U cilju smanjenja štete povezane s alkoholom važno je podizanje svijesti i informiranje svih dionika društva kao i praćenje pojavnosti rizične konzumacije alkohola.
Kako bi mogli donijeti racionalne odluke, potrošači trebaju biti informirani ne samo o karakteristikama proizvoda i korisnim svojstvima, nego i o rizicima kojima će biti izloženi zbog konzumiranja istih.
Zajednička akcija za smanjenje štete povezane s alkoholom (engl. EU Joint Action on Reducing Alcohol Related Harm – RARHA) financirana je sredstvima EU u okviru drugog EU zdravstvenog programa. Hrvatska je sudjelovala u dva radna paketa.
Donosimo sažetak hrvatskih rezultata istraživanja provedenog unutar radnog paketa 4. u sklopu STANDARDIZIRANOG EUROPSKOG ISTRAŽIVANJA O ALKOHOLU (kr. RARHA SEAS).
Prezentaciju s grafikonima i kartama možete preuzeti ovdje.
Istraživanje RARHA SEAS
Glavni ciljevi RARHA SEAS istraživanja bili su pružanje osnove za usporednu procjenu i praćenje epidemiologije alkohola, uključujući količinu popijenog pića te obrasce pijenja i štete povezane s alkoholom u EU te jačanje kapaciteta u usporednoj metodologiji istraživanja alkohola i sve veći interes za korištenje zajedničke metodologije u budućnosti.
U RARHA SEAS istraživanju sudjelovalo je 19 zemalja s ukupno 33 237 ispitanika. Hrvatski uzorak bio je 1500 ispitanika u dobi od 18-64 godine, 49,9 % muškaraca i 50,1 % žena. Odaziv na istraživanje bio je 50,6 %. Podatci su prikupljeni CAPI metodom (osobni intervju u kućanstvu, kompjutorski unos podataka prilikom intervjuiranja) u razdoblju 26. 5. 2015.- 14. 6. 2015. godine.
Nositelj istraživanja je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kolaborativni partner Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, a terenski provoditelj IPSOS plus agencija za istraživanje tržišta, medija i javnog mijenja.
Glavna istraživačka područja Standardiziranog RARHA SEAS upitnika su bila: socio-demografske karakteristike ispitanika, konzumacija alkohola, ekscesivno epizodično pijenje, kontekst pijenja, motivi za pijenje/nepijenje, stavovi prema alkoholnoj politici, individualna šteta povezana s konzumacijom alkohola, šteta povezana s konzumacijom alkohola drugih osoba.
PIJENJE ALKOHOLNIH PIĆA U POSLJEDNJIH 12 MJESECI
- 78.1 % ispitanika u RH je izjavilo da je pilo alkoholna pića u posljednjih 12 mjeseci, 85,3 % muškaraca i 71,0 % žena
- 21,9 % ispitanika u RH izjavilo kako u posljednjih 12 mjeseci nije pilo alkohol od čega 13,9 % nisu pili alkohol u životu, a 8,0 % su pili u životu, ali ne i u posljednjih 12 mjeseci
- 66,2 % ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo pivo, 79,1 % muškaraca i 53,4 % žena
- 58,2 % ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo vino, 65,2 % muškaraca i 51,3 % žena
- 45,4 % ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo žestoka alkoholna pića, 54,9 % muškaraca i 36,2 % žena
- 11,1 % ispitanika u RH u posljednjih 12 mjeseci pilo alkoholna pića na ekscesivan način (pijenje 60 g čistog alkohola za muškarce ili 40 g čistog alkohola za žene u jednoj prigodi u posljednjih 12 mjeseci) barem jednom mjesečno, 16,7 % muškaraca i 5,5 % žena
Od ukupnog volumena čistog alkohola je u RH u posljednjih 12 mjeseci 56,3 % popijeno kroz PIVO, 34,1 % kroz VINO, a 9,6 % kroz ŽESTOKA ALKOHOLNA PIĆA.
GDJE PIJEMO I U KOJIM PRIGODAMA?
Alkoholnih pića u posljednjih 12 mjeseci pilo je jednom tjedno i češće u vlastitom domu 29,7 %; s prijateljima, kolegama i poznanicima 29,5 %; uz jelo 25,9 %; s članovima obitelji 25,1% ispitanika. Manje od jednom tjedno alkoholnih pića u posljednjih 12 mjeseci pilo je u domu neke druge osobe 68,7 %; s prijateljima, kolegama i poznanicima 60,4 %; s članovima obitelji 54,9 %; u vlastitom domu 50,2 % ispitanika.
ZAŠTO PIJU?
Kao motive pijenja u posljednjih 12 mjeseci (odgovori uvijek i gotovo uvijek) 38,3 % navodi zato što pijenje čini zabave i proslave boljima, 26,4 % zato što je zabavno, 25,2 % zato što im se sviđa taj osjećaj, 17,7 % zato što je dio zdrave prehrane, 14,4 % zato što je zdravo.
STAVOVI PREMA ALKOHOLNOJ POLITICI
Analizom SEAS podataka na skali stavova dobivene su tri dominantne skupine stavova:
1. Stavovi koji podržavaju kontrolu na populacijskoj razini
2. Stavovi koji podržavaju edukaciju i politiku usmjerenu na pojedinca
3. Stavovi koji podržavaju ‘laissez faire’ alkoholnu politiku.
U RH podjednako su zastupljeni stavovi kontrole (odnosi se na kontrolu mjesta i vremena prodaje alkoholnih pića, određivanje visoke cijene alkoholnih pića, zabranu oglašavanja, preuzimanje odgovornosti od strane javne vlasti/državnih tijela, engl. public authorities) i ‘laissez faire’ stavovi (odnosi se na podržavanje isključivo osobne odgovornosti za posljedice uzrokovane pijenjem alkoholnih pića te npr. roditeljske odgovornosti za pijenje djece i/ili određivanje dobne granice).
BRZI SKRINING NA PROBLEME S ALKOHOLOM (SKALA RAPS – RAPID ALCOHOL PROBLEMS SCREEN)
RAPS skala sastoji se od četiri jednostavna pitanja koja indiciraju ovisnost o alkoholu, na koja ispitanik odgovara s „Da“ ili „Ne“. Maksimalni mogući rezultat na skali je 4, a samo jedan pozitivan odgovor indicira moguću ovisnost o alkoholu. Dobiveni rezultati pokazuju kako 14,5 % ispitanika prema navedenom kriteriju jednog pozitivnog RAPS rezultata, 24,2 % muškaraca te 4,8 % žena, ima indiciranu ovisnost o alkoholu.
Hrvatska, uz Portugal i Rumunjsku, spada među zemlje s najvećom značajnom razlikom među spolovima: pet je puta vjerojatnije da će Hrvati u odnosu na Hrvatice imati problema s alkoholom. Hrvatice izjavljuju znatno manje problema s alkoholom u odnosu na SEAS prosjek.
ISKUSTVA OSOBNE ŠTETE POVEZANE S PIJENJEM DRUGIH OSOBA
Jedan dio ispitanika navodi kako je u posljednjih 12 mjeseci kao posljedicu pijenja druge osobe doživio neku osobnu štetu (bili budni noću, verbalno zlostavljani, tjelesno ozlijeđeni, sudjelovali u ozbiljnoj prepirci/svađi, vozili se s vozačem koji je previše popio, bili sudionikom prometne nesreće, osjećali se nesigurnim na javnom mjestu, uključujući i javni prijevoz, bili uznemiravani od ljudi koji su povraćali, urinirali ili pravili nered kada su bili pijani): 20,1 % njih od strane nepoznate osobe, 43,7 % od poznate osobe, 49,8 % i nepoznate i poznate osobe.
Više žena u RH u odnosu na muškarce navodi kako je pijenje poznate osobe na njih jako utjecalo (7,7 % žena u odnosu na 4.7 % muškaraca) u posljednjih 12 mjeseci. Također, žene gotovo tri puta više od muškaraca navode da je pijenje člana kućanstva i/ili člana obitelji ili rođaka koji ne živi u kućanstvu“ na njih negativno utjecalo (13,6 % žena u odnosu na 5,5 % muškaraca). Sličan odnos kada su u pitanju spolovi dobiven je i za pitanje doživljaja osobne štete tijekom djetinjstva i/ili tinejdžerskih godina kao posljedice pijenja člana kućanstva koji je prilično mnogo ili mnogo pio: 12,9 % žena, a 8,5 % muškaraca u RH navodi kako je pijenje osobe s kojom su živjeli tijekom djetinjstva i/ili tinejdžerskih godina koja je prilično mnogo ili mnogo pila na njih jako negativno utjecalo.
Istraživački tim iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:
dr. sc. Iva Pejnović Franelić, dr. med. (PI)
dr. sc. Ljiljana Muslić, prof. psihologije
Martina Markelić, prof. sociologije
Međunarodna publikacija pod nazivom „Comparative monitoring of alcohol epidemiology across the EU. Baseline assessment and suggestions for future action. Synthesis report“ dostupna je ovdje.