkom slikom trovanja, kao i principima liječenja.
Crna udovica (malminjat, crna baba, crveni pauk; Latrodectus mactans tredecimguttatus) je pauk rasprostranjen uglavnom u priobalju. Njegovo je tijelo baršunasto crne boje, obraslo dlakom. Na leđima se nalaze crvene mrlje, ali ih ne mora imati. Ženka je veća (do 18 mm), dok mužjak ne prelazi veličinu od 3-5 mm.
Crna udovica obično gradi svoju mrežu vrlo blizu tla, uz rubove jaraka, u žitu ili travi, ispod ili kraj velikog kamenja, u dupljama drveća, pri dnu panjeva i mladih izbojaka maslina u opožarenim maslinjacima, ali ponekad i u lišću, gustoj makiji i šikari, i to naročito u krajevima sa zemljom crljenicom. Treba imati na umu da se često zadržava i na napuštenim vozilima, garažama, stajama, šupama, vanjskim zahodima i ostavljenim građevinskim strojevima.
Paukova je mreža najčešće neugledna, nepravilnog ljevkastog oblika, zaštićena travkama, lišćem, slamkama, grumenčićima zemlje i ostacima isisanih insekata. Crna udovica je noćni, povučen insekt koji rijetko napušta svoju mrežu, s koje visi leđima okrenutim prema dolje. Budući da se hrani raznim insektima, pomaže u održavanju ekološke ravnoteže (prirodna zaštita usjeva od štetočina i slično).
Do ugriza dolazi nepažnjom čovjeka prilikom dodira s kožom, pa se ona instinktivno brani ugrizom i injiciranjem neurotropnog otrova (α-latrotoksin). Ovaj neurotoksin otvara presinaptičke kanale, čime se stimulira otpuštanje različitih neuroprijenosnika, s posljedičnom prekomjernom stimulacijom neuromišićnih sveza.
Simptomi i znakovi
Ugriz crne udovice je gotovo bezbolan pa često prođe i nezapažen. Mjesto ugriza može biti jedva zamjetljivo, uz pojavu otoka i blagog crvenila, a unutar sat vremena javljaju se grčevi mišića oko mjesta ugriza, koji se potom šire na grupe većih mišića, kao što su trbušni, leđni, grudni i bedreni. Mogu biti zahvaćeni i glatki mišići, primjerice mišići bronha ili maternice. Od ostalih su simptoma obično prisutni mučnina i povraćanje, glavobolja, obilno znojenje, pritisak u grudnom košu, anksioznost, te porast krvnog tlaka i ubrzani rad srca. Lice ugrižene osobe može poprimiti karakterističan izgled, Latrodectus facies, karakteriziran grčem muskulature lica, oticanjem očnih vjeđa, suzenjem i slinjenjem. Bolni tonički grč trbušnih mišića može biti toliki da imitira akutni abdomen pa navede liječnika da se radi o upali slijepog crijeva ili drugoj akutnoj krirurškoj bolesti.
Liječenje
Ugrižena se osoba mora odmah javiti liječniku, te po mogućnosti ponijeti pauka radi identifikacije.
Uobičajena je sistemska trostruka terapija:
- analgetici protiv bolova
- miorelaksansi protiv grčeva mišića
- intravenska primjena kalcijevog glukonata
Uz navedeno, treba provjeriti je li osobu potrebno docijepiti protiv tetanusa, a mjesto ugriza lokalno obraditi radi prevencije infekcije.
Prognoza
Intenzitet reakcije i klinička slika ovise o životnoj dobi i zdravstvenom stanju te o mjestu ugriza. Mala djeca i starije osobe te srčani bolesnici imaju veći rizik od razvoja komplikacija. Obično se ugrižena osoba u potpunosti oporavi u roku od dva do pet dana.
Smrtnost iznosi manje od 5 %, a smrt nastupa uglavnom kod neliječenih ugriza kao posljedica gušenja (asfiksije) kojem su prethodile konvulzije.
Izvor: J. Bakić: Pauci, štipavci, strige, stonoge. U: Otrovne, iritantne ili gadljive životinje i netopiri. (zbornik predavanja),2004.
Ubod insekata i pauka
Većina uboda insekata i pauka u našim krajevima ne izaziva veća oštećenja zdravlja, već manju lokalnu nadraženost i reakciju kraćeg trajanja na mjestu uboda: crvenilo, oteklinu i svrbež.
- Kod manjih reakcija na ubod ne trebate činiti ništa; proći će za nekoliko sati ili dana.
- Možete na mjesto uboda primijeniti hladan oblog ili kremu namijenjenu ublažavanju tegoba od uboda insekata, koju možete nabaviti u ljekarni (posavjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom o vrsti i načinu primjene).
- Kod opsežnijih lokalnih reakcija na ubod potražite pomoć liječnika.
- Kod ljudi preosjetljivih (alergičnih) na ubod mogu se javiti svi oblici alergijskih reakcija.
- Posebna je opasnost kod preosjetljivih ljudi pojava anafilaktičkog šoka: oticanje lica ili jezika, crvenkasti osip (urtikarija ili koprivnjača), otežavajuće disanje, gušenje i gubitak svijesti.
- ODMAH pozovite hitnu medicinsku pomoć – 194, ili Centar – 112 za sve hitne situacije, ili potražite najbližeg liječnika.
- Ako je osoba bez svijesti, stavite je na bok do dolaska liječnika
Zaštita: mreže ili guste zavjese na prozorima i vratima, prikladna odjeća i obuća, repelenti – preparati koji tjeraju insekte i krpelje svojim mirisom.
Komarci
Ubod izaziva lokalnu kožnu promjenu s oteklinom i crvenilom koja svrbi. Veličina promjena i intenzitet svrbeža varira od osobe do osobe, no gotovo svi ljudi doživljavaju ubode komaraca same po sebi neugodnima. Ponekad se, zbog jakog svrbeža i češanja, mogu javiti gnojne infekcije kože.
Pčela i osa
Kukci opnokrilci (u koje se ubrajaju i stršljeni i bumbari) koji ubodom uštrcavaju otrov koji izaziva lokalne ili opće simptome. Opasni su ubodi u usta, glavu, vrat ili jako prokrvljeno područje.
- Ubod ose ili pčele izaziva u pravilu lokalnu reakciju – bolna crvena oteklina na mjestu uboda koja svrbi ili peče i prolazi obično unutar jednog dana.
- Posebna opasnost kod preosjetljivih ljudi je pojava teške alergijske reakcije (anafilaktički šok)
- Pčela na mjestu uboda ostavlja žalac: izvadite žalac bez gnječenja što prije – sastružite ga noktom ili rubom kartice iz novčanika
- ODMAH pozovite hitnu medicinsku pomoć ili potražite najbližeg liječnika u slučaju
• anafilaktičkog šoka
• velikog broja uboda s pojavom otežavajućeg disanja, gušenja, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, gubitka svijesti.
Prevencija – smanjite mogućnost uboda
- u prirodi izbjegavajte šarenu i crnu odjeću; nosite bijele, svijetlo smeđe ili bež boje koje odbijaju kukce
- u prirodi ne koristite kozmetiku ili parfeme cvjetnih mirisa
- budite oprezni kad se kuha ili jede na otvorenom; hrana i piće privlače kukce, osobito ose, pa pripazite pri jedenju voća i pijenju voćnih sokova i pića iz limenki
- preosjetljive osobe trebaju izbjegavati cvjetne livade
Krpelji
Krpelja odmah izvadite pincetom: uhvatite ga što bliže mjestu gdje se pričvrstio u koži i izvucite prema gore i van.
Mjesto uboda je preporučljivo premazati antiseptikom, te kroz mjesec dana pratiti eventualne promjene; u slučaju pojave simptoma treba otići liječniku.
Za ljude koji profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi za zaštitu od krpeljnog meningoencefalitisa postoji cjepivo koje se daje u tri doze: prve dvije razmaku od mjesec dana, a treća nakon 12 mjeseci. Zaštita traje između 3 i 5 godina, pa se preporučuje docijepljenje svake 3 godine.
U Zavodima za javno zdravstvo se provodi cijepljenje i savjetovanje o mjerama zaštite od krpelja.
Više o ovoj temi pročitajte ovdje
Ugriz zmije
- izbjegavajte svaki tjelesni napor; važno je mirovati
- ugriženi dio tijela mora mirovati, imobilizirajte ga da se spriječi širenje otrova
- odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć ili žurno ugriženog odvezite u najbližu zdravstvenu ustanovu
- Važno je da mjesto ugriza zmije ni na koji način ne dirate – to znači NE isisavati, grijati niti hladiti, zarezivati niti podvezivati.
Više o ovoj temi pročitajte ovdje
Ubod na otrovnu bodlju riba
Otrovne se bodlje nalaze na perajama; od morskih riba su to: pauk, škarpina, golub, a od slatkovodnih: patuljasti somić, balavac.
• ne odstranjujte bodlje sami, prepustite to stručnoj medicinskoj osobi
• ubodeni dio tijela što prije grijte uranjanjem u toplu vodu temperature koju još možete podnijeti, kako ne bi nastala opeklina (50-60 stupnjeva C) tijekom 30-60 minuta.
Ako na terenu ne možete brzo do vruće vode, prislonite mjesto uboda na vruću podlogu, npr. kamen (oprezno da ne dobijete opekline!)
Ubod na morskog ježa
- izvadite strano tijelo (iglicu), idealno sterilnom iglom
- ako ga ne možete sami izvaditi ili se ranica inficira i zagnoji, otiđite liječniku
Vlasulje i meduze
Na koži izazivaju crvenilo, pečenje, bol i oteklinu.
- ozljedu isperite morskom vodom. Ne ispirite slatkom vodom!
- za inaktivaciju žarnica isperite ih octom ili alkoholom
- prilijepljene krakove što prije uklonite; ručnikom ili drugom tkaninom ih obrišite ili premažite uljem za sunčanje ili suhim pijeskom, te ih sastružite s kože. Ne odstranjujte ih golim rukama!
- premažite ozlijeđenu kožu umirujućom kremom; bol ublažuju i hladni oblozi
- kod pojave općih simptoma, dodira s većim brojem žarnjaka ili ako se na ozlijeđenoj koži pojave mjehuri i ranice obratite se liječniku.
Ugriz domaćih ili divljih životinja
Za smanjivanje opasnosti potrebno je izbjegavati neposredne kontakte s divljim i domaćim životinjama i tako smanjiti mogućnost ugriza ili ogreba. Ako se to ipak dogodi:
- ranu što bolje i obilnije isperite vodom i sapunom
- prekrijte je sterilnom gazom
- obavezno se javite liječniku