WADA zabranjuje upotrebu ugljičnog monoksida u nedijagnostičke svrhe
Svjetska antidopinška agencija (WADA) od sljedeće će godine na Popis zabranjenih sredstava dodati nedijagnostičku upotrebu ugljičnog monoksida. Plin se koristi u niskim dozama kako bi se pomoglo u mjerenju ključnih krvnih pokazatelja kod sportaša, posebno razine hemoglobina, ali bilo je prijedloga da se ponovljeno udisanje može koristiti za poboljšanje sportskih izvedbi. Međunarodni biciklistički savez (UCI) zabranio je upotrebu ugljičnog monoksida izvan medicinske ustanove, a u priopćenju za javnost u srijedu (24.rujna) WADA je izjavila da bi njegova upotreba mogla povećati eritropoezu – proces stvaranja novih crvenih krvnih stanica.
„Upotreba ugljičnog monoksida u dijagnostičke svrhe, poput mjerenja ukupne mase hemoglobina ili određivanja plućnog difuzijskog kapaciteta nije zabranjena“, dodala je WADA. „Trenutna formulacija odabrana je kako bi se razlikovala nezakonita upotreba od unosa koji je rezultat prirodnih procesa izgaranja (npr. pušenje), okoliša (npr. ispušni plinovi) ili dijagnostičkih postupaka.“ Istraga objavljena na web stranici Escape Collective tijekom ovogodišnjeg Tour de Francea tvrdi da je nekoliko timova koristilo uređaje za rebreather ugljičnog monoksida kako bi optimizirali trening na visini. (V.B)
Popis zabranjenih sredstava 2026
Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je Popis zabranjenih sredstava (Popis) za 2026. godinu koji je odobrio Izvršni odbor WADA-e (ExCo) na sastanku 11. rujna 2025., a stupa na snagu 1. siječnja 2026. Također objavljuje: • Sažetak glavnih izmjena i objašnjenja za 2026. godinu u usporedbi s Popisom iz 2025.; i
• Program praćenja za 2026. godinu koji uključuje tvari koje nisu na Popisu, ali koje WADA želi pratiti kako bi otkrila potencijalne obrasce zlouporabe u sportu.
Popis je jedan od osam međunarodnih standarda koji su obvezni za sve potpisnike Svjetskog antidopinškog kodeksa (Kodeks). Određuje koje su tvari i metode zabranjene i na natjecanju i izvan njega te koje su tvari zabranjene u određenim sportovima.
Velike izmjene za 2026. godinu
Kako je navedeno u Sažetku glavnih izmjena i objašnjenjima za 2026. godinu, glavne izmjene za 2026. godinu uključuju sljedeće:
• Dodani su daljnji primjeri ili pojašnjenja sljedećim klasama tvari kako bi se sportašima i njihovoj pratnji pomoglo da bolje identificiraju zabranjene tvari: S1. Anabolički agensi, S2. Peptidni hormoni, faktori rasta, srodne tvari i mimetici, S4. Hormonski i metabolički modulatori i S6. Stimulansi.
• Intervali doziranja salmeterola su promijenjeni kako bi se izbjegli potencijalni ergogeni učinci, iako maksimalna dnevna isporučena doza ostaje ista.
• Dano je više detalja o zabrani vađenja krvi i krvnih komponenti.
• Nedijagnostička uporaba ugljičnog monoksida (CO) dodana je Zabranjenim metodama kao novi odjeljak, M1.4. Uporaba ugljičnog monoksida u dijagnostičke svrhe, poput mjerenja ukupne mase hemoglobina ili određivanja plućnog difuzijskog kapaciteta, nije zabranjena.
• Stanične komponente (npr. jezgre i organele poput mitohondrija i ribosoma) dodane su postojećoj zabrani uporabe normalnih ili genetski modificiranih stanica.
• U Tablici ispiranja glukokortikoida pojašnjeno je da uporaba formulacija s produljenim oslobađanjem može rezultirati detektabilnim razinama glukokortikoida nakon razdoblja ispiranja zbog produljene sistemske apsorpcije.
WADA vodi godišnji proces revizije Popisa, počevši s prvim sastankom u siječnju i završavajući objavom Popisa do 1. listopada. Riječ je o opsežnom procesu konzultacija koji uključuje prikupljanje informacija od strane WADA-ine Stručne savjetodavne skupine za Popis. uključujući najnovija znanstvena i medicinska istraživanja, trendove i obavještajne podatke prikupljene od agencija za provedbu zakona i farmaceutskih tvrtki; distribuciju nacrta Popisa među dionicima; i, uzimajući u obzir njihove podneske radi revizije nacrta, nakon čega slijedi pregled od strane Odbora za zdravlje, medicinu i istraživanje (HMR) Agencije. Odbor HMR zatim daje svoje preporuke Izvršnom odboru WADA-e, koji odobrava Popis tijekom svog sastanka u rujnu.
Da bi se tvar ili metoda dodala na Popis, mora se utvrditi da ispunjava barem dva od sljedeća tri kriterija: 1. Ima potencijal poboljšati ili poboljšava sportsku izvedbu, 2. Predstavlja stvarni ili potencijalni zdravstveni rizik za sportaše, 3. Krši duh sporta.
Popis se objavljuje tri mjeseca prije stupanja na snagu kako bi se sportaši, njihova pratnja i drugi dionici mogli upoznati sa svim izmjenama. U konačnici, sportaši su odgovorni za zabranjene tvari pronađene u njihovom tijelu i zabranjene metode za koje se utvrdi da su korištene. Članovi pratnje sportaša također su odgovorni za kršenje antidopinških pravila ako se utvrdi da su suučesnici. Slijedom toga, ako postoji bilo kakva sumnja u vezi statusa tvari ili metode, važno je da se obrate svojim odgovarajućim antidopinškim organizacijama za savjet.
Program izuzeća za terapijsku uporabu (TUE)
Treba napomenuti da sportaši koji imaju legitimni medicinski razlog za korištenje zabranjene tvari ili metode koja se nalazi na Popisu mogu podnijeti zahtjev za izuzeće za terapijsku uporabu (TUE) kako bi utvrdili ispunjavaju li kriterije navedene u Međunarodnom standardu za izuzeća za terapijsku uporabu (ISTUE). Program TUE je rigorozan i nužan dio elitnog sporta i ima veliko prihvaćanje sportaša, liječnika i dionika u borbi protiv dopinga.
Publikacija: Kardiovaskularne bolesti u Republici Hrvatskoj
Publikaciju o kardiovaskularnim bolestima u Republici Hrvatskoj možete preuzeti ovdje.
SARMs – ligandrol
Selektivni modulatori androgenih receptora (SARMs) imaju slična svojstva kao anabolički steroidi, ali s izrazito smanjenim androgenim svojstvima. Upravo ta činjenica čini SARMs zanimljivima jer ne izazivaju klasične steroidne nuspojave kao što su oštećenje jetra, virilizacija, akne, povećanje grudi, produbljivanje glasa ili smanjenje testisa.
Već oko deset godina SARMs se istražuje u terapijskom liječenju nekih bolesti, uključujući osteoporozu, hipogonadizam ili mišićne bolesti poput mišićne distrofije, no do sada nijedan nije odobren. Razlog tomu je razvoj bolesti jetra uzrokovanih ponovnom uporabom SARMs-a. U kategoriji „ostali anabolički agensi“ pod klasom S1.2 Popisa zabranjenih sredstava spadaju i clenbuterol, raktopamid te zilpaterol, koji su promotori rasta kod životinja. Među SARMs-ima najčešće prijavljene tvari su ostarin i ligandrol. Podaci WADA-e pokazuju da je učestalost negativnih analitičkih nalaza (AAF) zbog SARMs-a između 2 i 5 %, dok je učestalost nalaza koji se odnose na ligandrol značajna u posljednjim godinama . Ligandrol, poznat i kao LGD-4033 ili Anabolikum (rjeđe VK5211), razvila je američka tvrtka Ligand Pharmaceuticals. Godine 2018. završeno je kliničko ispitivanje ligandrola te se on primijenjuje kod osoba starijih od 65 godina koje se oporavljaju od prijeloma kuka.
Akreditirani WADA-in laboratorij identificirao je u urinu jedne sportašice bishidroksy-ligandrol, glavni metabolit ligandrola. Sportašica je osporila prekršaj antidopinških pravila i zatražila test kose radi dokumentiranja moguće slučajne izloženosti. Sportski arbitražni sud prihvatio je objašnjenje sportašice da je bila izložena ligandrolu putem razmjene tjelesnih tekućina sa suprugom i ukinuo joj privremenu suspenziju. Ovaj slučaj pokazuje da je prijenos zabranjenih tvari između dviju osoba moguć tijekom intimnih trenutaka. (V.B)
Održan stručni skup povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, održan je stručni skup na kojem su sudjelovali stručnjaci iz područja zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i civilnog društva.
Program skupa obuhvatio je pozdravne govore, predstavljanje Akcijskog plana za demencije, preporuke Svjetske zdravstvene organizacije te primjere dobre prakse iz zajednice. Posebno je istaknuta važnost udruga i organizacija civilnog društva u pružanju podrške osobama oboljelima od demencije i njihovim obiteljima.
Na skupu je predstavljen i europski projekt JADE Health, čime je naglašena uloga međunarodne suradnje u unaprjeđenju kvalitete života oboljelih.
Fotogalerija:
Održana javnozdravstvena akcija ususret Svjetskom danu srca
Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suorganizaciji s Ministarstvom zdravstva RH, dana 23. rujna organizirao je besplatnu javnozdravstvenu akciju za građane.
Tijekom akcije građani su mogli izmjeriti razinu šećera iz krvi, kolesterola, krvnog tlaka, pedobrahijalni indeks, BMI, HbA1c te su mogli napraviti lipidogram. Dodatno su od stručnjaka iz HZJZ-a građani dobili i savjete o zdravim životnim navikama i prevenciji, te potrebi dodatne obrade i liječenja.
Javnozdravstvenu akciju podržali su i ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med. i ravnatelj HZJZ-a, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med., koji su također napravili pretrage i svojim primjerom ukazali na važnost redovite kontrole i prevencije kardiovaskularnih bolesti.
Briga o kardiovaskularnom zdravlju jedan je od najvažnijih koraka koje možemo poduzeti za dug i kvalitetan život. Cilj javnozdravstvene akcije bio je potaknuti građane na pravovremenu prevenciju, rano otkrivanje bolesti i zdravije životne navike. Zahvaljujemo se svim građanima koji su se odazvali akciju, te predstavnicima medija koji su popratili događaj.
Fotogalerija:
COVID-19 u Hrvatskoj (23.9.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 38. kalendarskom tjednu (tjedan od 15. do 21. rujna 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 988 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 38. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Automatski injektor adrenalina
Jeste li alergični na pčele? Ili možda kikiriki? Nosite li EpiPen? Sportaši s teškim alergijama na hranu, ubode/ubode insekata, lijekove i druge tvari možda će morati posjedovati i koristiti automatski injektor adrenalina koji spašava život. Iako je adrenalin zabranjen tijekom natjecanja, važno je da sportaši koji podliježu antidopinškim pravilima prvo daju prioritet liječenju koje spašava život, a potom traže odobrenje za njegovu uporabu (nakon što se medicinska hitnost smiri).
Što je autoinjektor adrenalina? Autoinjektor adrenalina je uređaj koji automatski isporučuje unaprijed određenu dozu adrenalina (stimulansa poznatog i kao adrenalin) u mišić putem igle. Postoji nekoliko često korištenih autoinjektora adrenalina, uključujući EpiPen, Auvi-Q, Symjepi i Adrenaclick kao i niz generičkih verzija. Intramuskularna injekcija adrenalina autoinjektorom je terapija prve linije za teške alergijske reakcije i/ili anafilaksiju.
Kako adrenalin djeluje tijekom alergijske reakcije? Korištenje autoinjektora adrenalina omogućuje tijelu da se suprotstavi nekim od najtežih i najopasnijih simptoma anafilaksije tijekom kojih krvni tlak naglo pada, a dišni putovi se toliko sužavaju da blokiraju disanje. Liječenje adrenalinom uzrokuje sužavanje krvnih žila i ponovno podizanje krvnog tlaka. Također smanjuje oticanje sluznice djelovanjem na α1-adrenergički receptor. Aktivacija β1-adrenergičkog receptora povećava srčani minutni volumen, dok aktivacija β2-adrenergičkog receptora opušta dišne putove (bronhodilatacija) kako bi se omogućio veći protok zraka u pluća.
Je li adrenalin zabranjen? Da, adrenalin je zabranjen na natjecanju kao stimulans i nalazi se na Popisu zabranjenih sredstava. Upotreba adrenalina izvan natjecanja nije zabranjena. „Na natjecanju“ se definira kao razdoblje koje počinje u 23:59 sati dan prije natjecanja u kojem sportaš treba sudjelovati pa do kraja natjecanja i postupka uzimanja biloških uzoraka (dopinško testiranje) vezanog uz natjecanje. WADA može odobriti alternativne definicije za određene sportove.
Treba li terapijsko izuzeće (TUE) za korištenje autoinjektora adrenalina? Sportaš nikada ne bi trebao odgoditi bilo kakav tretman koji spašava život, ali možda će morati zatražiti retroaktivno TUE ako je koristio autoinjektor adrenalina na natjecanju. Nakon što se hitni slučaj smiri, sportaš treba ispuniti obrazac za prethodnu provjeru TUE-a na web stranici pripadajuće antidopinške organizacije kako bi saznao je li potreban retroaktivni TUE. Antidopinška organizacija će procijeniti obrazac za prethodnu provjeru TUE-a kako bi utvrdila koji se TUE zahtjevi primjenjuju na određenu situaciju i o tome će obavijestiti sportaša. Sportaši ne moraju podnijeti zahtjev za TUE prije korištenja ili posjedovanja autoinjektora.
Što ako treba koristiti EpiPen u hitnom slučaju? Sportaš treba koristiti autoinjektor po potrebi. Ako se upotreba dogodila tijekom natjecanja, sportaš nakon primjene treba podnijeti obrazac za TUE-a.
Je li protivno antidopinškim pravilima donijeti EpiPen na natjecanja? Poznato je da je adrenalin lijek za hitne slučajeve i potencijalno lijek koji spašava život tako da sportaši neće snositi odgovornost za kršenje antidopinškog pravila zbog posjedovanja autoinjektora adrenalina na natjecanju. (V.B)
Tako to rade Britanci (UKAD)
UKAD je proveo 1 994 dopinška testiranja u više od 30 različitih sportova između travnja i lipnja 2025. (1. tromjesečje) – 68% svih testova provedeno je izvan natjecanja. Rezultati pokazuju predanost organizacije zaštiti čistog natjecanja na svim razinama sporta u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Nogomet je bio na vrhu UKAD-ovog programa testiranja s 404 testa provedena u ovom razdoblju, a slijede ga ragbi s 298, ragbi liga sa 169, atletika sa 188, kriket sa 136 i boks sa 112. Program obuhvaća elitne ekipne i pojedinačne sportove, uključujući olimpijske i paraolimpijske sportove.
UKAD koristi pristup vođen inteligentnim testiranjem za ciljano testiranje gdje je rizik od dopinga najveći. To znači usmjeravanje resursa na sport, sportaše i vrijeme kada je najvjerojatnije da će doći do dopinga. UKAD je proveo više od 4,000 dopinških testova u posljednjih šest mjeseci, s 2 073 testa u prethodnom tromjesečju.
UKAD-ova dugoročna strategija testiranja daje prioritet testiranju izvan natjecanja, prepoznajući da je vjerojatnije da će sportaši preuzeti rizike za poboljšanje izvedbi ili oporavak kada se ne natječu. Ovo tromjesečje odražavalo je kontinuiranu predanost ovom strateškom pristupu.
Hamish Coffey, voditelj “antidopinških operacija” u UKAD-u, rekao je:
“Dosljedne tromjesečne razine testiranja pokazuju da Velika Britanija održava jedan od najopsežnijih svjetskih antidopinških programa. Naš pristup testiranju temeljen na inteligenciji i riziku osigurava da usmjeravamo resurse tamo gdje i kada je to najvažnije za zaštitu čistih sportaša. Ovaj vitalni posao moguć je samo zahvaljujući predanosti našeg osoblja za dopinšku kontrolu koje neumorno radi na osiguravanju poštenog natjecanja za sve sportaše.”
UKAD-ov program testiranja štiti dobrobit sportaša, održava povjerenje javnosti u sport i osigurava pošteno natjecanje. (V.B)
Radionica s prof. Dipakom Kalrom: EHDS i HDAB perspektive
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo imali smo čast ugostiti prof. Dipaka Kalru, predsjednika Europskog instituta za inovacije kroz zdravstvene podatke (i~HD), koji je u Zagreb došao u sklopu europskog projekta SUSA (Sustainable Healthcare with Digital Health Data Competence) i zajedničkih aktivnosti s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Projekt SUSA usmjeren je na izgradnju kompetencija za digitalno zdravstvo i održive zdravstvene sustave.
U sklopu posjeta organizirana je radionica s prof. Dipakom Kalrom pod nazivom „EHDS i perspektive HDAB-a ”, posvećena europskoj inicijativi za uspostavu Europskog prostora za zdravstvene podatke (EHDS) i hrvatskom pristupu u uspostavi Tijela za pristup zdravstvenim podacima (HDAB).
Prof. Kalra podijelio je svoja bogata međunarodna iskustva o interoperabilnosti, kvaliteti podataka i mogućnostima sekundarne uporabe zdravstvenih podataka u istraživanjima, razvoju umjetne inteligencije i oblikovanju zdravstvenih politika. Radionica je okupila stručnjake iz javnog zdravstva, akademske zajednice i industrije s ciljem razmjene znanja i planiranja zajedničkih koraka prema uspostavi Europskog prostora za zdravstvene podatke u Hrvatskoj.
Ivan Pristaš otvorio je radionicu ističući stratešku važnost zdravstvenih podataka za javno zdravstvo, a Pero Ivanko i Tamara Buble predstavili su arhitekturu NAJS sustava, nacionalne registre poput CRODIAB-a i druge izvore podataka te prikazali mogućnosti koje EHDS donosi u istraživanju, inovaciji i unapređenju javnog zdravstva. Poseban fokus stavljen je na razvoj CHDC-a kao hrvatskog tijela za pristup zdravstvenim podacima, čija je misija osigurati transparentan i siguran pristup zdravstvenim podacima.
Karlo Pintarić je govorio o izazovima usklađivanja podataka kroz OMOP zajednički podatkovni model. Također, predstavio je aplikaciju otvorenog koda za automatsko mapiranje OMOP koncepata koristeći vektorsko pretraživanje i AI pametno rangiranje. Moris Bagić predstavio je SHAIPED projekt, koji omogućava uspostavu sigurne i usklađene infrastrukture za razvoj i primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu, podržavajući Hrvatsku i ostale zemlje u implementaciji EHDS-a i AI Act-a.
Prof. Kalra u svom je izlaganju razjasnio razliku između primarne i sekundarne uporabe podataka, kategorije podataka za sekundarnu uporabu, prava pacijenata (uključujući pravo na opt-out) te mehanizme pristupa od nositelja podataka prema HDAB-u i krajnjim korisnicima. Naglasio je važnost kataloga podataka, jasnih procedura za pristup i uloge etičkog upravljanja u novom europskom okviru.
U diskusiji smo se dotaknuli tema semantičke interoperabilnosti i standardizacije podataka, suradnje s bolnicama, akademskom zajednicom i industrijom, pravnih i etičkih aspekata korištenja podataka, uključujući pitanje vlasništva te uloge umjetne inteligencije u obradi zdravstvenih podataka.
Zaključci radionice naglašavaju kako Hrvatska, kroz projekte poput CHDC-a i SHAIPED-a, ima priliku aktivno oblikovati europski prostor zdravstvenih podataka. To zahtijeva ulaganja u infrastrukturu, standardizaciju podataka i izgradnju povjerenja građana.
Fred Kerley na Poboljšanim igrama
Sprinter Fred Kerley postao je prvi atletičar i američki sportaš koji se pridružio kontroverznim Poboljšanim igrama.
Kontroverzni događaj, koji bi se prvi put trebao održati 2026. godine, omogućuje sportašima uzimanje zabranjenih lijekova za poboljšanje izvedbi pod liječničkim nadzorom.
Kerley, koji je osvojio broncu na 100 metara na Olimpijskim igrama u Parizu, privremeno je suspendiran zbog navodnog kršenja antidopinških pravila i stoga se ne natječe na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u atletici u Tokiju.
30-godišnjak bi se mogao suočiti s dvogodišnjom suspenzijom, ali je na platformi društvenih medija X objavio da će osporiti optužbe.
“Veselim se ovom novom poglavlju i natjecanju na Poboljšanim igrama”, rekao je Kerley, koji je također bio svjetski prvak na 100 metara 2022. godine.
“Svjetski rekord uvijek je bio krajnji cilj moje karijere. To mi sada daje priliku da svu svoju energiju posvetim pomicanju svojih granica i postajanju najbržim čovjekom koji je ikada živio.”
Svjetska atletika ovo nije komentirala. (V.B)
Europski tjedan sporta i tjelesne aktivnosti 2025. godine
#BeActive: Kreći se više, scrollaj manje
Europski tjedan sporta inicijativa je Europske komisije pokrenuta 2015. godine s ciljem promicanja sporta i tjelesne aktivnosti diljem Europe, kao odgovor na sve veću tjelesnu neaktivnost građana. U Hrvatskoj, Ministarstvo turizma i sporta kao nacionalni koordinator redovito pod sloganom #BeActive potiče javnost da bude aktivna tijekom cijele godine, a ne samo u ovom tjednu.
Europski tjedan sporta osmišljen je kako bi ljude diljem Europe i svijeta motivirao i pružio im više prilika za kretanje, uz podizanje svijesti o važnosti zdravog i aktivnog načina života. Cilj je uključiti pojedince, sportske klubove, gradove i općine, institucije, škole i fakultete, vrtiće, domove za starije, tvrtke i organizacije u stvaranje raznovrsnih sportskih i rekreativnih događanja. Sve aktivnosti su besplatne i otvorene za sve, kako bi svaki građanin imao priliku napraviti korak prema zdravijem životu.
Zašto #BeActive?
Danas većina ljudi provodi previše vremena online – skaču s jedne aplikacije na drugu, beskonačno scrollaju i često ne primjećuju koliko je vremena prošlo. Životi stil postaje sve više sjedilački – u školi, na poslu, u prijevozu, pa čak i kod kuće. Taj nedostatak kretanja negativno utječe na tjelesno i mentalno zdravlje.
Kampanja #BeActive 2025 želi to promijeniti. Ne tako da odvraća od tehnologije, već poticanjem malih, jednostavnih koraka koji čine veliku razliku. Cilj je pronaći ravnotežu: kretati se malo više, scrollati malo manje.
U proteklom desetljeću Europski tjedan sporta prerastao je iz inicijative u pravu europsku zajednicu. Od lokalnih trkačkih skupina i plesnih tečajeva do šetnji u vrijeme ručka i zajedničkih treninga – svaka aktivnost povezivala je ljude i donosila osjećaj pripadnosti. U svijetu u kojem je digitalna povezanost stalna, a stvarna sve rjeđa, #BeActive nas podsjeća da nismo sami. Zajedno idemo dalje, osjećamo se snažnije i gradimo zajednicu u kojoj je svatko dobrodošao i svaki trud se računa.
Poruka #BeActive 2025 ima dvostruki cilj:
- proslaviti desetljeće pozitivnog utjecaja
- iskoristiti taj zamah za jačanje svijesti o dobrobitima tjelesne aktivnosti za pojedinca i zajednicu.
Šira vrijednost sporta i kretanja
Sport i tjelesna aktivnost imaju jedinstvenu moć stvaranja uključivijih društava i smanjenja diskriminacije. Oni pridonose obrazovanju, jednakosti, održivosti, solidarnosti i demokraciji, gradeći okruženje u kojem se svi osjećaju prihvaćeno.
Kretanje povećava samopouzdanje, povezuje generacije, promiče zdrave stilove života, jača osobni razvoj i donosi brojne dobrobiti za mentalno i tjelesno zdravlje. Svaki pojedinac zadržava svoju posebnost, ali istovremeno dijeli zajedničke vrijednosti Europske unije i Olimpijskih igara: dobrotu, poštovanje i solidarnost.
Aktivnosti u Hrvatskoj 2025. Godine
I ove godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo aktivno sudjeluje u obilježavanju Europskog tjedna sporta provedbom aktivnosti iz Nacionalnog programa Živjeti zdravo:
- 23. rujna – savjetovanje građana o zdravim stilovima života na otvorenju EU tjedna sporta
- 24. rujna – provedba aktivnosti Poligon zdravlja na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, u sklopu aktivnosti Tvrtka prijatelj zdravlja za djelatnike i studente fakulteta
- 26. rujna – provedba aktivnosti Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece u OŠ Malešnica
Cjelokupni vodič kroz sve aktivnosti Europskog tjedna sporta u Hrvatskoj možete pronaći na službenoj stranici: https://europski-tjedan-sporta.hr/.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna s ciljem podizanja svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući psihičko, tjelesno, spolno i ekonomsko nasilje.
Obilježavanje je pokrenuto u znak sjećanja na tragičan događaj 22. rujna 1999. godine, kada su tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu ubijene tri žene, a jedna djelatnica suda teško je ozlijeđena.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otprilike je svaka treća žena (30 %) diljem svijeta tijekom života bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera ili seksualnom nasilju od strane osobe koja nije partner. Većina tog nasilja odnosi se na nasilje u intimnim vezama. Gotovo jedna trećina (27%) žena u dobi od 15 do 49 godina koje su bile u vezi izjavljuje da su bile izložene nekom obliku fizičkog i/ili seksualnog nasilja od strane svog intimnog partnera.[1]
Nasilje nad ženama predstavlja ozbiljno kršenje temeljnih ljudskih prava. O ovom problemu nužno je otvoreno govoriti, a društvo i nadležne institucije moraju se poticati na aktivniju suradnju i učinkovitije djelovanje.
U razdoblju od 2020. do 2023. Državni zavod za statistiku sudjelovao je u EUROSTAT-ovom istraživanju o rodno uvjetovanom nasilju u Hrvatskoj, s uzorkom od 23 tisuće ispitanika/ca. Prema podacima za Hrvatsku, 27 % žena izjavilo je da je doživjelo psihološko nasilje od sadašnjeg ili bivšeg partnera, a 8 % njih bilo je žrtva tjelesnog nasilja od partnera, uključujući prijetnje. Najviše nasilja doživjele su žene u dobi od 18 do 29 godina (37 %).
Prema podacima Ministarsta unutarnjih poslova u prvih osam mjeseci 2024. godine evidentiran je porast broja kaznenih djela nasilja u obitelji za 8,8 % (5 733 KD/2024.) u odnosu na isto razdoblje prošle godine (5 268 KD/2023.). Riječ je o kaznenim djelima koja se najčešće čine nasilničkim ponašanjem u obitelji/između bliskih osoba (tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, prijetnje i nasilje u obitelji) uključujući ubojstva bliskih osoba. Isto tako, u prvih osam mjeseci 2024. godine evidentiran je porast broja žrtava nasilja u obitelji za 14 % (1.693/2024.) u odnosu na isto razdoblje prošle godine (1.485/2023.). Nadalje, u prvih osam mjeseci 2024. godine evidentirano je ukupno 28 ubojstava u kojima je devet ubijenih žena, a od kojih su tri žene ubili njihovi intimni partneri. U istom razdoblju 2023. godine evidentirano je ukupno 17 ubojstava u kojima je bilo pet ubijenih žena, od kojih su tri žene ubili njihovi intimni partneri.
Nasilje nad ženama raširen je problem prisutan u svim slojevima društva, bez obzira na dob, obrazovanje ili status. Važno je osnažiti žene da prepoznaju nasilje i potraže pomoć, a javnost potaknuti na prijavu svakog oblika nasilja. Žrtve se mogu obratiti policiji, zdravstvenim ustanovama, centrima za socijalnu skrb, nevladinim organizacijama ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Ključnu ulogu ima prevencija – kroz edukaciju, podizanje svijesti i dosljedno kažnjavanje počinitelja.
Brojevi za pomoć:
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela: 116 006
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006
SOS telefon za žrtve nasilja: 0800 655 222
Izvori:
Ured za ravnopravnost spolova – 22. rujna – Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama
https://mup.gov.hr/vijesti/nacionalni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama-294274/294274
Svjetski dan bez automobila
Svjetski dan bez automobila, koji se obilježava 22. rujna, ima za cilj potaknuti građane da barem jedan dan u godini ne koriste svoj automobil i odaberu alternativne oblike prijevoza. Time se želi ukazati na prednosti izbjegavanja korištenja automobila, poput čišćeg zraka, sigurnijih ulica te poticanja na hodanje i bicikliranje.
Ovisnost o automobilima, smanjena dostupnost i korištenje javnih prostora te nedostatak sigurnosti za bicikliste i pješake doprinose smanjenoj tjelesnoj aktivnosti i sjedilačkom načinu života, što povećava rizik od kroničnih bolesti i pretilosti. Procjenjuje se da tjelesna neaktivnost godišnje uzrokuje oko milijun smrtnih slučajeva samo u Europskoj regiji, dok pretilost također pridonosi približno milijun smrti svake godine. Prijevoz značajno doprinosi i onečišćenju zraka koji je najvažniji okolišni rizik za zdravlje u Europskoj regiji te je i najbrže rastući izvor emisija ugljikova dioksida (CO₂) iz fosilnih goriva, što ga čini jednim od ključnih čimbenika klimatskih promjena.
Danom bez automobila završava Europski tjedan mobilnosti (16.-22. rujna), inicijativa Europske komisije za održivu gradsku mobilnost, ove godine s temom “Mobilnost za sve”. Tjednom mobilnosti Europska komisija poziva lokalne vlasti, civilno društvo i poslovni sektor da se suoče s problemom ”prometnog siromaštva”, osiguravajući da rješenja za mobilnost budu prilagođena osobama svih dobnih skupina, podrijetla i sposobnosti – bez obzira žive li u gradovima, prigradskim naseljima ili ruralnim područjima.
Breathe Life – globalna kampanja za čist zrak
Brojni gradovi koji obilježavaju Dane bez automobila istovremeno sudjeluju i u globalnoj kampanji #BreatheLife. Ovu kampanju zajednički provode Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), UN Environment i Koalicija za klimu i čist zrak (Climate & Clean Air Coalition). Cilj kampanje je podržati inicijative za čišći zrak, poticati korištenje čiste energije te pomagati gradovima, regijama i državama u razvoju politika i programa za smanjenje onečišćenja zraka. Danas kampanja obuhvaća više od 80 milijuna ljudi diljem svijeta.
Povodom Svjetskog dana bez automobila, umjesto vožnje odaberite aktivno kretanje – vozite bicikl, prošetajte ili koristite javni prijevoz te na taj način pridonesite zdravijem sebi i čišćem okolišu.
Izvori:
https://mobilityweek.eu/home/
https://www.who.int/europe/news-room/fact-sheets/item/transport-health-and-environment
Popis zabranjenih sredstava 2026
Izvršni odbor odobrio je Popis zabranjenih sredstava za 2026. (Popis), koji označava tvari i metode koje su zabranjene prema Svjetskom antidopinškom kodeksu (Kodeks). Izvršni odbor WADA-e također je odobrio sastav tvari koje će se nalaziti na Programu praćenja za 2026., koji uključuje tvari koje nisu na Popisu, ali koje WADA želi pratiti kako bi otkrila potencijalne obrasce zlouporabe u sportu. Za 2026. godinu bit će ograničen broj izmjena oba dokumenta u usporedbi s onima koji su trenutno na snazi. Popis za 2026. bit će objavljen prije 1. listopada 2025. i stupit će na snagu 1. siječnja 2026.
Mnoge zanima zašto alkohol nije na Popisu.
Od 1. siječnja 2018., nakon pažljivog razmatranja i opsežnih konzultacija, alkohol je isključen s Popisa zabranjenih sredstava. Namjera ove promjene nije ugroziti integritet ili sigurnost bilo kojeg sporta u kojem je konzumacija alkohola problem, već podržati drugačiji način provođenja zabrane konzumacije alkohola u tim sportovima. Međunarodni savezi(IF) na koje utječe ova promjena bile su dovoljno unaprijed upozorene kako bi izmijenile svoja pravila i uspostavile protokole za testiranje na konzumaciju alkohola te odgovarajuće sankcionirale sportaše koji se ne pridržavaju pravila svog sporta. Kontrola procesa omogućit će IF-u veću fleksibilnost u primjeni pravila ili pragova kako smatraju prikladnim. Nacionalne antidopinške organizacije više nisu obvezne provoditi testove, ali mogu pomoći IF-u i nacionalnim savezima gdje je to primjereno. (V.B)
Svjetski dan Alzheimerove bolesti
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se svake godine 21. rujna, u sklopu globalne kampanje Mjeseca svjesnosti o demenciji. Riječ je o najvećoj svjetskoj inicijativi usmjerenoj na podizanje svijesti o demenciji i smanjenje stigme koja i dalje okružuje ovu bolest. Danas u svijetu više od 55 milijuna ljudi živi s demencijom, a procjenjuje se da će se taj broj do 2050. gotovo utrostručiti. Samo u Europi očekuje se više od 18 milijuna oboljelih, dok u Hrvatskoj s demencijom živi više od 50.000 osoba. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, koja čini 60–70% svih slučajeva.
Ovogodišnja tema globalne kampanje je „Ask about Dementia / Ask about Alzheimer’s“ – a cilj joj je poticanje otvorenih razgovora, postavljanja pitanja i traženja provjerenih informacija. Time se želi naglasiti važnost pravodobnog prepoznavanja simptoma, dostupnosti terapija i sustavne podrške oboljelima i njihovim obiteljima. Informiranost i rana dijagnostika mogu značajno pridonijeti očuvanju kvalitete života, usporavanju progresije bolesti i boljoj prilagodbi obitelji na nove izazove.
Javnozdravstveni izazovi i terapija demencije
Demencija, a posebno Alzheimerova bolest, predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21. stoljeća. Radi se o stečenom sindromu obilježenom trajnim padom kognitivnih funkcija – pamćenja, izvršnih sposobnosti, jezika, prosudbe i pažnje – što značajno otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Prema podacima iz Hrvatske, prevalencija raste eksponencijalno s dobi: oko 10% osoba starijih od 70 godina i čak 20–40% osoba starijih od 85 godina boluje od klinički manifestne demencije. Alzheimerova bolest najčešći je uzrok velikog neurokognitivnog poremećaja, traje u prosjeku desetak godina i ima epidemijske razmjere – pogađa oko 13% osoba starijih od 65 godina.
Osobe s demencijom pripadaju skupini posebno ranjivih građana. Njihova zaštita nije samo medicinsko, nego i društveno i pravno pitanje. Prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, nužno je osigurati poštivanje dostojanstva, autonomije i prava na informirani pristanak.
Lijekovi i terapijski izazovi u Hrvatskoj
Liječenje demencije u Hrvatskoj temelji se na kombinaciji farmakoloških i nefarmakoloških intervencija. Od lijekova su trenutačno dostupni inhibitori acetilkolinesteraze te memantin, koji djeluje na glutamatnu neurotransmisiju. Ovi lijekovi ne mogu zaustaviti bolest, ali mogu usporiti kognitivni pad i ublažiti simptome. U Hrvatskoj su neki od ovih lijekova dostupni preko dopunske liste lijekova HZZO-a.
U posljednjih nekoliko godina razvijeni su i novi lijekovi, poput monoklonskih protutijela, koji ciljaju patološke proteine u mozgu i u kliničkim ispitivanjima pokazuju sposobnost usporavanja kognitivnog pada u ranoj fazi bolesti. Jedan takav lijek, lecanemab, u Europskoj uniji je nedavno odobren.
Šira perspektiva skrbi
Uz farmakološko liječenje, naglasak se stavlja na nefarmakološke mjere – edukaciju i podršku obiteljima, osiguravanje palijativne skrbi, smanjenje vaskularnih i životnih čimbenika rizika, kao i razvoj službi u zajednici.
S obzirom na rastuću prevalenciju, pravovremeno prepoznavanje simptoma i razvoj sustavne, interdisciplinarne podrške postaju prioriteti hrvatskog javnog zdravstva. Stoga je izrada Akcijskog plana za demencije važan korak prema osiguravanju bolje dostupnosti terapija, pravednijeg sustava skrbi i podrške obiteljima koje se svakodnevno nose s posljedicama bolesti.
Najava Akcijskog plana za demencije Ministarstva zdravstva predstavlja povijesni iskorak u javnozdravstvenom pristupu ovoj bolesti. Plan je dio šireg nacionalnog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030., a usmjeren je na:
- razvoj mobilnih timova i centara za mentalno zdravlje u zajednici,
- bolju dostupnost terapija i multidisciplinarne skrbi,
- edukaciju stručnjaka i njegovatelja,
- jačanje suradnje s civilnim društvom,
- zaštitu ljudskih prava i socijalnu uključenost oboljelih.
Za provedbu mjera predviđena su značajna financijska sredstva iz državnog proračuna i fondova Europske unije.
Ovaj plan stvara temelje za pravedniji, dostupniji i održiv sustav skrbi, u kojem će osobe s demencijom i njihove obitelji dobiti adekvatnu podršku u svim fazama bolesti.
Zaključak
Obilježavanje Svjetskog dana Alzheimerove bolesti 2025. prilika je da se javnost i stručnjaci zajednički prisjete važnosti podizanja svijesti, ranog prepoznavanja simptoma i dostupnosti liječenja. Hrvatski zavod za javno zdravstvo ovim događajem želi dodatno naglasiti važnost suradnje zdravstvenog, socijalnog i civilnog sektora, kao i potrebu sustavnog ulaganja u skrb za osobe s demencijom.
Alzheimerova bolest nije samo medicinski problem, već i društveni izazov – koji zahtijeva jedinstven, koordiniran i empatičan odgovor cijelog društva.
OBAVIJEST – Stručni skup u HZJZ-u
Povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, Služba za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo organizira stručni skup u ponedjeljak, 22. rujna 2025. godine, od 09:30 do 12:00 sati u Konferencijskoj dvorani HZJZ-a, Rockefellerova 7, Zagreb
Program obuhvaća:
- pozdravne govore predstavnika HZJZ-a, Ministarstva zdravstva i Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj,
- najavu Akcijskog plana za demencije,
- predstavljanje preporuka Svjetske zdravstvene organizacije vezanih uz demenciju,
- primjere dobre prakse poput rada mobilnih timova u zajednici,
- predstavljanje europskog projekta Joint Action Addressing Dementia and Health – JADE Health,
- doprinos udruga i civilnog društva u pružanju podrške oboljelima i njihovim obiteljima.
Skup je namijenjen stručnjacima u području zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i civilnog društva, a prisustovanje će bodovati stručne komore.
Javnozdravstvena akcija ususret Svjetskom danu srca
Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suorganizaciji s Ministarstvom zdravstva RH organizira besplatnu javnozdravstvenu akciju za građane, koja će se održati u utorak, 23. rujna 2025., od 10:00 do 13:00 sati na adresi Rockefellerova ulica 2, Zagreb.
Briga o kardiovaskularnom zdravlju jedan je od najvažnijih koraka koje možemo poduzeti za dug i kvalitetan život. Upravo zato ovom akcijom želimo potaknuti građane na pravovremenu prevenciju, rano otkrivanje bolesti i zdravije životne navike.
Tijekom akcije građanima će biti omogućeno:
- određivanje šećera iz krvi i kolesterola,
- mjerenje krvnog tlaka,
- mjerenje pedobrahijalnog indeksa (ABI),
- mjerenje BMI-a,
- HbA1c (prema indikaciji),
- lipidogram (prema indikaciji) i
- savjetovanje o zdravim životnim navikama i prevenciji, te potrebi dodatne obrade i liječenja.
Cilj akcije je podići svijest o važnosti brige za srce i krvne žile, s posebnim naglaskom na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, uključujući i perifernu arterijsku bolest, koje su među vodećim uzrocima smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu.
Točna lokacija javnozdravstvene akcije prikazana je na karti ispod:
Pozivamo sve građane da nam se pridruže, naprave prvi korak prema zdravijem srcu i saznaju više o tome kako svakodnevnim izborima mogu smanjiti rizik od bolesti i poboljšati kvalitetu života.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu, pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. srpnja 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu, pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Popis lijekova za kolovoz 2025.
17. rujna 2025.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.08.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina: 1. putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
2. putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
WADA financira otkrivanje genskog dopinga
Dr. Daniel Hershtain, izvršni direktor Izraelske nacionalne antidopinške agencije, udružio se s vodećim u genetskim istraživanjima, profesorima Kyleom Cromerom i Shaijem Carmijem, kako bi razvili osjetljivu, skalabilnu i neinvazivnu metodu za otkrivanje izmjena gena povezanih s dopingom.
Cromer sa Sveučilišta u Kaliforniji u San Franciscu stručnjak je za terapijsko uređivanje genoma i intervencije temeljene na genima, a Carmi s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu lider je u statističkoj i populacijskoj genetici s pionirskim radom u medicinskoj genomici. Budući da Hershtain upravlja radom u stvarnim potrebama globalnih antidopinških napora, grupa je nedavno dobila znanstveno-istraživačku potporu Svjetske antidopinške agencije.
Kako metode dopinga postaju sve sofisticiranije, WADA ima za cilj ostati ispred “igre”, financirajući revolucionarna istraživanja o novim tehnologijama koje bi mogle pomoći sportašima da pomaknu granice ljudske izvedbe. “Jedan od izazova antidopinga je taj što obično malo zaostajemo. Tako da se obično uvodi novi lijek ili nova metoda dopinga, a tek onda razvijamo test”, objasnio je Hershtain, koji je također liječnik praktičar, za Inside the Games.
Hershtain i njegov tim imaju za cilj retroaktivno otkriti izmjene gena.
Unatoč tome što do danas nije bilo potvrđenih slučajeva genskog dopinga, WADA ga je još 2003. uvrstila na Popis zabranjenih sredstava. Genski doping mijenja genetski sastav kako bi se poboljšale određene osobine kao što su mišićna masa ili broj crvenih krvnih stanica
Kao i mnoga znanstvena otkrića, genska terapija — koja se smatra svetim gralom u medicini — mogla bi se koristiti u neterapijske svrhe od strane sportaša koji se nadaju da će pobijediti sustav. Za razliku od tradicionalnih metoda dopinga, koje mogu zahtijevati različite sesije za održavanje razine lijeka, Hershtain je objasnio da bi genski doping mogao biti jednokratni tretman koji se sastoji od injekcije proteina koji mijenja DNK. Za razliku od lijekova za poboljšanje športskih izvedbi koji ostavljaju tragove, genska terapija bi za sada mogla proći ispod radara tradicionalnih dopinških testova.
Takav je slučaj s eritropoetinom, jednim od hormona koji sportaši koriste za povećanje proizvodnje crvenih krvnih stanica. Iako se zabranjena tvar može otkriti u urinu ili krvi samo kratko vrijeme nakon uzimanja, sportaši i dalje riskiraju otkrivanje prilikom redovitog testiranja na i izvan natjecanja.
Genskom terapijom “možete promijeniti gen koji stvara EPO u vašem tijelu ili možete promijeniti gen EPO receptora”, objasnio je Hershtain. To znači da sportaš ne treba uzimati hormon jer će njegovo tijelo proizvesti željeni učinak.
“To je stvarno teško otkriti jer je prošlo razmišljanje bilo da možda trebamo uzeti uzorak DNK svakog sportaša i imati neku vrstu banke ili DNK baze podataka, a zatim ga možemo ponovno testirati kako bismo vidjeli promjene. To nije praktično i stvarno je skupo. Metoda koju razvijamo je u osnovi pronaći te promjene nakon što su učinjene.”
Hershtainov tim radi na retroaktivnom otkrivanju manipulacije. “Potpuno je drugačije jer se naša metoda ne temelji na vašoj vlastitoj osnovnoj liniji. Dakle, u jednom testu možemo otkriti bivši doping … da je sportaš manipulirao svojim genomom.”
Hershtain je nadalje rekao da njegov tim radi na popisu za sužavanje mogućih ciljanih gena. Osim povećanja crvenih krvnih stanica kako bi se poboljšala isporuka kisika u mišiće, povećanje mišićne mase i gustoće kostiju mogla bi biti još jedna potencijalna meta za manipulaciju. “U osnovi, stvorit ćemo popis gena sličan popisu zabranjenih sredstava… ne želimo provjeravati cijeli genom.”
Iako je već samo uzimanje lijekova za poboljšanje športskih izvedbi rizično, Hershtain je upozorio da bi genski doping potencijalno mogao biti još opasniji jer za razliku od lijekova, koje pojedinac može prestati uzimati, ova metoda trajno mijenja strukturu DNK. To bi zakompliciralo liječenje bilo kakvih nuspojava koje bi mogle uključivati rak, oštećenje organa, pa čak i smrt. (V.B)