Svjetski dan hrane – Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost
„Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“
Svjetski dan hrane svake se godine obilježava 16. listopada u više od 150 zemalja svijeta u spomen na datum kada je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu. Prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, svaki čovjek ima pravo na hranu, dostojanstven život, slobodu i obrazovanje.
Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana hrane je „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ (Right to foods for a better life and a better future), a pojam „hrana“ označava raznolikost, hranjivost, pristupačnost i sigurnost.
Nakon zraka i vode, hrana je treća najosnovnija ljudska potreba i svatko treba imati pravo na odgovarajuću prehranu. Ipak, više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu si to ne može priuštiti. Konzumiranje odgovarajuće prehrane tijekom cijelog života pomaže u sprječavanju pothranjenosti u svim njenim oblicima, kao i niza nezaraznih bolesti i stanja. Neadekvatna prehrana vodeći je uzrok svih oblika malnutricije – pothranjenosti, nedostatka mikronutrijenata i debljine. Iako je proizvodnja hrane dovoljna da se zadovolje potrebe svjetske populacije, 733 milijuna ljudi u svijetu suočava se s glađu zbog različitih razloga poput vremenskih nepogoda, ratnih sukoba, ekonomskih kriza, nejednakosti, pandemije.
Veća raznolikost hranjivih namirnica trebala bi biti dostupna na našim poljima, na našim tržnicama i na našim stolovima, za dobrobit svih. Tek kada svatko bude uživao ljudsko pravo na odgovarajuću prehranu moći ćemo ostvariti ostala ljudska prava i ciljeve održivog razvoja. Opća deklaracija o ljudskim pravima nacrt je za ravnopravniju i pravedniju budućnost za sve ljude na svijetu. Čak i male promjenama koje možemo napraviti mogu biti značajne za naše zdravlje i okoliš, poput odabira raznolikih, lokalnih uzgojenih i sezonskih namirnica, usvajanjem pravilnih prehrambenih navika, čitanjem i razumijevanjem deklaracije i dodatnih oznaka na pakiranju, smanjenjem otpada od hrane te brigom za sigurnost hrane koju konzumiramo.
U osnovnim školama diljem Republike Hrvatske obilježili smo nacionalni Tjedan školskog doručka čiji datum obilježavanja se veže uz Svjetski dan hrane. Upravo inicijativom poput Tjedna školskog doručka ističe se važnost hranjivog školskog obroka za svako dijete.
Svjetski dan osteoporoze
Svjetski dan osteoporoze obilježava se 20. listopada s ciljem podizanja globalne svijesti o zdravlju kostiju te prevenciji i liječenju osteoporoze i srodnih bolesti mišićno-koštanog sustava.
Sa sloganom “Recimo ne krhkim kostima” (engl. Say no to fragile bones), ovogodišnja kampanja nastojat će potaknuti ljude svih dobi da cijene i štite svoje kosti.
Osteoporoza je metabolička bolest koja uzrokuje gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kada je već u uznapredovalom stadiju.
Prema podacima Međunarodne zaklade za osteoporozu (engl. International Osteoporosis Foundation), u svijetu jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina doživjet će prijelom kosti uslijed osteoporoze. Godišnje se dogodi 37 milijuna prijeloma kostiju (70 prijeloma u minuti) i više od 10 milijuna prijeloma kuka kod osoba starijih od 55 godina.
Glavni je rizični čimbenik starenje, odnosno s njim povezane hormonalne i metaboličke promjene. Možemo razlikovati postmenopauzalnu osteoporozu, do koje dolazi uslijed pada razine estrogena, najčešće kod žena između 50 i 70 godina starosti, od senilne osteoporoze, povezane sa starenjem, koja se najčešće javlja nakon 70. godine života. Sa starenjem stanovništva očekuje se da će osteoporoza, već sada vrlo učestalo stanje, postati još značajniji javnozdravstveni problem.
Neki od dodatnih čimbenika rizika jesu:
– osteoporoza i prijelomi kuka u obiteljskoj anamnezi
– vrlo niska tjelesna masa (BMI<19)
– hipertireoidizam
– pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola
– reumatoidni artritis
– malapsorpcija hranjivih tvari, primjerice kod celijakije ili Chronove bolesti
– određeni lijekovi, kao što su kortikosteroidi, antiepileptici, heparin
Dijagnostika
Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze jest denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele frakturu nakon manje traume.
Simptomi:
– bol u leđima (odmah nakon loma kralješka bol je oštra i nagla, ali s vremenom postaje tupa)
– smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)
– stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)
– prijelom kosti nakon vrlo male traume
Posljedice
Kod osoba s osteoporozom do prijeloma kosti može doći već i kod najmanjih trauma, kao što su udarac u namještaj, saginjanje ili kihanje. Najčešće dolazi do kompresivnih prijeloma kralježaka, prijeloma vrata bedrene kosti i prijeloma distalne podlaktice. Prijelomi vrata bedrene kosti, odnosno kuka, vodeći su uzrok invalidnosti kod osoba starije životne dobi te najčešći uzrok smrti zbog ozljeda u dobnoj skupini starijih od 65 godina. Dovode do smanjenja mobilnosti, neovisnosti i produktivnosti.
Koštana masa nastaje tijekom djetinjstva, puberteta i adolescencije. Tada je vrlo važno pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću utjecati na njezinu kvalitetu. Za nastanak koštane mase osobito je važan kalcij uz vitamin D, koji omogućava njegovu apsorpciju.
Prevencija
Smanjenje koštane mase počinje već u srednjim tridesetima, i tada više nije moguće preventivnim mjerama utjecati na stvaranje nove koštane mase, međutim možemo prevenirati i usporiti njezin gubitak. Slično kao i u mlađoj životnoj dobi, na to možemo utjecati pravilnom prehranom bogatom kalcijem i vitaminom D (mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, plava riba, orašasti plodovi i sjemenke) uz dovoljan unos proteina. Neophodna je i tjelesna aktivnost s opterećenjem, primjerice hodanje, penjanje uz stepenice ili ples, a potrebno je uključiti i vježbe za ravnotežu i stabilnost, koje mogu pomoći prevenirati padove i posljedične prijelome. Tjelesnu aktivnost treba prilagoditi stanju pojedinca i provoditi uz konzultaciju s liječnikom, jer određene vježbe visokog intenziteta, nagli pokreti te saginjanje u struku mogu povećati rizik od prijeloma.
Osteoporoza, s njom povezani prijelomi i posljedično smanjenje produktivnosti i neovisnosti imaju značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca i predstavljaju velik financijski teret za zdravstvene i ekonomske sustave. Važno je preventivnim mjerama utjecati na osteoporozu kroz cijeli životni vijek, a u starijih osoba pokušati prevenirati daljnje smanjenje koštane mase i prijelome.
Izvori:
Epidemiology of osteoporosis and fragility fractures | International Osteoporosis Foundation
World osteoporosis day, Campaign toolkit
WHO, Physical activity and sedentary behaviour, A brief to support older people
Hripavac u Hrvatskoj (18.10.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 18.102024. godine, zaprimili smo 6642 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 251 |
| 1-4 | 385 |
| 5-9 | 658 |
| 10-14 | 2731 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 454 |
| 41-59 | 466 |
| 60+ | 128 |
| Ukupno | 6642 |
Informativno-edukativni video: Gluhoslijepe osobe u zdravstvu
Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir od nastanka 1994. godine temelji svoje djelovanje na stvarnim potrebama gluhoslijepih, gluhih i nagluhih osoba i njihovih članova obitelji radi osiguravanja i pružanja kvalitetne podrške u pristupima informacijama, komunikaciji, kretanju i socijalnoj interakciji.
Savez ima ključnu ulogu u provedbi edukacijskih i drugih programa za izobrazbu npr. stručnih prevoditelja znakovnog jezika i prevoditelje za gluhoslijepe, gluhe i nagluhe osobe, razvijanju i postavljanju standarda pružanja različitih vrsta usluga u području zdravstva, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, kulturi i sl., promicanja i ostvarivanja suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Također, Savez Dodir osigurava komunikacijsku podršku, pristup informacijama i podršku u orijentaciji i kretanju za gluhoslijepe, gluhe i nagluhe osobe.
HZJZ podržava inicijative Saveza kako bismo zajedno dali doprinos radu zdravstvenih ustanova i za gluhoslijepe pacijente u zdravstvenome sustavu. Tim povodom Savez je osmislio edukativno-informativna kampanju čiji je cilj, kroz serijal kratkih videouradaka, osvijestiti potrebe gluhoslijepih pacijenata i nužnost pristupačnog zdravstvenog sustava. Video uratke možete pogledati u nastavku teksta:
4. U ljekarni
NE!DOPINGU BROJ 95
Dragi čitatelji, izašao je novi broj magazina “NE!DOPINGU”. Uz mnoštvo zanimljiv tema, nadamo se da ćete uživati i ponešto korisno naučiti.
Evaluacija nacionalnog sustava epidemiološkog praćenja tuberkuloze u Hrvatskoj
Više o provedenoj evaluaciji nacionalnog sustava epidemiološkog praćenja tuberkuloze u Hrvatskoj pročitajte ovdje.
Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama
Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 25. i 26. 11. 2024. godine.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.5. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto pod točkom 2.5. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto pod točkom 2.3. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu), pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu), pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za toksikologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za antidoping
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za antidoping.
Više pogledajte ovdje.
Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u 2023. godini
Podaci o osobama na liječenju zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili njihove zlouporabe prikupljaju se, obrađuju i analiziraju u Registru osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prate se podaci ne samo o liječenima zbog ovisnosti o opiodima, već o svima koji su ušli u tretman zbog problema uporabe droge, bez obzira na to o kojoj je drogi riječ i jesu li osobe punoljetne ili nisu.
U 2023. godini na liječenje je došlo 5.875 osoba, od toga 4.662 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (79,4 %), a 1.213 osoba zbog neopijata (20,6 %). Od 2020. godine, nakon izbijanja COVID-19 pandemije, došlo je do znatnog smanjenja broja zahtjeva za liječenjem zbog uporabe droga, a u 2023. godini brojevi su se zadržali na razinama iz 2020. godine.
Podaci ukazuju na trend smanjenja broja onih koji prvi put ulaze u tretman, osobito u slučaju ovisnosti o opioidima. U 2023. godini, od ukupno 567 prvih put liječenih, 122 su bili liječeni zbog opioidne ovisnosti (21,5 %), a njih 445 (78,5 %) zbog uporabe neopijata.
Prema podacima o spolu liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupno 5.875 liječenih osoba bilo je 4.838 muškarca (82,3 %) i 1.037 žena (17,7 %).
Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 39,9 godina, a za muškarce je 42,1 godina.
Za čitavu Hrvatsku stopa je 239,4 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godina. U sedam županija stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske. To su: Istarska županija (550,6), zatim Zadarska (517,3), Šibensko-kninska (481,8), Primorsko-goranska (362,6), Splitsko-dalmatinska (304,1), Grad Zagreb (290,4) te Dubrovačko-neretvanska (285,5).
Prema podacima o osobama liječenima zbog uporabe psihoaktivnih tvari u terapijskim zajednicama u Hrvatskoj, broj osoba koje su se liječile zbog uporabe neopijata (194 ili 63,1 %) veći je u odnosu na broj osoba koje su se liječile zbog uporabe opioida (87 ili 36,9 %).
Iz podataka o uvjetima života (s kim žive) vidimo da je kod nas obitelj još uvijek uključena u proces liječenja svojih članova zbog uporabe droga. Najviše je osoba liječenih zbog uzimanja opioida, kao i ranijih godina, živjelo s primarnom obitelji (1.655 – 35,6 %). S partnerom i djetetom živjele su 812 osobe (17,4 %). S partnerom ih je živjelo 567 (12,2 %), samih s djetetom bilo je njih 134 (2,9 %), a 1.064 (22,8 %) živi samo.
Među liječenima zbog ovisnosti o heroinu njih 32,4 % je pozitivnih na hepatitis C, a 3,5 % na hepatitis B. Udio HIV pozitivnih osoba već je dulji niz godina niskih vrijednosti i stabilnog trenda, a za 2023. godinu iznosi 0,2 %. Ovo možemo zahvaliti i trajnoj edukaciji, dobroj obaviještenosti, modernoj farmakoterapiji, radu centara za savjetovanje te programu zamjene igala i šprica.
U 2023. godini umrlo je 339 osoba liječenih zbog uporabe droga. Bolesti krvožilnog sustava (64 osoba ili 18,9 %) i maligne bolesti (55 osoba ili 16,2 %) te predoziranje metadonom (26 osoba ili 7,7 %) u 2023. su godini bili najčešći uzroci smrti kod navedene populacije.
Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2023. godini možete pogledati i preuzeti OVDJE.
Poziv na razgovor – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 36/24) i Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 33/23) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2022. i 2023. godinu odobrenom od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. natječaj za prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju iz epidemiologije za 4 (četiri) izvršitelja te iz javnozdravstvene medicine za 2 (dva) izvršitelja.
Više pogledajte ovdje.
COVID-19 u Hrvatskoj (15.10.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 41. kalendarskom tjednu (tjedan od 7. do 13. listopada 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 1313 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 41. kalendarskom tjednu zabilježene su 4 prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Cijepljenje protiv gripe za osobe s povećanim rizikom od razvoja teškog oblika gripe i njezinih komplikacija
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ove godine je naručio četverovalentno inaktivirano cjepivo protiv sezonske gripe koje će kao i dosadašnjih godina biti besplatno prvenstveno za osobe koje imaju povećani rizik od teškog oblika gripe i njezinih komplikacija.
Sastav ovogodišnjeg cjepiva protiv gripe sukladan je preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za ovu sezonu, a temelji se na rezultatima kontinuiranog praćenja genskih i antigenskih osobina cirkulirajućih virusa gripe u prethodnoj sezoni. Cjepivo protiv gripe za sezonu 2024./2025.sadrži sljedeće cijepne sojeve:
A/Victoria/4897/2022 (H1N1)pdm09-sličan soj
A/Thailand/8/2022 (H3N2)-sličan soj
B/Austria/1359417/2021-sličan soj
B/Phuket/3073/2013-sličan soj
Uoči sezone gripe 2024./2025. nabavljeno je 450.000 doza cjepiva, koje se trenutno distribuiraju prema županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Cijepljenje protiv gripe započet će u ponedjeljak 21. listopada 2024. godine.
Molimo sve koji se žele cijepiti protiv gripe, a pripadaju nekoj od niže navedenih skupina, da se jave izabranim liječnicima obiteljske medicine i izabranim pedijatrima radi cijepljenja.
Termin za cijepljenje poželjno je telefonskim putem unaprijed dogovoriti radi izbjegavanja gužvi koje pogoduju širenju COVID-19, ali i drugih respiratornih infekcija.
O mogućnostima cijepljenja u nadležnom Zavodu za javno zdravstvo, ako nemate izabranog liječnika, također molimo da se informirate i zatražite termin telefonom.
Cjepivo protiv COVID-a i cjepivo protiv gripe, osobe starije od 12 godina mogu primiti istovremeno.
Osobe za koje je cijepljenje besplatno su sljedeće:
- osobe životne dobi 65 godina i starije,
- štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,
- osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, a posebno djeca s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,
- odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju),
- djeca i adolescenti (6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja nastanka Reye sindroma uz influenzu),
- u slučaju da se neka od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima mogu cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.,
- zdravstveni radnici,
- trudnice.
Osobe koje nemaju pravo na besplatno cijepljenje, a koje prepoznaju važnost cijepljenja protiv gripe, mogu se cijepiti kod izabranih liječnika ako osobno nabave/kupe cjepivo na temelju izdanog liječničkog recepta.
Važno je uzeti u obzir sljedeće: prema Zakonu o lijekovima i Pravilniku o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, ljekarnici cjepiva mogu izdati samo na liječnički recept. Pri kupnji cjepiva u ljekarni potrebno je imati privatni recept za cjepivo kojeg liječnik propisuje na ime pacijenta i prema uputama izdanim od liječnika i ljekarnika čuvati i prenositi cjepivo na temperaturi hladnjaka.
Također, prijašnjih godina bilo je moguće cijepljenje i u nekim ljekarnama, za više informacija o toj mogućnosti molimo da se obratite telefonski najbližoj ljekarni.
Od siječnja 2025. godine odobrena je mogućnost besplatnog cijepljenja i osobama koje ne pripadaju rizičnim skupinama s obzirom na povećani interes za cijepljenje i dostupnost cjepiva.
Održana javnozdravstvena manifestacija „Sačuvajmo zdrave dojke“
U subotu 12. listopada 2024. u centru Zagreba održan je središnji događaj javnozdravstvene kampanje „Sačuvajmo zdrave dojke“ u organizaciji udruge P.I.N.K. life – Pogled iz novog kuta.
Događaj je započeo na Strossmayerovom trgu prigodnim programom, a nastavio se povorkom do Cvjetnog trga gdje se održala humanitarna modna revija. Na ružičastom tepihu ulogu modela preuzele su članice Udruge P.I.N.K. life s osobama iz javnog života, a nosile su kreacije poznatih domaćih dizajnera.
Okupio se velik broj građana koji se, između ostalog, mogao informirati o važnosti usvajanja zdravih životnih navika te redovnog pregleda i samopregleda dojki. Sudjelovanjem u ovoj akciji, Hrvatski zavod za javno zdravstvo podsjeća i na važnost odaziva na mamografske preglede u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.
Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja u svijetu. Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2021. zabilježeno 2928 slučajeva raka dojke kod žena (incidencija 145,60/100 000), što čini ukupno 25 % slučajeva raka kod žena. U 2023. godini od raka dojke umrlo je 707 žena (stopa 35,5/100 000), a zloćudna novotvorina dojke nalazi se na osmom mjestu vodećih uzroka smrti kod žena.
Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke, smrtnost od istoga u Hrvatskoj je u padu. U posljednjih 8 godina u RH zabilježen je pad mortaliteta od raka dojke za 25-30 %. To je dijelom rezultat provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke. Odaziv u program je 62 % te se svake godine u okviru programa učini oko 150.000 mamografskih pregleda. Od 2006. godine, od kada se provodi program, otkriveno je oko 10.000 novih karcinoma dojke, od kojih je najmanje 60 % bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje žena oboljelih od raka dojke. Kod žena koje su se odazivale na poziv za mamografiju u nacionalnom programu pokazalo se da je rak dojke otkriven u ranijem stadiju u većem postotku nego kod žena koje se nisu odazvale pozivu u program.
Kroz brojne javnozdravstvene i humanitarne akcije tijekom listopada, mjeseca posvećenog borbi protiv raka dojke, naglašava se važnost ulaganja u prevenciju i rano otkrivanje bolesti kako bi se očuvalo zdravlje dojki. U slučaju pojave bolesti, važno je zajedničkim naporima pružiti podršku oboljelima kako bi uspješno prevladali taj izazovan period u njihovim životima.
CAS umanjio sankciju Simoni Halep
Sportski arbitražni sud (CAS) objavio je odluku u vezi sa slučajem Simone Halep.
Vijeće CAS-a djelomično je prihvatilo Halepinu žalbu, smanjivši joj period nepodobnosti zbog kršenja antidopinških pravila s četiri godine na devet mjeseci. Ova odluka omogućuje rumunjskoj 32-godišnjakinji, bivšoj najboljoj tenisačici svijeta, trenutni povratak tenisu. Iako je njezina žalba djelomično uspjela, CAS je zaključio “na temelju vjerojatnosti” da Halep nije namjerno uzela roksadustat.
Halep, pobjednica French Opena 2018. i Wimbledona 2019., uporno je tvrdila da je nevina nakon što je optužena za dva odvojena kršenja antidopinških pravila. Bila je pozitivna na roksadustat, a suočila se i s drugom optužbom koja se odnosila na nepravilnosti u biološkoj putovnici sportaša (ABP).
Međunarodna agencija za integritet tenisa (ITIA), koja je vodila istragu i odgovorna je za mjere protiv dopinga u svom sportu, izjavljuje da “poštuje” odluku CAS-a. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Izvješće – Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. g.
U ovom izvješću su prikazani i analizirani podaci o pobačajima u Republici Hrvatskoj u 2023. godini. Izvor podataka su isključivo bolnice jer se prema zakonskim propisima pobačaji mogu obavljati samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.
Izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. g.