Rezolucijom Ujedinjenih naroda (UN) 64/293 je 30. srpnja 2010. godine usvojen Globalni plan djelovanja radi sprečavanja trgovanja ljudima. Već i prije izbijanja još i danas aktualnih humanitarnih kriza na Bliskom istoku i u pojedinim dijelovima Afrike postojala je izražena potreba za takvim sveobuhvatnim planom djelovanja. Globalizacijski procesi i slobodniji protok ljudi, dobara i kapitala su, uza svoje pozitivne efekte, poslužili i kao katalizator za brojne kriminalne aktivnosti koje svoju najmračniju stranu pokazuju upravo kroz fenomen trgovanja ljudima.
Usprkos višestoljetnim naporima različitih pokreta i inicijativa, čiji je cilj bila obrana ljudske slobode i dostojanstva pojedinca, te usvajanju većeg broja međunarodnih konvencija i deklaracija o zaštiti osobne slobode u proteklom stoljeću, trgovanje ljudima i ropstvo nisu ni danas iskorijenjeni. Naprotiv, građanski ratovi u pojedinim regijama svijeta, ekonomska nestabilnost i nedostatak egzistencijalne perspektive (naročito u mlađoj populaciji) čine mnoge pojedince posebno ranjivima na navedene oblike ekonomskog iskorištavanja. Naročito su ugrožene žene koje često postaju objektima seksualnog iskorištavanja, kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenom svijetu; prema izvješću Ujedinjenih naroda iz 2014. godine, čak je 70 % žrtava trgovanja ljudima ženskog spola. Trećinu ukupnog broja žrtava čine djeca i maloljetne osobe, koje su natjerane na prostituciju, fizički rad u krajnje teškim uvjetima ili su prisilno unovačene u vojne jedinice. Pripadnici etničkih i drugih manjinskih zajednica su također posebno ranjiva skupina, što dobro ilustriraju ratna zbivanja u Iraku i Siriji tijekom posljednjih godina.
Prema procjenama Međunarodne organizacije rada iz 2012. godine, u svijetu živi 21 milijun osoba koje su žrtve prisilnoga rada. Točnije procjene ukupnog broja žrtava trgovanja ljudima su praktički nemoguće s obzirom na kriminalni karakter problema, kao i na manipulacije i stigmu kojoj su žrtve trgovanja ljudima podložne. Kako bi dodatno istaknula težinu ovoga problema i značaj borbe protiv trgovanja ljudima, Opća skupština UN-a je 2013. godine proglasila 30. srpnja Svjetskim danom borbe protiv trgovanja ljudima. Aktivnostima usmjerenima promicanju ove borbe u Hrvatskoj, koja je okarakterizirana kao tranzitna zemlja za krijumčarenje ljudima, rukovodi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, a podupiru ih i udruge civilnog društva poput Mreže Petra.