Svjetski dan moždanog udara
Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada.
Ovogodišnje obilježavanje nastavlja #jači od > moždanog udara (#GreaterThan) kampanju Svjetske organizacije za moždani udar o važnosti prevencije moždanog udara s naglaskom na važnost bavljenja sportom tj. tjelesnom aktivnošću.
Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.
U publikaciji Svjetske organizacije za moždani udar ”Global Stroke Factsheet” iz 2022., navedeno je kako se u posljednjih 17 godina za 50 % povećao doživotni rizik od razvoja moždanog udara te da će 1 od 4 osobe starije od 25 godina doživjeti moždani udar tijekom života.
Budući da se 90 % moždanih udara može spriječiti, važno je poznavati vlastite čimbenike rizika poput: visokog krvnog tlaka (hipertenzija), nepravilnog rada srca (fibrilacija atrija), pušenja, nepravilne prehrane i nedostatka tjelovježbe.
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
· iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
· iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
· iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
· iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
· iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, ovisno o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Što ranije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
U Hrvatskoj je moždani udar 2023. godine bio četvrti uzrok smrti.
U 2023. godini od moždanog udara umrlo je 3 255 osoba, odnosno 6,3 % svih umrlih. Od toga je 1 433 umrlih muškarca (5,6 % od svih umrlih muškaraca) i 1 822 umrlih žena (7,1 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrle su 283 osobe, odnosno 3,5 % od ukupno umrlih iz te dobne skupine.
Čimbenici rizika za moždani udar na koje možemo utjecati su:
• pušenje
• nepravilna prehrana
• tjelesna neaktivnost
• pretilost
• povećana konzumacija alkohola
• visoki krvni tlak
• povišeni kolesterol
• šećerna bolest
• bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)
• tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
· Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
· Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
· Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
· Ograničite konzumaciju alkohola.
· Nemojte pušiti.
· Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Izvori:
https://www.who.int/srilanka/news/detail/29-10-2022-world-stroke-day-2022
Hrvatski dan moždanog udara | Hrvatski zavod za javno zdravstvo (hzjz.hr)
https://www.world-stroke.org/assets/downloads/WSO_Global_Stroke_Fact_Sheet.pdf
Predavanje o Prilogu VIII. Uredbe CLP
Budući da se bliži kraj prijelaznog razdoblja, te od 1. siječnja 2025. godine počinje obveza izrade i predaje podnesaka za opasne smjese (smjese opasne temeljem učinaka na ljudsko zdravlje i/ili fizikalnih učinaka) za sve vrste uporabe (potrošačka, profesionalna i/ili industrijska), odlučili smo održati predavanje o Prilogu VIII. Uredbe CLP kako bismo Vas informirali o samom Prilogu VIII., ali i odgovorili na pitanja i nedoumice. Predavanje je predviđeno u studenome, a točan datum i vrijeme objavit ćemo naknadno, stoga svakako pratite našu stranicu. Sve zainteresirane molimo da se prijave slanjem maila na e-mail adresu toksikologija@hzjz.hr s naznakom „Predavanje o Prilogu VIII.“. Od Vaših informacija potrebno je navesti ime i prezime, naziv tvrtke te kontakt mail na koji želite zaprimiti poveznicu za predavanje. Predavanje se neće naplaćivati, a održat će se on-line.
CEADO Education Manager radionica u Budimpešti
Obrazovni menadžeri CEADO-a (čija je članica i Hrvatska) sastali su se u sjedištu HUNADO-a u Budimpešti kako bi razmijenili najbolje prakse i razvili strategije za promicanje čistog sporta. U organizaciji mađarskog NADO-a, ovaj dan je bio posvećen učenju, suradnji i inovacijama. Ključne teme radionica održanih 24. i 25. listopada bile su primjedbe na nacrt novog Međunarodnog standarda za edukaciju, zajednički razvoj obrazovnih programa, razmjena preventivnih strategija i njihova praktična provedba. Vrhunac sastanka bio je uvid u obrazovne resurse specifične za svaku pojedinu zemlju te kako olakšati generiranje obrazovnog materijala i modele najbolje prakse digitalnih medija poput programa e-učenja. Gledajući u budućnost, članovi CEADO-a predani su usklađivanju svojih obrazovnih strategija i zaštiti integriteta čistog sporta. (V.B)
Foto: CEADO
Pet malteških suspendiranih sportaša
Pet malteških sportaša zaradilo je suspenziju – u ragbiju, rukometu, tenisu i regatama i to u rasponu od dvije do osam godina. Ove su suspenzije izrečene nakon pozitivnih dopinških testova koji su otkrili da su sportaši koristili zabranjene tvari ili metode s namjerom poboljšanja sportske izvedbe. Na Malti, Uprava za integritet u sportu (AIMS) nadzire dopinška testiranja i provodi propise kako bi se osigurala pravednost i integritet u sportu.
Tijekom proteklih pet godina AIMS je proveo gotovo 950 dopinških testova, iz kojih je proizašlo15 pozitivnih rezultata. Ovaj broj ne uključuje testove s prošlogodišnjih Igara malih zemalja na Malti, što ukazuje na opsežniji doseg antidopinških napora izvan rutinskog testiranja. Izvršni direktor Luciano Busuttil primijetio je da se testiranje svake godine povećava. Odabir sportaša obavlja se glasovanjem, nasumično ili od strane službenika za dopinšku kontrolu s ciljem temeljitog i pravednog pokrivanja testiranja. Čini se da je učestalost testiranja u porastu. Ove godine je napravljeno oko 300 testiranja što pokazuje značajan porast u odnosu na prethodne godine. Uzorci urina šalju se u laboratorij u Austriji. Pokaže li se test pozitivnim, kazne za sportaša su stroge: početni prekršaj može prouzročiti suspenziju do četiri godine, a ponovljeni prekršaj može rezultirati doživotnom zabranom.
“Pozitivan rezultat testa pokreće proces u kojem sportaš može izabrati hoće li priznati krivnju, potencijalno skraćujući svoje razdoblje diskvalifikacije ili nastaviti s poštenim saslušanjem. Ovo saslušanje uključuje sudove i na prvostupanjskoj i na žalbenoj razini omogućujući sportašu da odluči hoće li osporiti slučaj. Trenutačno su dva slučaja u tijeku, a pet je sportaša suspendirano ili zbog odluka suda ili zbog priznanja.” Dvojica od suspendiranih su ragbijaši, a ostala trojica iz tenisa, rukometa i regate. Svjetska antidopinška agencija svake godine objavljuje Popis zabranjenih sredstava, što AIMS mora slijediti. Dr. Busuttil je pozvao sportaše da pažljivo prate tvari koje konzumiraju i potaknuo sve koji se bave sportom – trenere, liječnike, članove odbora i roditelje – da budu informirani o ovim propisima. “Možete kupiti lijek protiv gripe, ali trebate otkriti ne sadrži li Popisom neku zabranjenu tvar. Isto vrijedi i za kanabis: iako su zakoni popustili, dopuštajući privatnu upotrebu, sportaši koji imaju kanabis u svom sustavu i dalje će se suočiti sa suspenzijom.”
Nadalje je objasnio da sportaši sa stanjima poput dijabetesa ili astme mogu dobiti dopuštenje za korištenje određenih lijekova koji sadrže zabranjene tvari, pod uvjetom da ih je propisao liječnik za liječenje njihovog stanja. Dr. Busuttil je naglasio da je, osim provedbe, AIMS duboko predan obrazovanju kako bi osigurao da svi uključeni u sport razumiju svoje dužnosti i odgovornosti. (V.B)
Foto: Aqra bil- Malti
Hripavac u Hrvatskoj (25.10.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 25.102024. godine, zaprimili smo 6642 prijava oboljelih od hripavca. U prošlom tjednu nije bilo novooboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 251 |
| 1-4 | 385 |
| 5-9 | 658 |
| 10-14 | 2731 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 454 |
| 41-59 | 466 |
| 60+ | 128 |
| Ukupno | 6642 |
Svjetski dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu
Svjetski dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu (MDS) obilježava se svake godine 25. listopada s ciljem podizanja svijesti o ovoj često neprepoznatoj, rijetkoj skupini raka krvi kod koje koštana srž ne proizvodi dovoljno zdravih krvnih stanica.
Mijelodisplastični sindrom (MDS) je grupa poremećaja do kojih dolazi zbog nemogućnosti koštane srži da generira elemente krvi pa dolazi do otkazivanja rada koštane srži, bilo s anemijom, malim brojem trombocita ili neutrofila. Šansa da s vremenom MDS „preraste“ u akutnu leukemiju je oko 30 %.
Postoje različite vrste MDS-a od kojih neki ostaju blagi i mogu se ne otkriti godinama dok su drugi ozbiljniji, brže napreduju te mogu značajno utjecati na živote pacijenata. Bolest se može razvijati asimptomatski ili sa simptomima poput: bljedila, umora i slabosti, nedostatka zraka, modrica, petehija (crvene točke na koži) i čestih infekcija. MDS može zahvatiti ljude bilo koje dobi, ali je najčešći kod osoba starijih od 60 godina.
Prema podacima Izvješća o umrlim osobama u 2022. godini od mijelodisplastičnog sindroma umrlo je ukupno 76 osoba od kojih je 42 muškaraca i 34 žena, dok se prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje u Hrvatskoj registrira oko 150 novih slučajeva.
Izbor najboljeg načina liječenja MDS-a ovisi o njegovoj vrsti, stupnju rizika i općem zdravstvenom stanju bolesnika.
Mogućnosti liječenja uključuju:
• Potporno liječenje
• Intenzivno liječenje citostaticima i presađivanjem krvotvornih matičnih stanica
• Nove terapijske mogućnosti: manje intenzivno liječenje citostaticima
Ciljevi liječenja su:
– ublažavanje simptoma bolesti
– poboljšanje anemije
– kontrola infekcija
– sprečavanje krvarenja
– poboljšanje kvalitete života i produljenje preživljenja.
Iako u većini slučajeva nije jasno što uzrokuje genetske promjene koje dovode do MDS-a, postoje neki poznati čimbenici rizika poput: dobi, spola (muškarci imaju veću vjerojatnost da će razviti MDS od žena), genetskih poremećaja, obiteljske predispozicije, prethodno liječenje raka, pušenja, izloženosti benzenu.
Izvori:
https://hull.hr/2021/12/13/sto-je-mijelodisplasticni-sindrom-mds-i-kako-determiniramo-prognozu/
https://www.hzjz.hr/periodicne-publikacije/izvjesce-o-umrlim-osobama-u-hrvatskoj-u-2022-godini/
https://www.lls.org/myelodysplastic-syndromes/myelodysplastic-syndromes
Hrvatska udruga leukemija i limfomi: MIJELODISPLASTIČNI SINDROM priručnik
Međunarodni tjedan svjesnosti o buloznoj epidermolizi
Od 1984. g., kada je u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država pokrenuta inicijativa usmjerena osvješćivanju društvene zajednice o zdravstvenim i životnim tegobama oboljelih, Međunarodni tjedan svjesnosti o buloznoj epidermolizi obilježava se svake godine od 25. do 31. listopada u brojnim zemljama svijeta.
Bulozna epidermoliza je teška nasljedna bolest uzrokovana mutacijama u genima za proteine koji sudjeluju u izgradnji površinskoga epitelnog sloja kože i sluznica, a s obzirom na stopu incidencije koja varira u rasponu 1/20.000 – 1/50.000 živorođene djece ubraja se među rijetke bolesti. Bolest se klinički manifestira izrazitom krhkošću i osjetljivošću kože i sluznica na mehaničke sile, zbog kojih i blagi pritisak na kožu može rezultirati ozbiljnim ozljedama, nerijetko praćenima nuspojavama poput infekcije rana, kontraktura zglobova i sl.; zbog opisane ranjivosti, oboljela djeca se često nazivaju djecom leptirima. Destruktivna priroda bulozne epidermolize, naročito kod pacijenata s distrofičkim oblikom bolesti, kod velikog broja oboljelih uzrokuje visok stupanj invaliditeta s teškom svakodnevicom ispunjenom previjanjima, kirurškim zahvatima i ovisnošću o drugim osobama.
Tretman pacijenata koji boluju od bulozne epidermolize istovremeno zahtijeva multidisciplinarni i individualizirani pristup usmjeren borbi za očuvanje najvišega mogućeg stupnja kvalitete života za oboljele. Uz djelatnost referentnih centara specijaliziranih za liječenje bulozne epidermolize i srodnih nasljednih i stečenih buloznih dermatoza, od golemog značaja je i aktivnost udruga civilnog društva koje uz izravnu pomoć pacijentima tijekom dijagnostike i terapije svojim zalaganjem također doprinose socijalizaciji i integraciji oboljelih od bulozne epidermolize.
Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2023. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, dentalna /polivalentna/ zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija dentalne medicine u Republici Hrvatskoj tijekom 2023. g., uključujući ordinacije dentalne medicine u sklopu domova zdravlja, privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja), ustanove za zdravstvenu skrb i vojne ordinacije.
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2023. godini dostupno je putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2023. godini (PDF, 1.23 MB).
Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu
Svaki 43. kalendarski tjedan u godini održava se Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu, pa tako i u Hrvatskoj što je popraćeno raznim događajima. Europski tjedan obilježava vrhunac kampanje za zdrava radna mjesta čija je tema „Siguran i zdrav rad u digitalno doba 2023. – 2025.“ Međutim, unatoč procesima modernizacije i digitalizacije, radni vijek radnika postaje sve duži i pred njih postavlja nove izazove.
Nove tehnologije zahtijevaju nove vještine, a neke tehnologije u potpunosti i zamjenjuju radnike na određenim radnim mjestima. Takve promjene mogu biti pozitivne, jer mijenjaju radnike na repetitivnim i visoko rizičnim radnim mjestima, ali mogu biti i negativne jer se javlja nesigurnost zaposlenja za pojedina radna mjesta.
Zajednički cilj svih dionika, zakonodavaca, poslodavaca, radnika i njihovih predstavnika, je osigurati radnicima sigurnost i zdravlje na radnim mjestima jer pojedinci poslovi koje radnici obavljaju mogu biti vrlo opasni, posebno u industrijskim i građevinskim sektorima, gdje se mogu dogoditi nesreće koje u najgorim slučajevima mogu biti i smrtonosne. Također, pojedini radni uvjeti mogu biti štetni za zdravlje radnika, a da to nije uvijek jasno uočljivo (npr. buka, vibracije, kemikalije, itd.) radi čega je bitna kvalitetna procjena rizika za pojedino radno mjesto. Na temelju te procjene rizika provode se svi daljnji postupci zaštite na radu, kao što su primjena odgovarajuće zaštitne opreme, pravilno i redovito osposobljavanje radnika i redovito provođenja zdravstvenih pregleda.
Poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu ima utjecaj i na poboljšanje produktivnosti radnika. Radnici mogu dulje i bolje doprinositi svojim radom razvoju poduzeća, a i ako su zdravi manji je broj radnih prekida zbog ozljeda, bolesti ili drugih nesreća. Ozljede na radu i profesionalne bolesti mogu rezultirati visokim troškovima za poslodavca u smislu liječenja, kompenzacija i gubitka produktivnosti. Stoga, uvođenje učinkovitih programa zaštite na radu može značajno smanjiti troškove poduzeća.
Prema Analizi ozljeda na radu za 2023. godinu koju je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), ukupan broj prijavljenih ozljeda na radu je bio 17 108, od čega se je 14 299 (83,58%) dogodilo na radnom mjestu, a na putu 2 809 (16,42%). Najveći broj ozljeda (N= 3 737), sukladnoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) dogodio se u prerađivačkoj industriji, ali najveću stopu ozljeda na 1000 zaposlenih je u djelatnosti opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacija okoliša i iznosi 24,13. Uz prerađivačku industriju, česte ozljede su bile i u građevinarstvu, trgovini na veliko i malo te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Ozljede su prema težini bile najčešće lake (91,85%) (ogrebotine, manje modrice, nagnječenja, posjekotine), a prema vrsti najčešće su rane i površinske ozljede (36,86%).
Osim ozljeda na radu, pri Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu HZJZ-a za vodi se Registar profesionalnih bolesti, koji prati priznate profesionalne bolesti na razini države i daje temelje za preventivne aktivnosti u području zaštite zdravlja radnika. Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) definiraju se profesionalne bolesti kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima.
U 2023. godini ukupno je 1 033 priznatih profesionalnih bolesti, od čega 37 je bilo profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom, koje se vode u zasebnom Registru. Najčešće su oboljeli radnici u dobi od 41-50 (26%) i 51-60 (35%), a najmanje mlađi od 31 (10%). Prema NKD-u najveću stopu profesionalnih bolesti na 100 000 zaposlenih je bilo u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (832,05), zatim poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (47,12) te poslovanje nekretninama i umjetnost, zabava i rekreacija (9,80). Vidljiva je vrlo visoka stopa u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi što je posljedica velikog broja profesionalne bolesti COVID-19 (MKB-10 U07.1) (975). Uz COVID-19, druge najčešće dijagnoze su Sindrom karpalnog kanal (MKB-10 G56.0) (16) i Raynaud-ov sindrom (MKB-19 I73.0) (16).
Svjetski dan borbe protiv dječje paralize
Svjetski dan borbe protiv dječje paralize (World Polio Day) obilježava se 24. listopada svake godine, kako bi se skrenula pažnja na ovu opasnu bolest te naglasila važnost za daljnjim ispunjavanjem uvjeta za održivost proglašenja Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije slobodnom od poliomijelitisa tj. dječje paralize.
Početkom 20. stoljeća dječja paraliza bila je jedan od glavnih uzroka smrti, akutne paralize i doživotnog invaliditeta. U razvijenijim zemljama dječja paraliza je stavljena pod kontrolu i praktički eliminirana kao javnozdravstveni problem ubrzo nakon uvođenja učinkovitih cjepiva 1950-ih i 1960-ih. Trebalo je nešto više vremena da se dječja paraliza prepozna kao javnozdravstveni problem u zemljama u razvoju, te je tijekom 1970-ih uvedena rutinska imunizacija širom svijeta kao dio nacionalnih programa imunizacije, pomažući u kontroli bolesti u mnogim zemljama u razvoju.
Svjetska zdravstvena organizacija 1988. godine donijela je rezoluciju o iskorjenjivanju dječje paralize, te je zahvaljujući sustavnom cijepljenju uspješno iskorijenjen divlji tip poliovirusa u većem dijelu svijeta. Danas divlji poliovirus i dalje cirkulira u samo dvije zemlje (Afganistan i Pakistan), a globalna učestalost slučajeva dječje paralize smanjila se za 99%.
U Hrvatskoj je cijepljenje protiv dječje paralize uvedeno 1961. godine. Tijekom 1961. i 1962. godine je provedena masovna kampanja cijepljenja kojom su obuhvaćene sve osobe do 20 godina starosti. S obzirom na ovakav način uvođenja cijepljenja, došlo je do upadljivog pada morbiditeta pa je poliomijelitis postao rijetka bolest, a 1989. godine je zabilježen zadnji slučaj poliomijelitisa u Hrvatskoj.
Prijave dječje paralize u Hrvatskoj 1949.-2023.
Dok god virus nije u potpunosti iskorijenjen u svijetu postoji mogućnost ponovnog unosa u osjetljive populacije. Stoga je iznimno važno nastaviti s aktivnostima:
– održavanje visokih cijepnih obuhvata.
– kontinuirano praćenje kretanja enterovirusa među stanovništvom pretragom stolica na enteroviruse, prvenstveno kod djece, te pretraživanjem otpadnih voda na enteroviruse.
– svaki slučaj akutne mlohave kljenuti kod djece obvezno prijaviti uz provođenje epidemiološke ankete i virološke obrade
Ovaj je dan prigoda da se podsjeti na ovu iznimno opasnu bolest te ponovno istakne važnost nastavka ispunjavanja uvjeta za održivost proglašenja Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije slobodnom od dječje paralize.
Obilježavanjem ovoga dana želimo ponovno zahvaliti svim cjepiteljima u Hrvatskoj koji su unazad više od 60 godina pridonijeli ovom velikom uspjehu.
Održan sastanak hrvatske grupe za kvalitetu kupališnih voda u okviru projekta UrbanBlueHealth
Održan sastanak hrvatske grupe za kvalitetu kupališnih voda u okviru projekta UrbanBlueHealth
Dana 23. listopada 2024. godine, u prostorijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Rockefellerova ulica 7, Zagreb, održan je sastanak hrvatske grupe za kvalitetu kupališnih voda u sklopu projekta UrbanBlueHealth – Joint central European actions for improving quality of urban bathing waters (Zajednička inicijativa srednje europskih zemalja za poboljšanje kvalitete vode urbanih prirodnih kupališta), u kojem je Hrvatski zavod za javno zdravstvo jedan od partnera.
Cilj projekta UrbanBlueHealth je opisati zdravstvene utjecaje kupališne vode na urbanu populaciju i poduzeti mjere za poboljšanje urbanog okoliša u CE regiji. Očekivane promjene uključuju poboljšanje kvalitete urbane kupališne vode, smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s onečišćenjem vode te jačanje kapaciteta lokalnih i regionalnih tijela za upravljanje kupališnim mjestima.
Sudionici i ključni govori
Sastanak je započeo uvodnim riječima dr.sc. Magdalene Ujević Bošnjak, dipl.ing., voditeljice Odjela za kontrolu zdravstvene ispravnosti voda i opskrbu, te dr.sc. Pavla Jeličića, dr.med., voditelja Službe za zdravstvenu ekologiju.
Predstavnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-Baranjske županije, Snježana Benkotić, dipl.ing.preh.teh., i Ivan Mihić, mag.biol., predstavili su projekt UrbanBlueHealth, njegove ciljeve, partnere, aktivnosti i očekivane rezultate.
Iz Grada Osijeka, Romano Kristić, mag.oec., i Fran Ivan Škorić, prikazali su promotivne materijale projekta, dok su predstavnici HZJZ-a sudjelovali u raspravi i prezentaciji rezultata predpilotnog uzorkovanja provedenog tijekom ljeta i rane jeseni 2024. godine.
Svoj doprinos sastanku dali su i članovi Hrvatske grupe za kvalitetu kupališnih voda (HGKKV), koji su podijelili svoja stručna mišljenja i iskustva te sudjelovali u raspravi.
Popis sudionika sastanka
Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-Baranjske županije
- Magdalena Sikora, mag.educ.biolog. et chem.
- Snježana Benkotić, dipl.ing.preh.teh.
- Uranela Horvat, mag.ing.techn.aliment.
- Ivan Mihić, mag.biol.
Grad Osijek
- Romano Kristić, mag.oec.
- Fran Ivan Škorić
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
- dr.sc. Magdalena Ujević Bošnjak, dipl.ing.
- Filip Tomljenović, dipl.ing.preh.teh.
- Jurica Štiglić, dipl.ing
- Laura Pozaić, dipl.san.ing.
- dr.sc. Pavle Jeličić, dr.med.
- doc.dr.sc. Mario Sviben, dr.med.
- Vinka Šimunović, dipl.ing.
- Branka Anđelković Blagaj, dipl.ing.
- Mirela Josipović, dipl.ing.
- Vedran Odović, dipl.oec.
Članovi Hrvatske grupe za kvalitetu kupališnih voda (HGKKV)
- Valentina Zoretić Rubes, dipl.ing., Ministarstvo zdravstva
- mr.sc. Anica Juren Brlek, dipl.ing.biol., Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
- Jasmina Antolić, dipl.ing., Hrvatske vode
- Đorđa Medić, dipl.ing.kem., Hrvatske vode
- dr.sc. Slaven Jozić, Institut za oceanografiju i ribarstvo
- Tatjana Burić, dipl.ing., Državni inspektorat Republike Hrvatske
Za više informacija o projektu posjetite web stranicu Programa Interreg Central Europe: https://www.interreg-central.eu/projects/urbanbluehealth/
Predstavljen projekt CAPRI: Nova era u praćenju kakvoće mora i zaštiti zdravlja u Hrvatskoj
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), s nastavnim zavodima za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Istarske županije, Splitsko – dalmatinske županije, Zavodima za javno zdravstvo Zadar i Ličko-senjske županije, te tvrtkom Sea Cras d.o.o., dana 22. listopada na konferenciji za medije najavio je pokretanje inovativnog projekta Coastal Anthropogenic Pollution Risk Identification (CAPRI).
Projekt donosi napredni tehnološki sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji (UI) za praćenje stanja mora korištenjem satelitskih snimaka i terenskih podataka. Projekt je usklađen s europskim smjernicama za održivi razvoj i klimatsku sigurnost, čime Republika Hrvatska postaje predvodnica u primjeni najsuvremenijih tehnologija u javnom zdravstvu.
Ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo javnosti su se obratili ravnatelj izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. i doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja za kvalitetu, ispred tvrtke Sea Cras projekt su predstavili izv. prof. dr. sc. Robert Kopal i dr. sc. Mario Špadina te mr. Dobrica Rončević, dr.med. univ.spec.sanit.publ. ispred županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Predstavnici provoditelja projekta istaknuli su kako je projekt CAPRI od iznimne je važnosti za unapređenje javnog zdravstva jer omogućava proširenje i modernizaciju trenutnog sustava monitoringa kakvoće mora na plažama diljem Hrvatske. Korištenjem ove satelitske tehnologije, HZJZ, nastavni i županijski zavodi će sada moći brže i češće prikupljati podatke, uključujući udaljene i izolirane lokacije poput otoka. Time će se osigurati sigurnost zdravlja građana, turista i ostalih gostiju i brza reakcija u slučaju detekcije onečišćenja, kao što su opasne bakterije E. coli ili crijevni enterokoki.
Provedba projekta CAPRI trajat će do prosinca 2026. godine. Bitno je naglasiti da je ovdje riječ o razvojnom projektu i suradnji koja nije naplatnog karaktera, a donosi im brojne benefite. Financiranje daljnjeg razvoja planirano je kroz europske fondove.
Ključne prednosti projekta CAPRI uključuju:
- Širu geografska pokrivenost: Praćenje kakvoće mora obuhvatit će cijelo hrvatsko priobalje, uključujući otoke i udaljena područja.
- Učestalije i preciznije praćenje: Satelitske snimke omogućit će svakodnevno praćenje, neovisno o vremenskim uvjetima ili fizičkoj dostupnosti lokacija.
- Dinamičko praćenje zagađenja: Uz statičke izvore onečišćenja, sustav će omogućiti praćenje dinamičnih izvora poput pomorskog prometa, što je izuzetno važno u ljetnim mjesecima.
- Razvoj prediktivnih sposobnosti: Korištenjem digitalnog blizanca, sustav će predvidjeti ekološke trendove i procijeniti precizno rizike za okoliš i javno zdravlje.
- Brza integracija novih prepoznatih zagađivača: Sustav će se moći brzo prilagoditi za praćenje drugih izvora zagađivanja poput npr. mikroplastike.
- Jačanje otpornosti na klimatske promjene: Sustav će se moći brzo prilagoditi i za praćenje klimatski uzrokovanih pojava poput npr. prekomjernog rasta temperature mora, bujanja planktona, invazija meduza koje imaju negativan učinak ne samo na zdravlje građana, turista i na bioraznolikost, već i plavu ekonomiju kao vrlo važan dio hrvatskog gospodarstva.
- Proširenje tehnologije na zrak i kopno: Ova tehnologija koja se koristi za praćenje kvalitete mora može se primijeniti i za praćenje kvalitete zraka, biljnog pokrova, slatkovodnih sustava i općeg stanja kopnenih ekosustava.
- Potporu turizmu i plavoj ekonomiji: Kontinuirano praćenje i upravljanje čistoćom mora i priobalnog pojasa bit će ključni čimbenik u razvoju održivosti hrvatskog turizma i jačanju klimatske sigurnosti.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je krovna nacionalna zdravstvena institucija koja se bavi očuvanjem i unapređenjem zdravlja stanovništva u Republici Hrvatskoj. Njegove ključne aktivnosti uključuju prevenciju bolesti, nadzor nad zdravstvenim stanjem stanovništva, te pružanje stručne podrške u javnozdravstvenim programima i istraživanjima. www.hzjz.hr
Nastavni zavodi za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Istarske županije, Splitsko – dalmatinske županije, Zavodi za javno zdravstvo Zadar i Ličko-senjske županije regionalne su zdravstvene institucije. Njihove aktivnosti uključuju praćenje i prevenciju zaraznih bolesti, nadzor nad higijenom okoliša, te provedbu javnozdravstvenih programa i edukacija.
Tvrtka SeaCras d.o.o. specijalizirana je za usluge praćenja stanja mora i priobalja zasnovane na tehnologiji napredne obrade satelitskih snimaka visoke rezolucije koristeći algoritme umjetne inteligencije, s naglaskom na detekciju zagađenja i upravljanje prirodnim resursima. Njena glavna postignuća uključuju razvoj inovativnih sustava za praćenje kakvoće okoliša i predviđanje zdravstvenih, okolišnih i klimatskih rizika, čime doprinosi održivom razvoju i javnom zdravlju. U listopadu 2024. Svjetski ekonomski forum (World Economic Forum) izabrao ju je među 5 najinovativnijih tvrtki na svijetu u području Plave ekonomije. www.seacras.com.
Fotogalerija:
Za dodatne informacije obratite se:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Rockefellerova 7, Zagreb
Kontakt: 01 4683 555
E-mail: info@hzjz.hr
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije
Krešimirova ul. 52A, 51000, Rijeka
Kontakt: 051 334-530
E-mail: info@zzjzpgz.hr
Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Nazorova ul. 23, 52100, Pula
Kontakt: 052 529 000
E-mail: zzjziz@zzjziz.hr
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije
Vukovarska 46, 21 000 Split
Kontakt: 021 401 111
E-mail: protokol@nzjz-split.hr
Hrvatski zavod za javno zdravstvo Zadar
Ljudevita Posavskog 7a, 23000 Zadar,
Kontakt: 023 300 830
E-mail: info@zjz-zadar.hr
Hrvatski zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije
Senjskih žrtava 2, 53000 Gospić,
Kontakt: 053 574-453
E-mail: zavod@zzjzlsz.hr
Sea Cras d.o.o.
Avenija Dubrovnik 15, 10000 Zagreb,
Kontakt: +385911930875
E-mail: info@seacras.com
Antidopinški summit u organizaciji CEADO-a
Prošlog su tjedna članovi rukovodstva Svjetske antidopinške agencije (WADA), zajedno s predsjednikom Witoldom Bańkom, boravili u Beogradu kako bi sudjelovali na 2. izdanju Antidopinškog sammita srednje i istočne Europe.
Summit je organizirala Srednjoeuropska antidopinška organizacija (CEADO) – partnerstvo devet nacionalnih antidopinških organizacija (NADO-a) iz Austrije, Hrvatske, Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke i Slovenije koje surađuju u zajedničkom cilju usklađivanja i jačanja antidopinškog sustava u regiji.
Domaćin ovogodišnjeg Samita, na kojem je sudjelovalo više od 60 sudionika iz 26 zemalja, bila je Antidoping agencija Republike Srbije (ADAS). Domaćin, zajedno s partnerima iz CEADO-a, usredotočen je na brojne antidopinške teme, uključujući;
-suradnja između globalnih i regionalnih dionika;
-2027. Svjetski antidopinški kodeks i proces ažuriranja međunarodnih standarda;
-procesi upravljanja rezultatima;
-suradnja s policijom;
-unapređenje preventivnih programa.
Predsjednik WADA-e Witold Bańka održao je uvodni govor koji je istaknuo važnost suradnje između antidopinških organizacija (ADO) u srednjoj i istočnoj Europi, ali i u cijelom svijetu.
Ovaj sammit pruža platformu za antidopinške organizacije iz regije za razmjenu najboljih praksi i otkrivanje novih načina suradnje. Iako je još uvijek relativno nova organizacija, CEADO je već najbolji primjer onoga što je moguće kada se antidopinške organizacije ujedine ka zajedničkom cilju. Članovi CEADO-a aktivno podržavaju NADO-e drugih zemalja, što je izravno omogućilo nekim zemljama rješavanje njihovih zahtjeva usklađenosti. Izvrstan su pokazatelj toga što se može postići zajedničkim naporima.
Vodstvo i članovi CEADO-a uporni su u podržavanju WADA-ine misije da učini ono što je ispravno za sportaše svijeta. WADA je zahvalna članovima CEADO-a na njihovoj trajnoj predanosti čistom sportu. U snažnom zajedništvu može se osigurati to da vrijednosti integriteta, poštovanja i izvrsnosti ostanu definicija duha sporta.
Predsjednica ADAS-a prof. dr. Milica Vukašinović-Vesić izjavila je: „Bilo nam je zadovoljstvo biti domaćinom ovogodišnjeg izdanja CEADO Summita. Ponosni smo što smo imali priliku surađivati s WADA-om na okupljanju antidopinških čelnika iz cijele srednje i istočne Europe, svih koji dijele istu želju za zajedničkim radom za dobrobit sportaša u ovoj regiji i diljem svijeta. Radujemo se što ćemo rezultate ovogodišnjeg sammita provesti u djelo i predani smo bliskoj suradnji s WADA-om u godinama koje dolaze kako bismo podržali čiste sportske vrijednosti.” (S.K)
Foto: ADAS
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu), pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu), pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
COVID-19 u Hrvatskoj (22.10.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 42. kalendarskom tjednu (tjedan od 14. do 20. listopada 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 1052 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 42. kalendarskom tjednu zabilježene su 2 prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Ibutamoren
Ibutamoren, također poznat kao MK 677 i Nutrobal, povećava razinu ljudskog hormona rasta (HGH) i u Popisu zabranjenih sredstava navedeni su u kategoriji S2.2 PEPTIDNI HORMONI I ČIMBENICI KOJI DJELUJU NA NJIHOVO OTPUŠTANJE – S2.2.4 čimbenici koji djeluju na otpuštanje hormona rasta.
Iako se na internetu prodaje kao tvar za “izgradnju mišića”, Ibutamoren se tehnički smatra otrovom. Ibutamoren (MK 677) nije čak ni odobren za ljudsku upotrebu. Zabranjen je u sportu i ima niz opasnih nuspojava. To znači da nema podataka o toksičnosti i da je opseg potencijalnih nuspojava, osobito onih dugoročnih i dalje nepoznat.
Prijavljene nuspojave uključuju: povećan apetit, otekline, anksioznost utrnulost i bol u mišićima. Uzrokuje i smanjenje mineralne gustoće kostiju, povećanu glukozu i smanjenu osjetljivost na inzulin. “Sportaši koji bi mogli biti u iskušenju da razmotre upotrebu Ibutamorena moraju biti svjesni toga da postoje rizici za njihovo zdravlje i sportsku karijeru”, kaže dr. Naomi Speers. Ibutamoren se može činiti atraktivnim u sportu, ali osim što predstavlja zdravstveni rizik, zabranjen je i na natjecanja i izvan natjecanja prema Popisu zabranjenih sredstava. Sportaši koji ga koriste, posjeduju ili opskrbljuju ibutamorenom druge sportaše krše antidopinško pravilo (ADRV) što može rezultirati dugotrajnom kaznom. Ibutamoren je u Australiji, prema njihovim standardima, uvršten u otrove te ga je protuzakonito posjedovati bez ovlaštenja. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Popis lijekova za rujan 2024.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 30.09.2024. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
- putem naslovnice (https://antidoping-hzta.hr/) klikom na ikonu ‘Tražilica zabranjenih lijekova’
- putem integrirane tražilice na linku: https://antidoping-hzta.hr/trazilica-zabranjenih-lijekova/
- putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze i integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://antidoping-hzta.hr/za-sportase/popis-lijekova/
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: pitanja-antidoping@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
Održana Nacionalna konferencija o ovisnostima pod nazivom Ovisnosti 2030. Politika, struka i praksa: idemo li u istom smjeru?
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i uz stručnu podršku Hrvatskog liječničkog zbora – Hrvatskog društva za ovisnosti održana je Nacionalna konferencija o ovisnostima pod nazivom Ovisnosti 2030. Politika, struka i praksa: idemo li u istom smjeru?. Konferencija je održana od 16. do 18. listopada 2024. godine u Šibeniku.
Na Konferenciji je sudjelovalo više od 140 stručnjaka iz zdravstvenog, odgojno-obrazovnog, socijalnog, kazneno-represivnog i pravosudnog sustava te znanstvene zajednice i nevladinog sektora, a cilj iste bio je osigurati platformu za dijalog i zajedničko djelovanje u ostvarenju prioriteta Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti do 2030., ali i potaknuti multisektorsku raspravu o ključnim pitanjima u području politika prema ovisnosti te osigurati zajednički konsenzus u definiranju odgovora na buduće izazove.
Konferenciju su otvorili izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i doc. dr. sc. Marija Bubaš, državna tajnica Ministarstva zdravstva.
Kroz plenarna predavanja i tematske panele predstavljene su aktualnosti politika na području ovisnosti, s posebnim osvrtom na trendove povezane s uporabom droga, alkohola, novih duhanskih proizvoda, prekomjernim kockanjem, korištenjem interneta i igranjem video igara.
Istaknuto je kako borba protiv ovisnosti nije samo zdravstveno pitanje, već zahtijeva sveobuhvatan strateški pristup budući da predstavlja ozbiljan izazov za sve segmente društva, socijalnu koheziju i ekonomski razvoj. Naglašena je važnost provedbe učinkovitih preventivnih programa, razvijanja novih modela liječenja ovisnosti, poticanja inovativnih programa u području smanjenja šteta, ali i daljnjeg osiguravanja potrebnih resursa i podrške kako bi se omogućilo da zdravlje bude i ostane prioritet, a zaštita mentalnog zdravlja imperativ, osobito u kontekstu dostupnosti programa prevencije i liječenja ovisnosti onima kojima je pomoć potrebna.
