Multipla skleroza (MS) je najčešća upalna autoimuna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava (mozga i leđne tj. kralješničke moždine). Pretežno je to bolest mladih osoba, a kod većine bolesnika znaci bolesti se javljaju između 20-te i 45-te godine života, rijetko prije 15-te i nakon 55-te godine. Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca.
Bolest je češća u zemljama koje su smještene između 40. i 65. stupnja sjeverne geografske širine, što je vjerojatno povezano s manjim brojem sunčanih dana i manjkom vitamina D, pri čemu je vrlo rijetka u tropima i na Dalekom istoku.
U većine bolesnika simptomi se pojavljuju povremeno, a s progresijom bolesti mogu se mijenjati u jakosti i trajanju. Početni simptomi su najčešće subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, dvoslike, poremećaji ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, skandiran govor, pojava spasticiteta, mentalni poremećaji, depresivne tegobe.
Cilj održavanja Svjetskog dana multiple skleroze je povezivanje ljudi, grupa i organizacija u pokret na međunarodnoj razini te sudjelovanje u događajima i aktivnostima radi podizanja svijesti o multiploj sklerozi kao globalnom problemu.