Izvješće o novoj epidemiji majmunskih boginja (mpox)

Mpox je virusna infekcija koja uzrokuje simptome slične gripi i gnojne lezije, a iako je obično blaga, može biti smrtonosna. Djeca, trudnice i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, poput onih s HIV-om, izloženi su većem riziku od komplikacija.Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je najnoviju epidemiju bolesti javnozdravstvenom hitnom situacijom nakon što se novi soj virusa mpox, prvi put identificiran u Demokratskoj Republici Kongo, počeo širiti u druge susjedne zemlje.

Mpox se prenosi bliskim fizičkim kontaktom, uključujući seksualni kontakt, ali nema dokaza da se lako širi zrakom.
Novi soj izazvao je globalnu zabrinutost jer se čini da se lakše širi među ljudima nego raniji sojevi virusa.
Prije dvije godine, SZO je proglasila mpox hitnom situacijom kada se oblik bolesti, uzrokovanom granom IIb, počeo globalno širiti, uglavnom među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima.
Ta epidemija stavljena je pod kontrolu nakon što su promjena ponašanja, sigurne seksualne prakse i cjepiva pomogli ljudima u riziku da se zaštite u mnogim zemljama.
Međutim, mpox je javnozdravstveni problem u dijelovima Afrike već desetljećima. Prvi slučaj među ljudima zabilježen je u Kongu 1970. godine, a od tada se bilježe epidemije ove bolesti.
U trenutnoj epidemiji, najgoroj ikada zabilježenoj u Kongu, zabilježeno je 27.000 oboljelih i više od 1.100 smrtnih slučajeva od siječnja 2023., uglavnom među djecom.

Dva soja virusa mpox sada se šire u Kongu – endemski oblik virusa, grana I, i novi soj nazvan grana Ib, pri čemu se izraz “grana” odnosi na varijantu virusa.

Novi soj sada se proširio iz istočnog Konga u Ruandu, Ugandu, Burundi i Keniju. Švedska je u četvrtak prijavila prvi slučaj nove varijante, grane Ib, izvan Afrike. Glasnogovornik SZO-a rekao je da ovaj slučaj naglašava potrebu za partnerstvom te da agencija i dalje ne savjetuje uvođenje ograničenja putovanja s ciljem sprečavanja širenja mpoxa. Pakistan je također potvrdio slučaj virusa mpox kod pacijenta koji se vratio iz jedne zaljevske zemlje, iako nije bilo jasno radi li se o novoj varijanti ili grani koja se globalno širi od 2022. godine.

Epidemiologija majmunskih boginja

Mpox se nakon iskorjenjivanja velikih boginja smatra najznačajnijom infekcijom ortopox virusom koja utječe na ljude.
Virus majmunskih boginja (MPXV) je prvi put izoliran 1958. iz lezija boginja tijekom izbijanja vezikularne bolesti među makakima u zatočeništvu (Macaca fascicularis) uvezenima iz Singapura u Dansku radi istraživanja.
Iako je prethodni naziv bolesti (tj. majmunske boginje) upućivao na to da su majmuni primarni domaćini, specifičan životinjski rezervoar MPXV-a (primarni domaćin) ostaje nepoznat. U prirodi je otkriveno da su mnoge životinjske vrste zaražene MPXV-om, uključujući razne vrste vjeverica, gambijske štakore (Cricetomys gambianus), prugaste miševe, puhove i primate.
Neki dokazi upućuju na to da bi autohtoni afrički glodavci, kao što su gambijski štakori i vjeverice, mogli biti prirodni rezervoar virusa.
Virus majmunskih boginja je prvi put otkriven u čovjeka 1970. godine u ekvatorijalnoj regiji DR Konga, devet mjeseci nakon iskorjenjivanja velikih boginja u toj zemlji. Nakon toga prijavljeni su sporadični slučajevi iz područja prašuma središnje i zapadne Afrike. Javljale su se i velike epidemije bolesti, uglavnom u DR Kongu, gdje se bolest trenutačno smatra endemskom.
Majmunske boginje prijavljene su prvi put izvan Afrike 2003. godine, kada je nastala epidemija u Sjedinjenim Američkim Državama. Ukupno 81 slučaj majmunskih boginja u nekoliko država SAD-a prijavljen je među ljudima koji su imali bliske kontakte s kućnim ljubimcima, prerijskim psima. Prerijski psi su se zarazili zato što su bili smješteni s glodavcima zaraženima MPXV-om uvezenima iz Gane. U toj epidemiji nije utvrđen prijenos s čovjeka na čovjeka i nije zabilježen nijedan smrtni slučaj među ljudima. Nakon ove epidemije nije bilo dokaza da je virus postao enzootski u divljini u Sjedinjenim Američkim Državama.

Iako se većina dokumentiranih slučajeva boginja u Africi dogodila u DR Kongu, broj slučajeva u drugim zapadnoafričkim i srednjoafričkim zemljama također se povećao u posljednjem desetljeću. To se povećanje djelomično može pripisati smanjenju kolektivnog imuniteta u populacijama nakon prestanka programa cijepljenja protiv velikih boginja početkom 1980-ih. Drugi čimbenici koji objašnjavaju porast oboljelih mogu biti promjene u samom virusu i promjene u ekosustavima koje su mogle uzrokovati porast gustoće populacije prirodnih rezervoara i dovesti do češćih interakcija između ljudi i divljih vrsta.

U razdoblju od 2016. do 2022. potvrđeni slučajevi majmunskim boginjama prijavljeni su u sljedećim afričkim zemljama: Kamerun (grana II.) , Srednjoafrička Republika (grana I.), DR Kongo (grana I.), Liberija (grana II.), Nigerija (grana II.), Republika Kongo (grana I.) i Sijera Leone (grana II.) Sporadični uvezeni slučajevi boginja zabilježeni su i u zemljama izvan Afrike: Ujedinjeno Kraljevstvo, Izrael i Singapur. Svi ovi slučajevi importirani su iz Nigerije.
Ujedinjeno Kraljevstvo izvijestilo je 2021. godine o jednom obiteljskom grupiranju: primarni slučaj zaražen je u Nigeriji i nakon toga zarazio je članove obitelji po povratku u Velikoj Britaniju.

U svibnju 2022. proglašeno je multinacionalna epidemija majmunskih boginja, a sve zemlje EU-a/EGP-a (osim Lihtenštajna) imale su lokalno stečene slučajeve. Epidemija bolesti potaknuta je prijenosom MPXV-a s čovjeka na čovjeka putem bliskog kontakta sa zaraženim pojedincima. Većina slučajeva su bili muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima. Više informacija o epidemiji majmunskih boginja 2022. u Europi dostupno je u Zajedničkom biltenu ECDC-a i WHO-a o nadzoru velikih boginja u Europi (poveznica je vanjska) .
U rujnu 2023. otkrivena je epidemija majmunskih boginja (tada nove) podgrane Ib na istoku DR Konga, uz kontinuiran prijenos s čovjeka na čovjeka. Nakon toga, slučajevi zaraženi podgranom Ib otkriveni su u Burundiju, Keniji, Ruandi i Ugandi. U zemljama koje su prijavile slučajeve majmunskih boginja uzrokovanih granom Ib dokumentiran je prijenos s čovjeka na čovjeka, spolnog i nespolnog kontakta.
Trenutačno i sojevi grane Ia i grane Ib uzrokuju epidemije u DR Kongu i drugim srednjoafričkim zemljama.
Afrički centar za sprečavanje i kontrolu bolesti objavio je u kolovozu 2024. da je najmanje 13 afričkih zemalja prijavilo 2 863 potvrđena slučaja boginja (sve grane zajedno) i 517 smrtnih slučajeva do 2024. (do kolovoza) te proglasio izvanredno javnozdravstveno stanje. Nakon toga glavni direktor SZO-a proglasio je porast broja boginja u DR Kongu i drugim afričkim zemljama izvanrednim javnozdravstvenim događajem od međunarodnog značaja (PHEIC) te je spomenuo rizik od daljnjeg širenja nove grane te od pojavljivanja drugih grana virusa.

Mjesečna izvješća o slučajevima boginja diljem svijeta od siječnja 2022. dostupna su na internetskim stranicama SZO-a (poveznica je vanjska).

Putevi prijenosa

Obje grane virusa majmunskih boginja (grana I i grana II) mogu se širiti izravnim kontaktom s inficiranim divljim životinjama, bliskim kontaktom (uključujući intimni ili seksualni kontakt) s osobom koja ima mpox, te putem kontakta sa zagađenim materijalima.

S čovjeka na čovjeka:
Mpox se prenosi s osobe na osobu uglavnom putem bliskog kontakta s nekim tko ima mpox. Bliski kontakt uključuje kožu na kožu (kao što je dodirivanje ili seks) i kontakt usta na usta, ili usta na kožu (kao što je ljubljenje), a također može uključivati bliski kontakt licem u lice s nekim tko ima mpox (kao što je razgovor ili disanje blizu jedni drugih, što može proizvesti zarazne respiratorne čestice).
Tijekom globalne epidemije koja je započela 2022. godine, virus se uglavnom širio seksualnim kontaktom. Potrebno je više istraživanja o tome kako se mpox širi tijekom epidemija u različitim uvjetima i pod različitim okolnostima.
Osobe s mpoxom smatraju se zaraznima sve dok sve njihove lezije ne budu prekrivene krastama, krastice ne otpadnu i ne stvori se novi sloj kože ispod, te dok sve lezije na očima i u tijelu (u ustima, grlu, očima, vagini i anusu) također ne zacijele, što obično traje od 2 do 4 tjedna.
Također je moguće da virus neko vrijeme ostane na odjeći, posteljini, ručnicima, predmetima, elektronici i površinama koje je dodirnula osoba s mpoxom. Netko tko dotakne te predmete može se zaraziti, osobito ako ima bilo kakve posjekotine ili ogrebotine ili dodirne oči, nos, usta ili druge sluznice bez prethodnog pranja ruku. Čišćenje i dezinfekcija površina/predmeta i pranje ruku nakon dodirivanja površina/predmeta koji mogu biti kontaminirani može pomoći u sprječavanju ove vrste prijenosa.
Virus se također može proširiti tijekom trudnoće na fetus, tijekom ili nakon poroda putem kontakta koža na kožu, ili s roditelja s mpoxom na dojenče ili dijete tijekom bliskog kontakta.
Iako su zabilježeni slučajevi zaraze mpoxom od osobe koja je asimptomatska (bez simptoma), još uvijek postoje ograničene informacije o tome može li se virus prenijeti s osobe koja nosi virus prije nego što se pojave simptomi ili nakon što njihove lezije zacijele. Iako je živi virus izoliran iz sjemene tekućine, još uvijek ne znamo u kojoj mjeri se infekcija može proširiti putem sjemene tekućine, vaginalnih tekućina, amnionske tekućine, majčinog mlijeka ili krvi.

Sa životinje na čovjeka:
Osoba koja dođe u fizički kontakt sa životinjom koja nosi virus, kao što su neke vrste majmuna ili kopnenih glodavaca (kao što je vjeverica), također može razviti mpox. Izloženost putem takvog fizičkog kontakta sa životinjom ili mesom može se dogoditi kroz ugrize ili ogrebotine, ili tijekom aktivnosti kao što su lov, deranje, hvatanje u zamke ili priprema obroka. Virus se također može prenijeti konzumiranjem kontaminiranog mesa koje nije dobro kuhano.
Rizik od dobivanja mpoxa od životinja može se smanjiti izbjegavanjem nezaštićenog kontakta s divljim životinjama, posebno onima koje su bolesne ili mrtve (uključujući njihovo meso i krv). U zemljama gdje životinje nose virus, svaka hrana koja sadrži dijelove životinja ili meso trebala bi biti temeljito kuhana prije konzumacije.

S čovjeka na životinje:
Bilo je nekoliko izvještaja o identificiranju virusa kod kućnih pasa. Međutim, nije potvrđeno jesu li to bile prave infekcije ili je li otkrivanje virusa bilo povezano s kontaminacijom površina.
Budući da je poznato da su mnoge vrste životinja osjetljive na virus, postoji potencijal za vraćanje virusa s ljudi na životinje u različitim okruženjima. Osobe s potvrđenim ili sumnjivim mpoxom trebaju izbjegavati bliski fizički kontakt sa životinjama, uključujući kućne ljubimce (kao što su mačke, psi, hrčci, gerbili), stoku i divlje životinje.
Detaljniji savjeti za vlasnike kućnih ljubimaca i osobe koje rade sa životinjama mogu se pronaći u vodiču za smanjenje prijenosa virusa majmunskih boginja koje je izdao WOAH.

Kako se zaštititi od majmunskih boginja na putovanju u zemlje centralne Afrike?

Izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje su bolesne i pokazuju znakove i simptome mpoxa, uključujući one s kožnim ili genitalnim lezijama te bliski kontakt s nepoznatim osobama.
Izbjegavajte kontakt s divljim životinjama (živim ili mrtvim), kao što su mali sisavci, uključujući glodavce (štakore, vjeverice) i neljudske primate (majmune, čovjekolike majmune).
Izbjegavajte kontakt s kontaminiranim materijalima koje su koristile bolesne osobe (poput odjeće, posteljine ili materijala korištenih u zdravstvenim ustanovama) ili koji su bili u kontaktu s divljim životinjama.
Izbjegavajte jesti ili pripremati meso divljih životinja (tzv. bushmeat) ili koristiti proizvode (kreme, losione, pudere) dobivene od divljih životinja.
Odmah potražite medicinsku pomoć ako razvijete novi, neobjašnjivi osip na koži (lezije na bilo kojem dijelu tijela), s ili bez groznice i zimice, i izbjegavajte kontakt s drugima.
Obavijestite svog liječnika ili zdravstvenog pružatelja usluga gdje ste putovali tijekom posljednjih 21 dana prije pojave simptoma.
Ako ste bolesni i mogli biste imati mpox, pridržavajte se mjera izolacije i kontrole infekcija kod kuće i tijekom putovanja.
Ako priroda Vašeg putovanja, poslovno ili privatno uključuje bliski kontakt s nepoznatim osobama ili skrb o bolesnim osobama, primite dvije doze cjepiva Jynneos/Imvanex s razmakom od najmanje 28 dana. Ako ste u riziku od mpoxa i primili ste samo jednu dozu, primite drugu dozu što je prije moguće.

O cjepivu protiv majmunskih boginja

Od 22. srpnja 2022. godine u EU-u je odobreno nereplicirajuće cjepivo protiv velikih boginja treće generacije Imvanex – Modified Vaccinia Ankara – Bavarian Nordic (MVA-BN) za zaštitu od majmunskih boginja u odraslih. Cjepivo je već 2013. odobreno za aktivnu imunizaciju protiv velikih boginja.
Imvanex je odobren za zaštitu odraslih osoba od majmunskih boginja i bolesti uzrokovane virusom vakcinije. Te nove indikacije dodane su postojećem odobrenju lijeka Imvanex protiv velikih boginja, koje je u EU-u od 2013. godine.
Za zaštitu od mpox, Imvanex se primjenjuje kao supkutana injekcija (0,5 ml), uz režim od dvije doze. Druga se doza daje najmanje 28 dana nakon prve kao primarno cijepljenje pojedincima koji prethodno nisu cijepljeni protiv velikih boginja, majmunskih boginja ili virusa vakcinije. U trenutku izdavanja odobrenja podaci iz ispitivanja na ljudima i životinjama upućivali su na to da jedna doza MVA-BN-a može pružiti brzu zaštitu od majmunskih boginja te da druga doza uglavnom služi produljenju trajnosti zaštite.
Sigurnosni profil MVA-BN-a je povoljan, s blagim do umjerenim nuspojavama.
Cjepiva protiv velikih boginja starije generacije imaju značajne nuspojave i nisu odobrena od strane Europske agencije za lijekove (EMA).
Učinkovitost cjepiva u dvije doze cjepiva prije izlaganja (predekpozicijska imunoprofilaksa) procjenjuje se na 82% (95 % CI: 72–92), dok čak i jedna doza predekspozicijski osigurava učinkovitost od 76 % (95 % CI: 64.–88.).
Za cijepljenje nakon izlaganja (postekspozicijska imunoprofilaksa) učinkovitost cjepiva procijenjena je na20 % (95 % CI: –24–65). U osoba koje su doživjele infekciju nakon cijepljenja bolest je bila manje teška u usporedbi s necijepljenim osobama.
Izneseni podaci odnose se na učinkovitost u sprečavanju bolesti uzrokovane granom II virusa.
Trenutno nema podataka o učinkovitosti zasebno za grane virusa majmunskih boginja, ali se očekuje da će cjepivo treće generacije protiv velikih boginja imati sličnu učinkovitost u sprečavanju bolesti, neovisno o kojoj se granivirusa radi, iako stvarni podaci još nisu dostupni.

Kako da zaštitim sebe i druge od majmunskih boginja (mpoxa)?

Ako se virus širi u vašem području ili zajednici, otvoreno razgovarajte s onima s kojima ste u bliskom kontaktu o bilo kakvim simptomima koje vi ili oni mogu imati. Izbjegavajte bliski kontakt s bilo kim tko ima mpox, uključujući seksualni kontakt. Često perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinfekcijsko sredstvo na bazi alkohola.
Ako mislite da možda imate mpox, zaštitite druge tako što ćete potražiti savjet liječnika i izolirati se dok ne budete procijenjeni i testirani. Ako imate mpox, trebali biste se izolirati od drugih dok sve vaše lezije ne budu prekrivene krastama, krastice ne otpadnu i ne stvori se novi sloj kože ispod. Time ćete spriječiti prijenos virusa na druge. Slijedite upute lokalnih zdravstvenih vlasti o izolaciji kod kuće ili u zdravstvenoj ustanovi. Ako imate seksualne odnose, koristite kondome kao mjeru opreza tijekom 12 tjedana (oko 3 mjeseca) nakon što ozdravite.
U zemljama gdje su neke životinje otkrivene kao nositelji virusa majmunskih boginja (npr. neke zemlje u istočnoj, središnjoj i zapadnoj Africi), zaštitite se izbjegavanjem nezaštićenog kontakta s divljim životinjama, posebno onima koje su bolesne ili mrtve (uključujući njihovo meso i krv). Svaka hrana koja sadrži dijelove životinja ili meso treba biti temeljito kuhana prije konzumacije.

Tekst o majmunskim boginjama objavljen na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dostupan je na ovoj poveznici: majmunske boginje

Izvor fotografije: https://www.frontiersin.org/

 

Upozorenje vezano uz Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Zbog učestalih upita građana koji su nedavno bili kontaktirani od strane nepoznate tvrtke da dođu na prezentaciju i besplatne preglede vezane uz  prevenciju raka debelog crijeva, napominjemo kako su jedine ovlaštene osobe i institucije kojima se možete obratiti na tu temu liječnici obiteljske medicine, patronažne sestre i zavodi za javno zdravstvo koji sustavno rade na provođenju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva te im se bez ustručavanja možete obratiti za sva pitanja i besplatne preglede.

Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama

Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 11. i 12. 09. 2024. godine.

COVID-19 u Hrvatskoj (13.8.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 32. kalendarskom tjednu (tjedan od 05. do 11. kolovoza 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 865 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 32. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.   

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

ITA, testiranje, dizanje utega

Doping u sportu je stalna bitka, ali čelnici Saveza za dizanje utega obvezali su se zauzeti stav, izjavljujući da se “trebamo boriti protiv toga”. Njihova odluka odražava obnovljeni fokus na rješavanje problema i promicanje čistog natjecanja u sportu. Nakon Igara u Tokiju 2021. godine, predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Thomas Bach nazvao je dizanje utega jednim od svoje “problematične djece”.

Prošlo je manje od tri godine nakon što je dizanju utega prijećeno olimpijskom smrću, no sada se tvrdi da sport ima budućnost na najvećim pozornicama. “Moraju se uspješno pozabaviti povijesnim incidentima dopinga”.

Mohammed Jalood, predsjednik Međunarodne federacije za dizanje utega (IWF), rekao je kako misli da njegov sport više nije problematično dijete. “Potpuno sam uvjeren u ovo što govorim”, rekao je Jalood za AFP.

Dodao je da je u listopadu 2023. MOO “odlučio potvrditi uključivanje našeg sporta u program Olimpijskih igara 2028.”. “Fiziološki rizici u dizanju utega su jasni”, rekao je Benjamin Cohen, predsjednik Međunarodne agencije za testiranje (ITA), te dodao kako “ovo nije jedrenje, ovo nije stolni tenis, ni badminton. Ovo je dizanje utega”. Dizanje utega prati samo atletiku, koja ima više natjecatelja, u svim pozitivnim testovima na doping na (svim) Olimpijskim igrama. Što se tiče dopinga, ta su dva sporta pregazila sve ostale. “To je očito bilo vrlo negativno za naš sport”, rekao je Jalood. “Doping u sportu je beskrajna borba, ali odlučili smo da se trebamo boriti.” I prije Igara u Tokiju IWF je napravio promjene. Godine 2019. delegirala je kontrolu svoje antidopinške jedinice na nedavno osnovanu ITA-u, unatoč, rekao je Cohen, “nevoljkosti” dugogodišnjeg predsjednika Tamasa Ajana. “Srećom, bilo je drugih dužnosnika u odboru IWF-a koji su stvarno željeli promjenu”, rekao je Cohen, dodajući da je jedan bio Jalood.

“Kako bismo imali potpuno transparentan program, bila nam je potrebna Međunarodna agencija za testiranje koja bi se bavila cjelovitošću naše antidopinške strategije”, rekao je Jalood. Kako brojke govore, istraženo je 146 neriješenih slučajeva iz prethodnih 10 godina i pronađeni su dokazi o “petljanju” rezultata ili prikrivanju pozitivnih rezultata. U lipnju 2021. Sportski arbitražni sud potvrdio je doživotnu zabranu Ajanu i njegovom bivšem zamjeniku Nicuu Vladu. “Pretpostavljam da je u prošlosti kultura sporta bila takva da su sportaši možda smatrali da je jedina šansa za pobjedu doping”, rekao je Cohen. “Naša je misija bila vrlo jasna. Radilo se o promijeni kako bi se svim sportašima ponudila mogućnost sudjelovanja na natjecanjima uz prisutan osjećaj da mogu biti “čisti” jer su jednako takvi i njihovi konkurenti. Znači – i čist sportaš ima priliku pobijediti.”

Dizanje utega “željelo je ostati na olimpijskom programu”, rekao je Cohen. “Poduzeli smo niz oštrih mjera kako bismo mogli sagledati otkuda su došla kršenja antidopinških pravila, koja je tvar korištena, koji su bili službenici, koja su bila izaslanstva, tko su bili treneri i pomoćno osoblje koje je gravitiralo oko sportaša,” rekao je Cohen. “ITA je bila prvo međunarodno nevladino tijelo koje je kročilo u Sjevernu Koreju nakon Covida”, rekao je Cohen, ističući da su Svjetska antidopinška agencija (WADA) i sportski savezi inzistirali na tome da ITA “apsolutno mora doći tamo i testirati ove sportaši ako sudjeluju na međunarodnim natjecanjima.” Naglasio je važnost prisutnosti ITA-e na Olimpijskim igrama u Parizu, rekavši: “Imamo operaciju od 1.000 ljudi koji nadziru sve događaje, sve discipline.” (V.B)

Foto: GETTY IMAGES

Hripavac u Hrvatskoj (9.8.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 9.8.2024. godine, zaprimili smo 6608 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob Oboljeli
0 238
1-4 382
5-9 648
10-14 2731
15-19 1569
20-40 449
41-59 464
60+ 127
Ukupno 6608

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. srpnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja).

Više pogledajte ovdje.

Informacije o gastrointestinalnim smetnjama i epidemiološkom ispitivanju u turističkom objektu

U tijeku je epidemiološko ispitivanje grupiranja gastrointestinalnih smetnji koje su se javile početkom kolovoza prvenstveno kod djece koja su boravila u jednom turističkom objektu u Hrvatskoj.

U suradnji sa sanitarnom inspekcijom i upravom turističkog objekta, teritorijalno nadležna epidemiološka služba provodi izvid, uzimanje uzoraka i prikupljanje dodatnih informacija te dezinfekciju i dodatne higijenske mjere u objektu.

Prikupljaju se podaci o oboljelima koji su napustili ljetovalište i javili se liječniku u mjestu stanovanja (uključujući više oboljelih koji su se javili liječniku u Zagrebu) s ciljem razjašnjavanja uzroka i puteva širenja infekcije. Imamo informacije o djeci oboljeloj po povratku kući izvan Hrvatske.

Prema trenutno raspoloživim informacijama, težina kliničke slike oboljelih hrvatskih građana ne zahtijeva hospitalizaciju.

Četiri dopinška slučaja na OI

Grčka skakačica s motkom Eleni-Klaoudia Polak diskvalificirana je s Olimpijskih igara i izrečena joj je privremena suspenzija nakon što je bila pozitivna na zabranjenu tvar, priopćio je Međunarodni olimpijski odbor (MOO).

Grčki olimpijski odbor priopćio je u utorak da je jedna članica njegova tima izbačena iz olimpijskog sela, ali njezin identitet prethodno nije bio poznat. Polak je diskvalificirana nakon nastupa u kvalifikacijama.

Ovo je četvrti dopinški slučaj na OI u Parizu.

Afganistanski džudaš Mohammad Samin Faizad bio je pozitivan na stanozolol, anabolički steroid nakon poraza u susretu osmine finala u kategoriji do 81 kg. Na dopinškoj kontroli je pao i irački džudaš Sadžad Sehen koji je bio pozitivan na metandienon i boldenon. Nigerijska boksačica lake kategorije Cynthia Ogunsemilore bila je pozitivna na furosemid uoči svoje prve borbe na Olimpijskim igrama. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Phelps je za doživotnu zabranu

Olimpijska ikona Michael Phelps zalaže se za “doživotnu zabranu” onih koji varaju: “Ako ste pozitivni na dopinškom testu, više vam nikada ne bi trebalo dopustiti da se natječete”, rekao je najodlikovaniji olimpijac svih vremena.

Prije početka Igara, Svjetska antidopinška agencija (WADA) i World Aquatics otkrili su da je gotovo dva tuceta kineskih plivača bilo pozitivno na zabranjenu tvar trimetazidin tijekom testiranja prije Tokija 2020. Vrijedno je napomenuti da su ovi rezultati izašli na vidjelo tek ove godine, kada su se pojavila izvješća, a obje su organizacije prihvatile kinesko objašnjenje da su pozitivni rezultati posljedica “kontaminacije hrane”. Devet od 23 promatrana plivača osvojilo je medalje (nekoliko u štafetama) u Parizu. Ova situacija potaknula je brojne plivačke legende da progovore. Jedan od njih bio je i engleska zvijezda Adam Peaty, koji se požalio da pravila za čist sport nisu ujednačena te je uputio primjedbu plivačima umiješanim u skandal: “Nema smisla pobjeđivati ​​ako to ne radite pošteno.”

Pridružio mu se i Phelps. ‘The Baltimore Bullet’ je ponovio Peatyjeve osjećaje i priznao da kineskim plivačima koji su bili pozitivni “nije trebalo dopustiti da se natječu u Tokiju ili Parizu, ili bilo gdje drugdje.” Nedvosmislen je bio 23-struki olimpijski prvak. “Ako svi nisu podvrgnuti istim testovima, imamo veliki problem jer to znači da  sport nije fer i nije ujednačen”, rekao je 39-godišnji bivši plivač.

Sjeća se Phelps vremena kada je dominirao međunarodnom plivačkom scenom, između 2004. i 2016. Dvanaest godina postavljanja i obaranja raznih rekorda, postavši najveći olimpijac svih vremena. Phelps je bio svjestan da su mnogi “klevetnici” pomno promatrali njegove izvedbe zbog njegove goleme nadmoći. Mnogi su sumnjali da ne bi mogao postići takve rezultate bez farmaceutske podrške. Phelps se tijekom svoje rasprave prisjetio da je čak prošao “dodatne testove” prije Pekinga 2008., spreman odagnati sve sumnje u čistoću njegova natjecanja. “Tijekom moje karijere ljudi su me nazivali prevarantom”, tvrdi plivač iz Baltimorea. “Svaki tjedan sam bio podvrgnut nekolicini testiranja. Zašto? Da bih mogao reći da ne varam, da sam čist. Osvojio sam 23 zlatne olimpijske medalje kao čist sportaš. To se može.” Osim toga, legendarni sportaš nije se libio istaknuti sumnje koje je osjećao tijekom natjecanja:

“Mislim da se nikada nisam natjecao na ravnopravnom ili čistom terenu”, upozorio je na male detalje zbog kojih je mislio da su natjecanja krivotvorena u vrijeme njegovih nastupa. “Nešto sumnjam na neke sportaše s kojima sam se natjecao i za koje sam mislio da se dopingiraju. Ali to je bilo izvan moje kontrole”, otkrio je Phelps. Kako su godine prolazile, Phelps se pozicionirao kao prvak mentalnog zdravlja i pravednosti u sportu. Naime, prije nekoliko tjedana svjedočio je pred Kongresom Sjedinjenih Država o antidopinškim organizacijama i njihovom sustavu koji je, prema plivačevom govoru, “pokvaren” i treba ga “reformirati”. “Ako ste pozitivni na dopinškom testu, više vam nikada ne bi trebalo dopustiti da se natječete.”

Rekao je da razumije frustraciju sportaša poput Britanca, čija je ekipa prošli tjedan završila četvrta u muškoj štafeti 4×100 metara slobodnim stilom, u utrci u kojoj su Kinezi osvojili zlato. “Srce mi se slama kada vidim ljude koji četiri godine toliko naporno rade kako bi se pripremili za Igre, a onda im netko tko vara oduzme taj trud”. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Hripavac u Hrvatskoj (6.8.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 6.8.2024. godine, zaprimili smo 6608 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob Oboljeli
0 238
1-4 382
5-9 648
10-14 2731
15-19 1569
20-40 449
41-59 464
60+ 127
Ukupno 6608

ITA uspješno provodi olimpijsko testiranje

Gotovo 90 posto svih sudionika Olimpijskih igara u Parizu testirano je ove godine u sklopu antidopinškog programa prije Igara, objavila je u srijedu Međunarodna agencija za testiranje (ITA). ITA je priopćila da je ove godine provela više od 32.600 dopinških kontrola, što je povećanje od oko 45 posto u testiranju sportaša u prethodnih šest mjeseci. Rečeno je da je testiranje “dovelo do više od 85 slučajeva potencijalnog kršenja antidopinških pravila što je rezultiralo mnogim sankcijama i slučajevima koji su još uvijek u tijeku ili su pod revizijom”.

Agencija je izjavila da se usredotočila na ‘visokorizične discipline’ u kojima je 75 posto olimpijskih sudionika bilo testirano najmanje tri puta. To uključuje dizanje utega – što predstavlja četvrtinu pozitivnih slučajeva u povijesti Ljetnih olimpijskih igara – kao i triatlon i plivanje u otvorenim vodama, gdje je svaki sportaš bio testiran barem jednom. Sljedi gimnastika s 99 posto. U atletici – koja je u povijesti “proizvela” najviše neuspjelih olimpijskih testiranja – brojka je 89 posto. Statistika ITA-e pokazuje da su kineski sportaši posebno na meti dopinških kontrolora. Statistika agencije za testiranje za 25 najboljih nacionalnih delegacija pokazuje da je 98 posto kineskih olimpijskih natjecatelja testirano više puta ove godine. Samo pojedinačni neutralni sportaši (AIN) iz Rusije, Bjelorusije i Mađara su mu blizu, s 97 posto. World Aquatics priopćio je u utorak da su kineski plivači koji se natječu u Parizu testirani “u prosjeku 21 put svaki od 1. siječnja”, u usporedbi sa šest puta za Amerikance, pet za Talijane, četiri za Australce, Britance i Francuze.

Popis ITA-e pokazao je da su jedino izaslanstvo koje je podvrgnuto 100-postotnom testiranju bili polaznici AIN-a — sastavljeni od Rusa i Bjelorusa — iako ih je, po zadnjem prebrojavanju, samo 33. U međuvremenu je testirano samo 63 posto nogometaša. Svjetska nogometna federacija FIFA jedno je od rijetkih međunarodnih tijela koje svoj antidopinški program nije povjerilo ITA-i. ITA je preuzela olimpijski antidopinški program uoči Igara u Tokiju i sada surađuje s većinom međunarodnih sportskih saveza. ITA je rekla da joj je iskustvo u Tokiju omogućilo “otkrivanje nedostataka”. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Biološki muškarci u ženskom boksu

Pariške Olimpijske igre odvijaju se pod geslom “Igre širom otvorene” koje podrazumijeva i uključivost transrodnih sportaša.

Međunarodni olimpijski odbor dopustio je nastup dvjema boksačicama koje nisu prošle test spolnosti na posljednjem Svjetskom boksačkom prvenstvu u New Delhiju. MOO je svima sugerirao okvire po kojima bi trebali postupati, a kriterije je ipak prepustio svjetskim savezima.

No jednu takvu, proturječnu, ipak su donijeli, a to je da Alžirka Imane Khelif (57 kg) i predstavnica Tajvana Lin Yu Ting (66 kg) mogu nastupati na Igrama u ženskoj konkurenciji.  Po Svjetskom boksačkom savezu obje imaju muške kromosome, ali i razinu testosterona iznad biološki uobičajenog za žene.

Alžirska boksačica Iman Helif plasirala se u četvrtfinale Olimpijskih igara u Parizu nakon što je njena protivnica Talijanka Angela Carini prekinula meč u 46. sekundi, da bi„zaštitila vlastiti život”.

Alžir i Tajvan u boksačkoj konkurenciji na Olimpijskim igrama u Parizu predstavljaju osobe koje su biološki muškog spola. Njihov DNK test potvrdio je prisutnost XY kromosoma koji je tipičan za muškarce. Imane Khelif nastupit će u kategoriji do 66 kilograma, a Lin Yu-Ting u kategoriji do 57 kilograma.

Olimpijske igre u Parizu već su na otvaranju poslužile za negodovanje i brojne kritike javnosti, no sada je svijet sporta šokiran odlukom Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) koji dopušta nastup na Igrama Alžirke Iman Khalif i Tajvanke Lin Yu-Ting.

Dvije boksačice predstavljaju se kao predstavnice ženskog roda, no prošle su godine dobile zabranu nastupa na Svjetskom prvenstvu jer su testiranja pokazala da su biološki muškog spola. Umar Kremlev, predsjednik IBA-e, rekao je da su testovi pokazali da su Khelif i Yu-Ting vlasnici XY kromosoma. Međunarodna boksačka asocijacija (IBA) ih je suspendirala, ali je odluka o Olimpijskim igrama pala na MOO, gdje je odlučeno da spomenute sportašice ispunjavaju sve kriterije za borbu u ženskoj konkurenciji.

Meksička boksačica Brianda Tamara imala je ‘čast’ suočiti se s Alžirkom u ringu. Odluku IBA, koja joj je zabranila natjecanje u ženskoj konkurenciji, komentirala je: “Konačno su shvatili”. Dodala je: “Tijekom borbe sam bila potpuno izvan sebe. Udarci su bili nevjerojatno jaki i mislim da u 13 godina boksanja nisam osjetila tako nešto, čak ni u sparingu s muškarcima. Srećom, izašla sam iz ringa bez težih ozljeda.”

Kad su novinari zatražili očitovanje, glasnogovornik MOO-a Mark Adams odgovorio je pojednostavljeno: –“Sve sportašice koje se natječu ispunjavaju kriterije prihvatljivosti. U putovnicama su žene”.

“Problematika je kompleksna i takve sportašice mogu imati prednost u jednoj disciplini, a u drugoj možda i ne. Sportski savezi trebaju odrediti pravila koja će biti korektna za sve. Teško je tu pronaći ravnotežu i to je tema za eksperte. Oni najbolje znaju gdje je prednost i je li ona tolika da nije prihvatljiva” – dodao je Adams.

Ne mislimo i ne ukazajumo na to da se ovdje radi o prevari – problem su nejasni kriteriji! Apsolutno svi imaju pravo dostojanstveno se izjašnjavati da jesu što god žele biti, ali „očni test“ i zdrava logika gledajući meč protiv Talijanke jasno govori da Alžirka ima očitu prednost u konstituciji i jačini udaraca, a što je u boksu važno – i razliku u duljini ruku). (V.B)

 

Svjetski tjedan dojenja 2024. – Smanjenje razlika: Podrška dojenju za sve

Svake godine, od 1. do 7. kolovoza, Svjetski tjedan dojenja podsjeća nas na važnost dojenja za zdravlje majki i djece diljem svijeta. Tema ovogodišnjeg Svjetskog tjedna dojenja je “Smanjenje razlika: Podrška dojenju za sve”. Fokus ovogodišnje kampanje sa zajedničkom kraticom #WBW2024 bit će na preživljavanju, zdravlju i dobrobiti, s posebnim naglaskom na unapređenje podrške dojenju kako bismo smanjili nejednakosti koje postoje u našem društvu, posebno u vrijeme hitnih situacija i kriza.

Upravo dojenje može djelovati kao moćan alat u izjednačavanju brojnih društvenih nejednakosti. Kroz pružanje podrške dojenju, možemo smanjiti nejednakosti i osigurati da sve majke, posebno pripadnice ranjivih skupina, imaju pristup potrebnim resursima i mogućnostima za dojenje. Ovo je ključno kako bi se osiguralo da niti jedna majka ni dijete nisu zapostavljeni, a pogotovo oni kojima je potrebna dodatna podrška. Za postizanje ovih ciljeva, još je jednom važno uključiti različite dionike, članove “toplog lanca podrške dojenju“, odnosno civilne organizacije, vlade i kreatore politika, zdravstvene sustave, radna mjesta, zajednice i roditelje.

U svrhu obilježavanja Svjetskog tjedna dojenja diljem svijeta se provode brojne aktivnosti osvještavanja važnosti dojenja. Tako će Globalna kolektivna inicijativa za dojenje, u utorak, 6. kolovoza s početkom u 8:00 sati, održati webinar pod nazivom: „Snaga u brojevima – kako praćenje dojenja potiče odgovornost i  promjenu“. Ovaj webinar o važnosti praćenja kako bi se stvorilo okruženje koje omogućava dojenje ima za cilj osvijestiti činjenicu da se iza svake statistike o dojenju nalazi majka. Priključite se webinaru i poslušajte iskustva majki, predavanja stručnjaka o korištenju praćenja kao alata za stvaranje odgovornosti te dobijte nove ideje iz različitih zemalja u kojima je praćenje iskorišteno kao pokretač promjena. Više o webinaru pročitajte ovdje.

 

Slika preuzeta s Freepika

 

Promicanje dojenja u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se posebna pažnja posvećuje promicanju dojenja kroz razne inicijative i programe koji potiču zdravlje majki i djece. Nacionalni program “Živjeti zdravo” uključuje niz aktivnosti usmjerenih na stvaranje podržavajućeg okruženja za dojenje. Među njima su opremanje parkova i hodačkih staza klupama za dojenje, što dodatno potiče majke da svoju djecu doje u ugodnim i prilagođenim okruženjima.

Hrvatska također ima dugogodišnju tradiciju provođenja Nacionalnih programa za zaštitu i promicanje dojenja. Ove godine, usvojen je novi Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje 2024. – 2027. godine. Ovaj program nastoji osigurati kontinuiranu podršku majkama kroz edukaciju, provedbu revidiranog programa „Rodilište prijatelj djece“ i programa „Rodilište prijatelj djece za odjele neonatologije“, rad Banke humanog mlijeka, savjetovanje, infrastrukturne prilagodbe te praćenje, čime se unapređuje kvaliteta života i zdravlje najmlađih članova društva.

Promicanje dojenja naglašeno je i u Akcijskom planu za prevenciju debljine za razdoblje 2024. – 2027., koji prepoznaje važnost dojenja kao ključnog faktora u prevenciji debljine i promicanju zdravih prehrambenih navika od najranije dobi.

Uz to, u okviru inicijative Europske komisije “EU Jamstvo za svako dijete” posebno se potiče dojenje kao temeljni aspekt pravilne prehrane i razvoja djece. Cilj ove inicijative je osigurati da najranjivija djeca u Europskoj uniji imaju pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, uslugama skrbi za djecu, adekvatnim uvjetima stanovanja i kvalitetnoj prehrani, čime se doprinosi ostvarivanju dječjih prava u Europi.

Podsjećamo i da se u Hrvatskoj svake godine, u prvom tjednu listopada, obilježava Nacionalni tjedan dojenja. Ovaj tjedan pruža priliku za podizanje svijesti o važnosti dojenja, razmjenu informacija i podršku majkama koje doje. Pozivamo sve da se pridruže ovom važnom obilježavanju i podrže napore za promicanje dojenja i zdravlja majki i djece.

Kineze se najviše testira

U incidentu o kojem se najviše izvještavalo (pozitivni testovi kineskih plivača na trimetazidin), 11 plivača – ovogodišnjih olimpijskih sudionika, bili su među 23 koji su bili pozitivni na spomenutu zabranjenu tvar i to samo šest mjeseci prije Olimpijskih igara u Tokiju 2021. Dopušteno im je natjecanje u Parizu te su  u tri discipline osvojili zlatne medalje. Jedna od “tih” plivačica, Zhang Yufei, osvojila je dvije bronce, jednu u ženskoj utrci na 100 leptir i drugu u štafeti 4×100 slobodno. Kineski plivači u Parizu odbacili su optužbe za doping i rekli da ih se testira više nego sportaše iz drugih zemalja. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Španjolska sabotaža borbe protiv dopinga?

Desetljećima je Španjolska kritizirana zbog svojih polovičnih napora u borbi protiv dopinga. Olimpijske igre u Parizu otkrile su razmjere neuspjeha.

Ako je bilo zemalja koje su imale koristi od ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu u francuskom stilu, Španjolska je svakako bila jedna od njih. Dok su se timovi čamcem vozili rijekom Seinom, bili su neobično daleko od dosega televizijskih kamera. Malo tko je u gužvi mogao vidjeti tko je sve u čamcu.

Da se događaj održao u uobičajenom okruženju, s ulaskom na stadion, Španjolska bi riskirala da joj novinari postave pitanja: Hoće li španjolski šef misije na proteklih devet Olimpijskih igara – Cayetano Cornet, bivši nacionalni reprezentativac trkač koji obara rekorde – hodati bez srama među španjolskom delegacijom u olimpijsku arenu? Njegova uloga u Parizu bila je osjetljivo pitanje otkako je Odjel za doping ARD nedavno emitirao tajne snimke razgovora između novinara i najozloglašenijeg španjolskog liječnika za doping – dr. Eufemiana Fuentesa, čovjeka koji je pomogao bivšoj njemačkoj zvijezdi Tour de Francea Janu Ullrichu da se podvrgne zabranjenoj transfuziji krvi, rekao je u kameru da je on Cornetu pružio sve što je moglo pomoći u jamčenju sportske slave – “hGH, testosteron, anabolički steroidi”. Cornet je ipak odlučio otputovati u Pariz, očito neimpresioniran otkrićima, ali teško da je itko mogao biti siguran da je to bio on na palubi na ceremoniji otvaranja. Odluka Španjolske da otputuje s Cornetom u Pariz, u ulozi višeg vodstva, prikladno karakterizira odnos zemlje s antidopingom u posljednjim desetljećima.

Primjer za to je uloga dr. Fuentesa u španjolskom sportu, koji je u dokumentarcu “Tajna dopinga: Prljave igre” tvrdio da je medicinski pripremao španjolske sportaše, u ime države, za Olimpijske igre u Barceloni 1992. godine. Ipak, svi postupci protiv njega uvijek su završavali bez osuđujuće presude. Identitet njegovih najpoznatijih klijenata i dalje ostaje tajna.(V.B)

COVID-19 u Hrvatskoj (6.8.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

 

U 31. kalendarskom tjednu (tjedan od 29. srpnja do 4. kolovoza 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 896 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 31. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.           

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

COVID-19 u Hrvatskoj (30.7.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

 

U 30. kalendarskom tjednu (tjedan od 22. do 28. srpnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 752 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 30. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.       

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

POZIV NA TESTIRANJE – radno mjesto Nezdravstveni djelatnik I. vrste

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 10. srpnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto Nezdravstveni djelatnik I. vrste (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više o pozivu pogledajte ovdje.

Je li tehnologija na Olimpijskim igrama oblik dopinga ili stvarnost modernog sporta?

Tehnološki doping odnosi se na korištenje opreme – od kupaćih kostima do super obuće – koja pruža nepravednu sportsku prednost, a granice dopuštenog su donekle proizvoljne

Današnje Olimpijske igre su tehnološko čudo. Usporene kamere reproduciraju milisekundu dugu razliku između prvog i drugog mjesta. Nosivi senzori otkrivaju čiste udarce u meču mačevanja ili rundi taekwondoa. Olimpijski sportaši koriste praćenje kretanja, mikrostruje i monitore mliječne kiseline kako bi poboljšali formu, ubrzali oporavak i spriječili ozljede. Tehnologija i sport već su neraskidivo povezani, ali kontroverze nastaju kada se ta tehnologija koristi za poboljšanje sportske izvedbe. Ponekad se to naziva “tehnološkim dopingom”, a takav fenomen odnosi se na korištenje odjeće ili opreme za stjecanje nepravedne konkurentske prednosti. Ovogodišnje Olimpijske igre u Parizu, primjerice, bit će poligon za “super šiljke”, verziju popularnih super tenisica za duge staze prilagođene za sprint. Čistunci sportskog duha kažu da ove tenisice predstavljaju oblik tehnološkog dopinga.

Za razliku od dopinga, koji nadzire Svjetska antidopinška agencija, o legalnoj odjeći i opremi za određeni sport odlučuje vlastito upravljačko tijelo. Američka antidopinška agencija rekla je za Scientific American da su konvencionalni i tehnološki doping neovisna pitanja i da je “na upravljačkim sportskim tijelima da postave tehničke zahtjeve za upotrebu opreme u svom sportu i provedu te zahtjeve.” Međutim,ne postoji standardizirana “rubrika” u svim sportovima koja bi diskvalificirala artikl na temelju njegova stupnja poboljšanja, cijene ili ekskluzivnosti. Posljedično, odluke o zabrani artikla iz natjecanja često se donose retroaktivno. Na primjer, na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine, 94 posto svih zlatnih medalja u plivanju osvojili su sportaši koji su nosili Speedo LZR Racer kupaći kostim. Sve u vezi s ovim odijelom koje pokriva cijelo tijelo – od izbora tkanine do postavljanja šavova – pomno je osmišljeno kako bi se smanjila sila otpora, koja se stvara kada voda dođe u dodir s tijelom. U fizici, snaga koju osoba treba da svlada silu otpora povezana je s kubom njezine brzine, što znači da bi plivač morao potrošiti 33 posto više energije samo da postane 10 posto brži. Iako se smatralo da tkanina odijela inspirirana kožom morskog psa igra veliku ulogu u smanjenju otpora, kasnija su istraživanja pokazala da to nije slučaj. Umjesto toga, vjerojatno je da odijelo koje pokriva cijelo tijelo smanjuje otpor i čini potrošnju energije učinkovitijom minimiziranjem vibracija mišića i zaglađivanjem teksture kože.

LZR Racer nosili su ljudi koji su postavili 23 nova svjetska rekorda u plivanju na Olimpijskim igrama 2008., broj koji se popeo na 93 do kolovoza 2009. Mnogi su to označili kao oblik tehnološkog dopinga, a World Aquatics (ranije poznat kao International Amaterski plivački savez, ili FINA), upravno tijelo za sportove na vodi, konačno je zabranio kupaće kostime za cijelo tijelo na natjecanjima. Sada se muški kupaći kostimi mogu protezati samo od struka do koljena. Speedo nije nije želio ništa komentirati. Trkački ekvivalent kupaćem kostimu LZR Racer ušao je u središte pozornosti 2019. godine, kada je Nike napravio tenesicu po narudžbi za kenijskog trkača dugih staza, Eliuda Kipchogea, koji mu je pomogao da postigne rekord, iako neslužbeni, kraći od dva sata u trčanju maratona. Poput LZR Racer, komercijalne verzije ove super tenisice – Nike Alphafly i Vaporfly – dovele su do niza novih svjetskih rekorda u trčanju na duge staze. Prema Kim Hébert-Losier, istraživačici biomehanike na Sveučilištu Waikato na Novom Zelandu, tehnološki napredne supertenisice karakteriziraju tri glavne značajke: lagana pjena u međupotplatu koja vraća energiju, zakrivljena, kruta ploča koja se proteže preko potplata i zakrivljeni ukupni oblik koji prirodno kotrlja trkača prema naprijed ako ima dovoljno zamaha. (V.B)

Foto: privatna arhiva