Svjetski dan hepatitisa 2021.
Svjetski dan hepatitisa (engl. World Hepatitis Day) obilježava se svake godine 28. srpnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.
„HEPATITIS NE MOŽE ČEKATI!“ (engl. HEP can’t wait! https://www.worldhepatitisday.org/ ) slogan je ovogodišnje kampanje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Svjetskog saveza za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance), koja naglašava potrebu za ubrzanjem napora za eliminaciju hepatitisa, koji su posebno usporeni tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Hepatitisi su još uvijek globalni javnozdravstveni izazov jer svakih 30 sekundi u svijetu jedna osoba izgubi život od posljedica bolesti povezanih s hepatitisom. Više od 1.1 milijun života izgubljen je svake godine zbog posljedica zaraze hepatitisom B i C. Na virusne hepatitise B i C stavlja se poseban naglasak budući da pripadaju takozvanim „tihim bolestima“ odnosno bolestima koje dugo vremena teku bez prepoznatih simptoma. Dugotrajna, neliječena infekcija može uzrokovati teška oštećenja jetre i zdravlja. Hepatocelularni karcinom kao posljedica neliječene bolesti u stalnom je porastu, a većina se otkrije u fazi prekasnoj za uspješno liječenje. Testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti. U doba pandemije bolesti COVID-19 testiranja na hepatitise smanjena su za oko 60 % te danas, ukupno u svijetu, čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog statusa. Trenutna situacija značajno negativno utječe na dostizanje globalnih ciljeva SZO za eliminaciju hepatitisa do 2030. godine.
Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %), no učestalost je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 29 % do 65 % (ovisno o uzorku i dizajnu istraživanja). Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C.
Prema podacima registra zaraznih bolesti na temelju prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 105 oboljelih od hepatitisa B i 195 oboljelih od hepatitisa C. Iznimno, u 2020. godini najvjerojatnije zbog značajno smanjenog broja provedenih testiranja uslijed pandemije COVID-19 zabilježeno je samo 19 slučajeva hepatitisa B i 99 slučajeva hepatitisa C. U prvih pet mjeseci 2021. godine, zabilježeno je šest osoba oboljelih od hepatitisa B, a od hepatitisa C pet osoba.
Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.
U Republici Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 50 godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeta života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 96 odnosno 47 oboljelih od hepatitisa A u sklopu epidemije koja se iz Europe proširila u Hrvatsku, kada se značajan udio oboljelih zarazio spolnim putem među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima. Hepatitis E prijavljuje se sporadično, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.
Hepatitis C je izlječiv, a za hepatitis B postoji cjepivo i učinkovito liječenje.
Stoga, ovogodišnjom kampanjom želimo naglasiti:
- Osobe koje žive s virusnim hepatitisom, a da toga nisu svjesne, NE MOGU ČEKATI testiranje
- Osobe koje žive s virusnim hepatitisom NE MOGU ČEKATI na životno važno liječenje
- Osobe koje žive s virusnim hepatitisom NE MOGU ČEKATI eliminaciju stigme i diskriminacije povezane s ovim bolestima
Ovogodišnja nacionalna kampanja „Hepatitis ne može čekati!“ ima cilj zdravstvene djelatnike i druge stručnjake, ali i sve osobe u riziku podsjetiti na važnost prevencije, ranog otkrivanja i mogućnost liječenja:
- Potrebna je trajna edukacija o čimbenicima rizika za prijenos bolesti, simptomima, testiranju i ranoj dijagnostici te liječenju virusnih hepatitisa. Bez testiranja nema ni liječenja.
- Potrebno je nastaviti s dosadašnjim mjerama i kontinuirano poboljšavati nacionalni odgovor prevencije i liječenja hepatitisa B i C uz što brže usvajanje Nacionalnog akcijskog plana za prevenciju virusnih hepatitisa.
Informacije o učinkovitoj i pravovremenoj prevenciji i dijagnosticiranju hepatitisa C možete pronaći na slijedećim poveznicama:
- Besplatni E-LEARNING tečajevi i stručni edukativni sadržaji za zdravstvene djelatnike dostupni su na www.volimzdravlje.hr.
- Sve o hepatitisu i podrška građanima dostupna je u mobilnoj aplikaciji Sve o hepatitisu ili na www.hepatitis.hr.
Nositelji nacionalne kampanje su Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa – HUHIV i Hrvatsko društvo za bolesti jetre „Hepatos“ uz potporu Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Aktivnosti podržavaju i brojne druge institucije i partneri.
Kampanja se provodi u zdravstvenim ustanovama, organizacijama civilnog društva, društvenim mrežama i medijima s ciljem povezivanja zdravstvenog sustava i ljudi koji su bili izloženi rizicima od zaraze virusnim hepatitisima ili žive s hepatitisom, a da toga nisu svjesni. Sukladno preporukama, kampanjom želimo utjecati na uspješnu i pravovremenu dijagnostiku te povezivanje sa zdravstvenom skrbi.
VIŠE O KAMPANJI:
VIŠE INFORMACIJA ZA MEDIJE:
HUHIV – Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa; www.huhiv.hr; pr@huhiv.hr
Hrvatsko društvo za bolesti jetre „Hepatos“, http://www.hepatos.hr
Hrvatski zavod za javno zdravstvo; www.hzjz.hr; www.javno-zdravlje.hr; info@hzjz.hr
NACIONALANA KAMPANJA – “Hepatitis ne može čekati”
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 28. svibnja 2021. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine u Službi za medicinu rada.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da su nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabrani kandidati.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Cijepljeno je više od milijun i pol osoba!
U petak 2. srpnja broj osoba koje su cijepljenje najmanje jednom dozom dosegao je 1.500.932. Od njih je 1.132.263 osoba cijepljeno s dvije doze.
Kada se broju cijepljenih s dvije doze pridoda 23.240 osoba koje su primile jedinu potrebnu dozu cjepiva Jannsen, broj osoba za koje je cijepljenje završeno iznosi 1.155.503. Udio ukupnog stanovništva cijepljenog s jednom dozom iznosi 37%, dok se isto odnosi na 45% odraslog stanovništva.
„Od početka pandemije u Hrvatskoj je zabilježeno 360.067 slučajeva koronavirusa pri čemu je preminulo 8.212 oboljelih osoba. Može se zaključiti da kod jedne od 44 osoba kod kojih je utvrđen COVID-19 nažalost dolazi do smrtnog ishoda. Prema izvješću HALMED-a ukupan broj prijava sumnji na nuspojave cjepiva je 4115 od kojih je za 76 % nuspojava ocijenjeno da nisu ozbiljne, a HALMED do sada nije zaprimio niti jednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem. Zaključno, kod obolijevanja od COVID-19 kod svake 44. osobe nažalost dolazi do smrtnog ishoda dok niti jedan smrtni ishod nije vezan uz cijepljenje iako je cijepljeno četiri puta više osoba nego što je broj oboljelih. Ova jednostavna usporedba podataka najbolje ukazuje na sigurnost cjepiva pa pozivamo sve one koji se još nisu cijepili da se cijepe.“, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a doc.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med.
Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (43,2% ukupnog stanovništva, odnosno 52,5% odraslog stanovništva). Završeno cijepljenje ukupnog stanovništva u najvećem je obuhvatu ostvareno u Sisačko-moslavačkoj županiji (31,5%), dok je završeno cijepljenje odraslog stanovništva u najvećoj mjeri ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (38,4%).
„Iako je 1,5 milijun cijepljenih veliki broj, bili bi sigurniji na početku turističke sezone da je broj cijepljenih još veći te cijepljenje treba ubrzati. Odgađanje cijepljenja pa čak i samo pokoji dan može pokrenuti čitav niz nepovoljnih događaja.“ dodao je ravnatelj Capak.
Poništenje dijela natječaja od dana 30. travnja 2021.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 30. travnja 2021.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – pripravnik, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-2-1/5-21-07 od dana 8. ožujka 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. travnja 2021. godine za prijam na pripavnički staž za radno mjesto pripravnik, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – pripravnik, zdravstveno laboratorijski tehničar
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-2-1/5-21-07 od dana 8. ožujka 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. travnja 2021. godine za prijam na pripavnički staž za radno mjesto pripravnik, zdravstveno laboratorijski tehničar u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
SARS-CoV-2 Seroprevalence and Neutralizing Antibody Response after the First and Second COVID-19 Pandemic Wave in Croatia
Nakon tri dana cijepljenja bez najavljivanja, uživali smo uz glas Đanija Stipaničeva
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prva tri dana ovoga tjedna cijepilo se oko 2000 građana iz cijele Hrvatske koji se nisu morali prethodno prijavljivati za cijepljenje. Građani su se cijepili prvom dozom cjepiva Pfizer.
Organizacija cijepljenja je prošla bez ikakvih poteškoća i svi građani su uz minimalno zadržavanje primili prvu dozu cjepiva, a unaprijed im je ponuđen termin za primanje druge doze. Ovom prigodom se zahvaljujemo svim građanima koji su cijepljenjem zaštitili vlastito zdravlje i dali svoj doprinos u suzbijanju epidemije COVID-19. Posebno se zahvaljujemo našim djelatnicima i studentima Medicinskog fakulteta koji su uz velike napore, ali uz osmijeh cijepili i savjetovali naše građane.
Cijepio se i poznati pjevač Đani Stipaničev kojeg je drugom dozom cijepila zamjenica ravnatelja HZJZ prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. Đani je svojim dolaskom i prigodnim koncertom nakon cijepljenja dao veliki doprinos u kampanji „Misli na druge. Cijepi se!“ i svojim primjerom potaknuo i ostale građane koje je pozvao da se na vrijeme odazovu na cijepljenje i tako pomognu u sprječavanju nadolazećeg tzv. četvrtog vala koji nam prijeti u slučaju nedovoljne procijepljenosti.
„Znanost je toliko napredovala zahvaljujući stručnjacima iz cijelog svijeta. Zbilja se trebamo prikloniti njihovu mišljenju jer ne postoji drugi način da pobijedimo ovu bolest. Želimo normalno živjeti punim plućima i baviti se poslovima kojima smo se i prije s ljubavlju bavili. Jedini način da dođemo do toga je cijepljenje.“, izjavio je Đani Stipaničev.
Sve osobe koje su uživale u koncertu Đanija Stipaničeva, cijepljene su protiv bolesti COVID-19.
Cijepljenje bez najavljivanja postala je praksa u cijeloj Hrvatskoj. Primjerice, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ poziva sve punoljetne građane Grada Zagreba na cijepljenje PRVOM dozom cjepiva protiv bolesti COVID-19. Akcija masovnog cijepljenja provodi se od 29. lipnja do 2. srpnja na punktovima u Domu sportova, Sportskoj dvorani gimnazije Lucijana Vranjanina i Srednjoj tehničkoj školi Jelkovec u Sesvetama. Za sve zainteresirane građane osigurane su doze cjepiva Comirnaty, Pfizer – BioNTech, a cijepljenju se može pristupiti od 8 do 12 sati i od 14:30 do 19 sati i bez zakazanog termina.
Fotogalerija:
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik I vrste, doktor medicine
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-2/7-21-03 od dana 20. siječnja 2021., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 28. svibnja 2021. godine za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I vrste, doktor medicine u Službi za medicinu rada.
Više o pozivu pogledajte ovdje.
Objavljeno Svjetsko izvješće o drogama (UNODC, 2021.)
Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je 24. lipnja 2021. Svjetsko izvješće o drogama 2021. Izvješće naglašava da pandemijski učinci povećavaju rizik od droga, jer mladi podcjenjuju opasnost od kanabisa.
Prema Svjetskom izvješću o drogama za 2021. godinu, oko 275 milijuna ljudi koristilo je drogu širom svijeta u posljednjih godinu dana, dok je preko 36 milijuna ljudi patilo od poremećaja upotrebe droga,
Izvještaj nadalje bilježi da se u posljednje 24 godine potencija kanabisa povećala čak četiri puta u pojedinim dijelovima svijeta, kao što se i postotak adolescenata koji su drogu smatrali štetnom smanjio za čak 40 %, unatoč dokazima da je upotreba kanabisa povezana s raznim zdravstvenim i drugim štetama, posebno među redovitim dugotrajnim korisnicima.
“Niža percepcija rizika od droga povezana je s višim stopama upotrebe droga, a nalazi UNODC-ovog Svjetskog izvješća o drogama za 2021. godinu naglašavaju potrebu da se smanji nesklad između percepcije i stvarnosti te obrazovanja mladih i zaštite javnog zdravlja”, rekla je Ghada Waly, izvršna direktorica UNODC-a,.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i ilegalne trgovine je „Širite činjenice o drogama. Spasite živote”, ističući važnost jačanja baze dokaza i podizanja javne svijesti, kako bi međunarodna zajednica, vlade, civilno društvo, obitelji i mladi mogli donositi informirane odluke, bolje usmjeriti napore usmjerene prema prevenciji i liječenju upotrebe droga i boriti se protiv svjetskih izazova prema drogama.”
Prema Izvješću, postotak Δ9-THC – glavne psihoaktivne komponente u kanabisu – porastao je s oko 6 % na više od 11 % u Europi između 2002. i 2019., a oko 4 do 16 % u Sjedinjenim Državama između 1995.-2019., dok se postotak adolescenata koji su kanabis smatrali štetnim smanjio za 40 posto u Sjedinjenim Državama i za 25 posto u Europi. Štoviše, većina zemalja izvijestila je o porastu upotrebe kanabisa tijekom pandemije.
U anketama zdravstvenih radnika u 77 zemalja, 42 posto je izjavilo da se povećala upotreba kanabisa. U istom je razdoblju primijećen i porast nemedicinske upotrebe farmaceutskih lijekova.
Povećava se upotreba droga, ali dostupnije je liječenje utemeljeno na znanosti
Između 2010. i 2019. godine broj ljudi koji koriste drogu povećao se za 22 posto, djelomično zahvaljujući globalnom rastu stanovništva. Samo na temelju demografskih promjena, trenutne projekcije ukazuju na porast broja ljudi koji drogu koriste globalno do 2030. godine i na značajan porast od 40 posto u Africi, zbog brzog rasta i mladog stanovništva.
Prema najnovijim svjetskim procjenama, oko 5,5 posto stanovništva u dobi između 15 i 64 godine najmanje je jednom koristilo drogu u proteklih godinu dana, dok 36,3 milijuna ljudi ili 13 posto od ukupnog broja osoba koje uzimaju drogu, pate od poremećaja upotrebe droga.
Globalno se procjenjuje da više od 11 milijuna ljudi ubrizgava drogu, od kojih polovica živi s hepatitisom C. Opioidi i dalje čine najveći teret bolesti povezanih s uporabom droga. Dva farmaceutska opioida koja se najčešće koriste za liječenje ljudi s poremećajima upotrebe opioida, metadon i buprenorfin, postala su sve dostupnija tijekom posljednja dva desetljeća. Dostupna količina za medicinsku uporabu povećala se šest puta od 1999. godine, sa 557 milijuna dnevnih doza na 3.317 milijuna do 2019. godine, što ukazuje da je farmakološko liječenje temeljeno na znanosti sada dostupnije nego u prošlosti.
Dark web
Trgovina drogom na “Dark webu” pojavila se prije deset godina, ali sada ovo tržište prometuje s najmanje 315 milijuna američkih dolara godišnje. Iako je ovo samo djelić ukupne prodaje droga, taj trend raste prema četverostrukom povećanju između 2011. i sredine 2017. do 2020. godine.
Brze tehnološke inovacije, u kombinaciji s okretnošću i prilagodljivošću onih koji koriste nove platforme za prodaju droga i drugih tvari, vjerojatno će stvoriti globalno tržište na kojem su sve droge sve dostupnije. To bi, pak, moglo pokrenuti ubrzane promjene u obrascima upotrebe droga i dovesti do implikacija na javno zdravlje, stoji u Izvješću.
Oporavak i promjena na tržištu droga
Novo izvješće pokazuje da su tržišta droga brzo nastavila s radom nakon početnih poremećaja na početku pandemije; nalet koji je pokrenuo ili ubrzao određene postojeće dinamike trgovine na globalnom tržištu droga. Među njima su: sve veće pošiljke ilegalnih droga, porast učestalosti kopnenih i plovnih putova koji se koriste za promet, veća upotreba privatnih aviona u svrhu trgovine drogom i porast u upotrebi beskontaktnih metoda za isporuku droga za krajnje potrošače.
Otpornost tržišta droga tijekom pandemije još je jednom pokazala sposobnost trgovaca ljudima da se brzo prilagode promijenjenom okruženju i okolnostima. Izvještaj također navodi da se lanci opskrbe kokainom u Europi diverzificiraju, snižavaju cijene i povećavaju kvalitetu i time prijete Europi daljnjim širenjem tržišta kokaina, što će vjerojatno proširiti potencijalnu štetu koju droga uzrokuje u regiji.
Broj novih psihoaktivnih tvari (NPT) koje se pojavljuju na globalnom tržištu smanjio se sa 163 u 2013. na 71 u 2019. To odražava trendove u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji. Otkrića sugeriraju da su nacionalni i međunarodni kontrolni sustavi uspjeli ograničiti širenje NPT u zemljama s visokim dohotkom, gdje su se NPT prvi put pojavile prije deset godina.
Rizici od droga, nova kretanja potaknuta pandemijom
COVID-19 pokrenuo je inovacije i prilagodbu u uslugama prevencije i liječenja droga kroz fleksibilnije modele pružanja usluga. Mnoge su zemlje uvele ili proširile telemedicinske usluge zbog pandemije, što za korisnike droga znači da zdravstveni radnici sada mogu pružiti savjetovanje ili početne procjene putem telefona i koristiti elektroničke sustave za propisivanje kontroliranih tvari.
Iako utjecaj COVID-19 na izazove s drogama još nije u potpunosti poznat, analiza sugerira da je pandemija donijela sve veće ekonomske poteškoće zbog kojih će uzgoj ilegalnih droga postati privlačniji krhkim ruralnim zajednicama. Socijalni utjecaj pandemije – koji potiče porast nejednakosti, siromaštva i poremećaja mentalnog zdravlja, posebno među već osjetljivom populacijom – predstavljaju čimbenike koji bi mogli više ljudi potaknuti na upotrebu droga.
Svjetsko izvješće o drogama i daljnji sadržaj dostupni su ovdje: https://wdr.unodc.org/
Svjetsko izvješće o drogama za 2021. godinu pruža globalni pregled ponude i potražnje za opijatima, kokainom, kanabisom, stimulansima tipa amfetamina i novim psihoaktivnim tvarima (NPT-a), kao i njihov utjecaj na zdravlje, uzimajući u obzir moguće učinke pandemije COVID-a -19.
Utrošeno je više od 2,5 milijuna doza cjepiva!
Od početka cijepljenja 27. 12. do petka 25. 6. utrošene su 2.502.912 doze cjepiva. Ukupno je 1.472.708 osoba cijepljeno prvom dozom, a od njih su 1.030.204 cijepljene s dvije doze. Kada se cijepljenima s dvije doze pribroje 20.544 osobe cijepljenih s jedinom potrebnom dozom cjepiva Jannsen, riječ je o 1.050.748 osoba koje su završile cijepljenje.
„Ovo je utrka s pandemijom, a nagrada je da možemo raditi, obrazovati svoju djecu i sačuvati živote svojih voljenih. Pandemija nas je podsjetila koliko su važne ove osnovne životne vrijednosti te smo upozoreni da ih ne smijemo uzimati zdravo za gotovo.“ istaknuo je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo epidemiolog doc.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med.
Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (42,0% ukupnog stanovništva, odnosno 51,0% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno u Krapinsko-zagorskoj županiji (37,5% ukupnog, odnosno 45,0% odraslog stanovništva).
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu po prvi puta organiziraju cijepljenje protiv bolesti COVID-19 bez naručivanja i najave. Cijepljenje će se održati u Zagrebu, u Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar, na adresi Rockefellerova 4. Termini cijepljenja su u ponedjeljak, 28. lipnja i utorak 29. lipnja od 9 do 15 sati, a u srijedu, 30. lipnja, dvokratno od 8.30 do 11 sati te od 16 do 19 sati.
Cijepljenje bez naručivanja organizirano je i 29. lipnja do 2. srpnja na punktovima u Domu sportova, Sportskoj dvorani gimnazije Lucijana Vranjanina i Srednjoj tehničkoj školi Jelkovec u Sesvetama u organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.
„Prva tri dana sljedećeg tjedna u Zagrebu organiziramo cijepljenje prvom dozom bez najavljivanja i ovim putem još jednom pozivamo sve građane Republike Hrvatske da se odazovu i pomognu u zaustavljanju širenja ove bolesti koja nije bezazlena i neće nestati iako su trenutne epidemiološke prilike povoljne. Važno je naglasiti kako je cijepljenje sljedećeg tjedna namijenjeno samo za osobe koje trebaju primiti prvu dozu cjepiva. Oni koji su već primili prvu dozu cjepiva, drugu dozu dobivaju na istom mjestu, odnosno na isti način kao i prvu dozu.“, dodala je zamjenica ravnatelja HZJZ, prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med.
Važno je naglasiti da je cijepljenje predviđeno isključivo za građane koji imaju osiguranje HZZO-a (MBO). Stoga je na cijepljenje potrebno ponijeti važeću osobnu iskaznicu i važeću zdravstvenu iskaznicu. Također, zbog vremenskih uvjeta mole se građani starije životne dobi i oni s kroničnim bolestima da na cijepljenje dođu u ranijem terminu, dok mlađe osobe mogu doći pred kraj navedenih termina kao što je navedeno u rasporedu.
Nakon cijepljenja u srijedu, 30. lipnja, naš poznati pjevač Đani Stipaničev tom će prigodom održati koncert u obližnjem Langovom trgu na Gupčevoj zvijezdi s početkom u 19.30 sati. Ulaz je slobodan. Koncert će se održati uz poštivanje svih važećih javnozdravstvenih protuepidemijskih mjera, a prisustvovati mogu osobe koje imaju EU digitalnu COVID potvrdu (osobe koje su cijepljene, imaju negativan test na SARS-CoV-2 ili su nedavno preboljeli bolest COVID-19).
Molimo građane da ponesu vodu, nešto za pojesti, suncobran (kišobran), da odjenu laganu odjeću od prirodnih materijala, te molimo za razumijevanje kod čekanja i procedure na cijepljenju.
Više informacija o cijepljenju bez najavljivanja u HZJZ možete pronaći OVDJE.
Cijepljenje bez naručivanja uz koncert Đanija Stipaničeva – Priopćenje za javnost
U Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar u Zagrebu od ponedjeljka, 28. lipnja do srijede 30. lipnja 2021., građani će se moći cijepiti protiv bolesti COVID-19 bez posebne najave.
Građani Zagreba, ali i iz drugih dijelova Hrvatske moći će se sljedećeg tjedna cijepiti protiv bolesti COVID-19 bez posebnog poziva ili najave. Uz tri lokacije u Zagrebu na kojima će cijepljenje provoditi Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, građani će moći primiti prvo prvu dozu cjepiva od ponedjeljka i u Školi narodnog zdravlja “Dr. Andrija Štampar” u Rockefellerovoj ulici 4, kojeg organiziraju Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u vremenu od 9:00 do 15:00 sati. Najprije će se od 9:00 do 11:00 sati cijepiti osobe u dobi 65 i više godina i osobe s kroničnim bolestima, a potom od 11:00 do 13:00 osobe u dobi 40 i više godina, te od 13:00 do 15:00 sati mlađi od 40 godina. Isti raspored vrijedi i za utorak, 29. lipnja 2021. godine, dok je u srijedu predviđeno cijepljenje prije i poslije podne. Za cijepljenje se nije potrebno posebno najavljivati, ali je broj osoba koje se mogu cijepiti u jednom terminu ograničen na 800 do najviše tisuću. Organizator cijepljenja podijelit će građanima kupone za cijepljenje toga dana prema vremenu dolaska, ovisno o interesu građana.
“Želja nam je otvoriti građanima što više mogućnosti da se cijepe protiv bolesti COVID-19 kako bismo se sa što većom stopom cijepljenosti zaštitili od zaraze, ali i spriječili njeno daljnje širenje”, – kaže doc.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i ističe: “Potrebno je sa sobom imati osobnu i zdravstvenu iskaznicu jer se cijepe samo osobe koje ima osiguranje HZZO-a. Također molimo građane da nose masku te da se lagano odjenu, ponesu sobom vodu i prikladnu zaštitu od sunca. Svoj dolazak neka prilagode navedenom rasporedu kako bi što kraće čekali na red za cijepljenje. Vjerujem da ćemo u planiranim terminima uspjeti cijepiti sve one građane koji to žele, pa ih molimo za suradnju i strpljenje.”
Cijepljenje isključivo prvom dozom bit će cjepivom Pfizer.
Važno je naglasiti da je cijepljenje predviđeno isključivo za građane koji imaju osiguranje HZZO-a (MBO). Stoga je na cijepljenje potrebno ponijeti važeću osobnu iskaznicu i važeću zdravstvenu iskaznicu. Također, zbog vremenskih uvjeta mole se građani starije životne dobi i oni s kroničnim bolestima da na cijepljenje dođu u ranijem terminu, dok mlađe osobe mogu doći pred kraj navedenih termina kao što je navedeno u rasporedu.
Nakon cijepljenja u srijedu, 30. lipnja, naš poznati pjevač Đani Stipaničev tom će prigodom održati koncert u obližnjem Langovom parku na Gupčevoj zvijezdi s početkom u 19.30 sati. Ulaz je slobodan.
Koncert će se održati uz poštivanje svih važećih javnozdravstvenih protuepidemijskih mjera, a prisustvovati mogu osobe koje imaju EU digitalnu COVID potvrdu (osobe koje su cijepljene, imaju negativan test na SARS-CoV-2 ili su nedavno preboljeli bolest COVID-19).
Raspored cijepljenja bez naručivanja:
Ponedjeljak, 28.6.2021. i utorak, 29.6.2021. 9.00-15.00 sati:
9 – 11h: osobe u dobi 65 i više godina i osobe s kroničnim bolestima
11 – 13h: osobe u dobi 40 i više godina
13 – 15h: mlađi od 40 godina
Srijeda (dvokratno), 30.6.2021. 8.30-11.00 i 16.00-19.00 sati:
8.30 – 11h: osobe u dobi 65 i više godina i osobe s kroničnim bolestima
16 – 17h: mlađi od 40 godina
17 – 19h: osobe u dobi 40 i više godina
Kako je ranije najavljeno, cijepljenje bez naručivanja organizirano je i 29. lipnja do 2. srpnja na punktovima u Domu sportova, Sportskoj dvorani gimnazije Lucijana Vranjanina i Srednjoj tehničkoj školi Jelkovec u Sesvetama u organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ kao što je navedeno u javnom pozivu: Javni poziv građanima Zagreba koji dosad nisu cijepljeni protiv bolesti COVID-19
Molimo građane da ponesu vodu, nešto za pojesti, suncobran (kišobran), da odjenu laganu odjeću od prirodnih materijala, te molimo za razumijevanje kod čekanja i procedure na cijepljenju. Obavezno je nošenje maski.
Misli na druge. Cijepi se! Pobijedimo pandemiju zajedno.
Hrvatski dan moždanog udara – 21.6.2021.
Hrvatski dan moždanog udara obilježava se i ove godine na već dobro nam poznati datum – 21. lipnja.
Što je moždani udar?
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
• Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
• Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
• Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
• Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
• Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
Čimbenici rizika za moždani udar
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.
Moždani udar u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5 180 osoba, odnosno 10,0% svih umrlih. Od toga je 2 191 umrlih muškarca (8,6% od svih umrlih muškaraca) i 2 989 umrlih žena (11,3% od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba odnosno 4,4% od ukupno umrlih te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 000 -13 000 osoba zbog moždanog udara.
Posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019. godine) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj (od 251,4/100 000 u 2000., na 98,8/100.000 u 2019.), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2017. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (318,6/100 000), a s najnižom Švicarska (43,7/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 158,4/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Prevencija moždanog udara
Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će moždani udar te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije.
Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike. 10 je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:
Hipertenzija (visoki krvni tlak) – više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog tlaka možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.
Tjelovježba – oko milijun moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta tjedno) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.
Prehrana – modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog tlaka i kolesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara.
Tjelesna težina – prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22% viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%!
Fibrilacija atrija – nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Također, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja.
Pušenje – više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjit će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.
Alkohol – više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
Kolesterol – više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Razinu kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.
Dijabetes – svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
Depresija i stres – mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čak 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.
Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti, poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti.
Izazovi liječenja moždanog udara
Niska svijest javnosti o simptomima, neadekvatan i neravnomjeran pristup specijalističkom liječenju moždanog udara i nedostatak koordiniranog djelovanja po pitanju moždanog udara glavni su problemi s kojima se suočavamo.
Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote! Na poboljšanje ishoda moždanog udara može se utjecati znatno prije nego pacijent uopće dođe u kontakt sa zdravstvenim stručnjakom. Brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi povećava dostupne mogućnosti liječenja, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.
Pristup zdravstvenoj skrbi izazov je kojem se potrebno posvetiti iz više aspekata. Financijske barijere sprječavaju otkrivanje i tretiranje rizičnih faktora, ali i sam pristup specijalističkoj skrbi kod moždanog udara. Pristup univerzalnim zdravstvenim uslugama te lijekovima i metodama prevencije moždanog udara znatno smanjuje pojedinačne i opće troškove moždanog udara.
Rehabilitacija i kvaliteta života nakon moždanog udara izrazito je važan problem čije rješavanje znatno pomaže ekonomskom, socijalnom i psihološkom stanju pacijenta. Rehabilitacija započinje u bolnici što je prije moguće nakon moždanog udara. To može poboljšati funkciju i pomoći preživjelom da zadobije što veću neovisnost tijekom vremena. Mnogim preživjelima treba kontinuirano liječenje kako bi se riješili tjelesnih i ostalih posljedica moždanog udara te sačuvali svoje mentalno zdravlje i dobrobit.
Posljedice moždanog udara
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.
Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
· Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
· Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
· Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
· Ograničite konzumaciju alkohola.
· Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
· Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Prim. Verica Kralj, dr.med.
spec. epidemiologije
Voditeljica Odjela za srčano žilne bolesti
Četvrtina odraslog stanovništva završila je cijepljenje!
Ukupno 875.503 osoba je primilo 2 doze cjepiva, dok je još 18.769 osoba je primilo jedinu potrebnu dozu cjepiva Jannsen. Time je cijepljenje završeno za 894.272 osoba, što je 22% ukupnog stanovništva odnosno 26,6% odraslog stanovništva.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak, istaknuo je važnost cijepljenja unatoč povoljnijoj epidemiološkoj situaciji:
„U vrijeme povoljne epidemiološke situacije kakva je sada u Hrvatskoj, a ujedno u vrijeme kada su novi sojevi virusa „pred vratima“, primanje obje doze cjepiva izrazito je važno. Za cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze, a to su cjepiva proizvođača Pfizer, Moderna i AstraZenece, dvije doze ipak pružaju veću razinu zaštite od samo jedne doze, a posebno kod mogućih novih sojeva. Ako tome dodamo rizik ipak nešto slabijeg imunološkog odgovora osoba starije životne dobi, osoba s kroničnim bolestima koje narušavaju imunološki odgovor organizma te osoba koje uzimaju lijekove koji umanjuju imunološki odgovor, kod kojih je druga doza posebno važna, ovakav izvrstan odaziv građana na drugu dozu svakako treba pohvaliti.“, izjavio je ravnatelj Hrvatskog zavod za javno zdravstvo epidemiolog doc.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med.
Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (41,4% ukupnog stanovništva, odnosno 50,3% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno u Krapinsko-zagorskoj županiji (30,3% ukupnog, odnosno 36,3% odraslog stanovništva).
„Zahvaljujem zdravstvenim djelatnicima i svima onima koji su uključeni u organizaciju cijepljenja, jer potreba za drugom dozom čini organizaciju cijepljenja dodatno zahtjevnom.“, dodao je ravnatelj HZJZ, Krunoslav Capak.
Prva doza i završeno cijepljenje u odnosu na procijenjeno ukupno stanovništvo županija (udio):
Održana konferencija povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga
Povodom obilježavanja nadolazećeg 26. lipnja, Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, danas je održana konferencija za medije u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama je još 1987. proglašen od strane Opće skupštine Ujedinjenih naroda s ciljem ukazivanja na problem zlouporabe droga u društvu i potrebu aktivnog uključivanja svih dionika u prevenciju i suzbijanje ovog problema.
Na konferenciji za medije predstavljeni su najnoviji epidemiološki podaci o bolesti ovisnosti o drogama, rezultati recentnih istraživanja te usporedba stanja problematike droga u Republici Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju, kao i podaci o stanju i trendovima suzbijanja kriminaliteta droga u Republici Hrvatskoj. U nastavku možete preuzeti prezentacije koje su predstavljene na konferenciji:
Prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ (PDF, 762.1 KB)
Rastović – RAVNATELJSTVO POLICIJE UPRAVA KRIMINALISTIČKE POLICIJE (PDF, 1.5 MB)
univ. spec. crim.Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ (PDF, 1.7 MB)
Usporedba stanja problematike droga EU-RH_2021.docx final (PDF, 581.9 KB)
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – viši stručni referent, radno mjesto II vrste
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 28. svibnja 2021. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto II vrste, viši stručni referent u Službi za gospodarstvene poslove.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da su nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabrani kandidati.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
„KOŽA PAMTI SVE“ – zaštitite je!
Dolaskom ljeta i toplijih dana potrebno je napomenuti koliko je važno čuvati i brinuti se o našem najvećem organu – koži.
Studenti Međunarodne udruge studenata medicine Hrvatska (CroMSIC) osmislili su i pokrenuli Javnozdravstvenu intervenciju „KOŽA PAMTI SVE“, projekt prevencije melanoma. Budući da naša koža uistinu pamti sve – svako naše neoprezno i prekomjerno izlaganje suncu te svaku opeklinu, cilj ovog projekta naučiti je što veći broj ljudi kako izvršiti samopregled madeža i kako se pravilno zaštititi od sunca.
MELANOM KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM
Melanom je zloćudni tumor melanocita – stanica koje stvaraju melanin (crni pigment). Zbog velike sklonosti ranom metastaziranju ubraja se među najagresivnije tumore kože. Ipak, dobra je vijest da se jednostavno može otkriti na vrijeme te efikasno liječiti.
U 2018. godini u Hrvatskoj zabilježen je 501 novodijagnosticirani slučaj malignog melanoma u muškaraca i 425 slučajeva u žena. Zabrinjavajući je trend rasta novih slučajeva bolesti. U razdoblju od 2001. do 2018. godine u Hrvatskoj incidencija melanoma prosječno je rasla 3,5 % godišnje, odnosno 2,7% godišnje kod žena te 4,2% kod muškaraca. Sličan trend rasta incidencije zabilježen je i u ostalim europskim zemljama.
Boja kože, svijetla put i izloženost ultraljubičastom zračenju te česte opekline od sunca u mladosti rizični su faktori za razvoj melanoma. Ovdje spadaju i neka druga stanja kao veliki urođeni madeži ili sindrom displastičnih madeža. Razlozi za povećanje incidencije su višestruki, a najbitniji čimbenik je prekomjerno izlaganje kože djelovanju sunčevog zračenja. Svjesnost o melanomu te redovni (samo)pregled kože vrlo su važni budući da su što ranija dijagnoza i rani početak liječenja presudni za prognozu bolesti.
SAMOPREGLED MADEŽA
Jedno od najpopularnijih (i najjednostavnijih) pravila za detekciju i praćenje sumnjivih madeža je ABCDE pravilo.
A (asymmetry) – asimetričan, nepravilni oblik
B (border) – nejednoliki, isprekidani i nejasno definirani rubovi
C (color) – nejednolika obojenost
D (diameter) – promjer madeža (ne bi trebao biti veći od 6 mm)
E (evolution) – promjene u veličini, boji, obliku ili uzdignutosti
Prilikom samopregleda madeža ne smijete zanemariti niti jedan dio tijela. Posebnu pažnju obratite na manje vidljiva područja poput vlasišta, područja između prstiju, čitave stražnje strane tijela te intimnih područja. Jednom mjesečno, uz pomoć ogledala prema ABCDE pravilu pregledajte svoju kožu.
Ako primijetite sumnjivi madež ili njegovu nedavnu promjenu, ne odgađajte liječnički pregled.
ZAŠTITA OD SUNCA
Pravilna i pravovremena zaštita od sunca najučinkovitija je metoda prevencije melanoma i očuvanja zdravlja kože općenito. Pročitajte što je sve važno imati na umu, posebno za vrijeme ljetnih mjeseci:
Više materijala o samopregledu madeža, pravilnoj zaštiti od sunca i prevenciji melanoma možete pronaći ovdje.
Ne zaboravite riješiti i nagradni kviz u kojem možete osvojiti vrijedne nagrade!
Partneri projekta su Referentni centar Ministarstva zdravstva za melanom, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska liga protiv raka, Udruženje europskih liga protiv raka, Udruga “Zdravi pod suncem”, Gradski ured za zdravstvo Zagreba i Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”. Projekt je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.
Održan koncert „CIJEPLJENJE SVE U 16“
U organizaciji Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dana 16. lipnja u Zagrebu je održan koncert „CIJEPLJENJE SVE U 16“. Koncertom smo željeli doprinijeti podizanju svijesti o važnosti cijepljenja protiv bolesti COVID-19 kako bismo se što prije vratili na staro normalno.
Koncert je održan uz poštivanje svih važećih javnozdravstvenih protuepidemijskih mjera, a nastupili su Ante Gelo, Alen Đuras, Iva Ajduković i pjevački zbor studenata medicine „Lege artis“.
Koncert predstavlja svojevrsnu uvertiru u predstojeće događaje koji su najavljeni tijekom ljeta u cijeloj Hrvatskoj. Stoga Hrvatski zavod za javno zdravstvo naglašava važnost pridržavanja mjera tijekom cijelog ljeta, pogotovo na mjestima na kojima boravi veći broj osoba u isto vrijeme.
Tim povodom, ravnatelj HZJZ Krunoslav Capak izjavio je: „Vrlo skoro krećemo s koncertima na koje će pristup imati samo oni koji imaju EU digitalnu COVID potvrdu. Dakle, trebaju se cijepiti ili preboljeti bolest, što im ne preporučujem, ili se trebaju testirati. Ponavljam kako je cijepljenje jedini način da pobijedimo ovu epidemiju i ja se nadam da ćemo u tome uspjeti.“
„Zahvaljujem se svima, od institucija poput Ministarstva zdravstva, HZJZ-a pa do Nacionalnog stožera, koji već više od godinu dana sustavno rade na suzbijanju pandemije koronavirusa. Hvala i našim studentima koji su radili na suzbijanju bolesti COVID-19 putem raznih volonterskih aktivnosti, od trijaža pa do pomoći u pozivnim centrima MIZ-a i HZJZ -a, vezano uz cijepljenje ali i ovakve akcije. Kao što je zadatak Medicinskog fakulteta da obrazuje mlade liječnike, također je zadatak da ih potiče u provođenju preventivnih aktivnosti. Drago mi je da smo u tome uspjeli. “ rekao je Marijan Klarica, dekan medicinskog fakulteta.
Fotogalerija:
Pandemija još uvijek traje – zato nam je potreban #SummerSense
Budući da mjere popuštaju u brojnim državama europske regije, mnogi dolaze u iskušenje otputovati u inozemstvo, posjećivati glazbene festivale i sportska događanja ili putovati u popularna ljetovališta. SZO/Europa je pokrenula kampanju #SummerSense (#LjetniOprez), sa savjetima kako najbolje iskoristiti toplije vrijeme uz zaštitu od zaraze COVID-19.
“Iskustvo nas je naučilo da prerano ublažavanje epidemioloških mjera može dovesti do porasta broja zaraženih COVID-19, a što onda vodi do novih zatvaranja, nepotrebnih smrtnih ishoda i gospodarskih posljedica” – izjavio je dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor SZO-a za Europu. “Iako je dio populacije u europskoj regiji cijepljen, još smo daleko od procijepljenosti svih pogodnih osoba te je situacija ovog ljeta i dalje nesigurna zbog širenja nekoliko varijanti virusa”.
Trenutačno je u europskoj regiji više od 15% populacije cijepljeno protiv COVID-19, a taj broj svakodnevno raste. Međutim, treba napomenuti da ljudi koji su cijepljeni nisu automatski zaštićeni od bolesti te i dalje mogu širiti virus. Ipak, cijepljenje smanjuje vjerojatnost obolijevanja od teškog oblika bolesti ili smrti uzrokovane COVID-19. Stoga je važno potaknuti sve ljude da pristanu na cijepljenje kada im se ono ponudi.
Zabava uz što veću zaštitu
Poučeni prošlogodišnjom situacijom kada je najesen, a nakon ljetnog popuštanja mjera, došlo do porasta obolijelih od COVID-19, SZO/Europa je zajedno s UNICEF-om i regijom Središnje Azije pokrenula kampanju #SummerSense. Svrha kampanje je osigurati da ljudi uživaju u toplijim mjesecima i izbjegnu zarazu COVID-19, te tako podržati nastojanja da se pandemija što prije okonča.
Kampanja #SummerSense usmjerena je na četiri glavna područja:
- Putovanje i turizam;
- Sportska događanja poput UEFA-inog europskog nogometnog prvenstva;
- Društveni život, uključujući okupljanja, festivale, vjenčanja i ljetovanja;
- Povratak u škole, kada se djeca i mladi krajem ljeta vraćaju u škole i fakultete.
Provedba načela #SummerSense
Za obitelji i pojedince #SummerSense znači oprez i primjenu zdravog razuma:
- preispitivanje odluke o putovanju kako bi se smanjio rizik zaraze i širenja COVID-19;
- procjena rizika od zaraze COVID-19 pri svakom koraku, počevši od izlaska iz kuće pa sve do povratka;
- poduzimanje preventivnih mjera poput čestog pranja ruku, držanja sigurnog razmaka i nošenja maske;
- izbjegavanje zatvorenih ili skučenih prostora te gužvi. Umjesto toga, ljudi bi se trebali sastajati vani ili u otvorenim prozračnim prostorijama.
SZO apelira na vlade i nadležna tijela te organizatore događanja u europskoj regiji da se pridržavaju savjeta kampanje #SummerSense, tako da:
- presipitaju odluke o putovanjima;
- na temelju procjene rizika donose odluke o održavanju, odgodi ili otkazivanju masovnih okupljanja;
- ako se održavaju događanja, poboljšaju epidemiološke i društvene mjere ne samo u dvoranama, nego i u vanjskim prostorima te prijevozu koji koriste gledatelji, sudionici i lokalno stanovništvo.
Iako je sve više ljudi cijepljeno te pojedine mjere popuštaju, sada nije vrijeme za neoprez. Pandemija još uvijek traje. Zato je sada vrijeme za #SummerSense.
Foto: Unsplash
Regiranje HZJZ-a na pogrešno prenošenje informacija vezano uz cjepivo AstraZeneca
Dana 13. lipnja 2021. godine u intervjuu za talijanski dnevni list La Stampa, voditelj radne skupine Europske agencije za lijekove (EMA) Marco Cavaleri, izjavio je kako benefiti cjepiva AstraZeneca nadmašuju rizike, pogotovo za populaciju iznad 60 godina.
Iz nepoznatog razloga, La Stampa je izjavu pogrešno interpretirala i objavila je kako EMA ne preporučuje cjepivo AstraZeneca za osobe starije od 60 godina. EMA je odmah reagirala, a Cavaleri je u demantiju za Reuters izjavio kako se radi o pogrešnoj interpretaciji i kako je cjepivo AstraZeneca sigurno za sve dobne skupine, pogotovo za osobe starije od 60 godina.
„Nažalost, moje riječi nisu ispravno prenesene u intervjuu za La Stampu. Cjepivo AstraZeneca ima povoljan profil rizika za sve dobne skupine, posebno one iznad 60 godina.“, izjavio je Cavaleri za Reuters.
Posljedično, mediji u Hrvatskoj su prenijeli vijest koju su plasirale inozemne agencije, a koja je sadržavala pogrešne informacije.
Za dodatne informacije provjerite naše preporuke o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 te odgovore na česta pitanja vezana uz način primjene cjepiva protiv bolesti COVID-19.
Foto: Reuters