Održana Završna konferencija projekta Joint Action ImpleMENTAL
Od 17. do 19. rujna, koordinatori projekta JA ImpleMENTAL iz grčke Nacionalne organizacije za javno zdravstvo (EODY), organizirali su Završnu konferenciju u Ateni.
Sufinanciran u okviru trećeg zdravstvenog programa EU-a, a kojim upravlja Europska zdravstvena i digitalna izvršna agencija (HaDEA), projekt je uključio 39 partnera iz 18 zemalja EU-a i 2 zemlje EGP-a i 1 zemlje kandidata za članstvo u EU, s ukupnim proračunom od 6,7 € milijuna.
Cilj projekta JA ImpleMENTAL bio je pružiti potporu državama u njihovim nastojanjima u poboljšanju skrbi za mentalno zdravlje. Tijekom trogodišnje provedbe projekta implementirane su dvije najbolje prakse: jedna u području sustava mentalnog zdravlja u zajednici (iz Belgije) i jedna o prevenciji samoubojstava (iz Austrije). U sklopu projekta razvijeno je ukupno 25 pilot inicijativa u 20 zemalja. Formulirano je 14 novih ili obnovljenih planova za prevenciju samoubojstava, a 11 zemalja pilotiralo je i provodilo aktivnosti za mentalno zdravlje u zajednici. Zemlje partneri revidirali su svoje informacijske sustave, poboljšali sudjelovanje korisnika u pružanju usluga i mobilizirali resurse zajednice.
Detaljne informacije o dnevnom redu i pilot projektima i aktivnostima zemalja koje sudjeluju u provedbi vizualizirane su na posterima izloženim na konferenciji, a iste možete pronaći na službenoj web stranici.
Prvi dan Završne konferencije započeo je obraćanjem važnih uzvanika poput Marine Zanchi (direktorice HaDEA-e), Stefana Schrecka (DG SANTE), Eirini Agapidaki (zamjenice ministra zdravstva Helenske Republike), Dimitriosa Vartzopoulosa (Ministarstvo zdravstva Helenske Republike), Christosa Hadjichristodouloua (EODY) i Natashe Azzopardi Muscat (WHO Europe), kao i uvodnim govorom koordinatorice projekta, Vasileie Konte (EODY).
Djelokrug JA ImpleMENTAL-a uključivao je i napore u obuci i izgradnji kapaciteta, stavljajući mentalno zdravlje u prvi plan, a s ciljem poboljšanja kvalitete skrbi u području mentalnog zdravlja i povezanih usluga. Kao rezultat toga, gotovo 1000 osoba sudjelovalo je u 9 treninga o najboljoj praksi prevenciji suicida (SUPRA) uključujući sudionike izvan mreže JA ImpleMENTAL-a. Više od 600 stručnjaka za mentalno zdravlje prošlo je obuku na 16 radionica i konferencija o najboljoj praksi reforme mentalnog zdravlja iz Belgije. Ovo je značajan doprinos poboljšanju znanja zaposlenih u području mentalnog zdravlja i promjeni fokusa na oporavak i stavljanje naglaska na ljudska prava, razbijajući stigmu i diskriminaciju koja okružuje mentalno zdravlje općenito.
Na Završnoj konferenciji sažela su se sva postignuća JA ImpleMENTAL-a te je prezentirano kako su razvijeni akcijski planovi održivosti temeljeni na ciklusima Plan-Do-Study-Act (PDSA) usklađeni s nacionalnim strategijama mentalnog zdravlja. Na kraju, raspravljalo se i o održivosti projekta i projektnih rezultata, aspektima praćenja i evaluacije, dajući upute za dugoročni uspjeh i stabilnost te kako pilot projekti u zemlji mogu poslužiti kao orijentir za buduće napretke i aktivnosti na nacionalnoj razini.
Hrvatska je u ovom projektu vodila radni paket 2 (engl. Work Package – WP) zadužen za diseminaciju i projektnu komunikaciju. Osim toga, implementirala je obje navedene najbolje prakse, odnosno njihove pojedine segmente.
Više o JA ImpleMENTAL možete pronaći na sljedećim linkovima:
Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2023. godini
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.
Prve rezultate Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj 2023. godine možete pročitati OVDJE.
COVID-19 u Hrvatskoj (24.9.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 38. kalendarskom tjednu (tjedan od 16. do 22. rujna 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 2153 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 38. kalendarskom tjednu zabilježene su 2 prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obilježavanje Nacionalnog dana hodanja 2024. godine
Obilježavanje Svjetskog dana hodanja je pokrenula vodeća međunarodna organizacija za rekreaciju (Sport za sve) – TAFISA (engl. The Association For International Sport for All) 1991. godine te je prijedlog da se svaki prvi vikend u listopadu taj dan obilježi diljem svijeta.
Na tragu navedenog, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo i suradnika na razini lokalne zajednice, inicirao i prvi put uspješno obilježio Nacionalni dan hodanja 5. listopada 2019. godine provedbom javnozdravstvene akcije „Hodanjem do zdravlja“ u 18 županija u Republici Hrvatskoj.
I ove godine pozivamo sve građane da se uključe u organizirane aktivnosti u svojoj županiji povodom obilježavanja Nacionalnog dana hodanja 5. listopada 2024. Više informacija potražite na mrežnim stranicama županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Cilj je organiziranim aktivnostima promicanja zdravlja informirati i senzibilizirati građane Republike Hrvatske o pozitivnim učincima redovite tjelesne aktivnosti na zdravlje. Ovom akcijom želimo potaknuti sve građane, prije svega one koji posljednjih godina nisu našli vremena za tjelesnu aktivnost, da u slobodno vrijeme, na otvorenom, unutar sigurnog okruženja uključe što više hodanja u svoj život i na taj način učine velik korak prema unapređenju vlastitog zdravlja na pristupačan i zabavan način.
Hodanje mogu prakticirati ljudi svih dobnih skupina, uključujući i one koji se nikada nisu bavili nekom tjelesnom aktivnošću, a vrijeme je jedino što nam je potrebno za hodanje. Prednost u odnosu na druge tjelesne aktivnosti je da je jednostavna i najpristupačnija aktivnost te nema uobičajene barijere koje se mogu susresti kod drugih aktivnosti, poput posebnih sposobnosti ili vještina. Protektivan utjecaj hodanja je prepoznat i u prevenciji bolesti koje su posljedica „sjedilačkog“ načina života.
Pridružite nam se i učinite korak za vaše zdravlje u pravom smjeru!
„Hodanje je čovjekov najbolji lijek!“– Hipokrat
OI Pariz
Program za borbu protiv dopinga Olimpijskih igara u Parizu otkrio je 45 dopinških slučajeva. Uzorci se, kao što znamo, čuvaju 10 godina te ponovno analiziraju kada se razviju bolji testovi (ako se ukaže potreba, op.a.).
Putem dobro osmišljenog provođenja antidopinškog programa, u Parizu je uhvaćeno petero prekršitelja antidopinških pravila i sve to nakon što je već ranije otkriveno 40 kršenja među natjecateljima za koje se očekivalo da će sudjelovati na Igrama, objavila je u četvrtak (19. rujna) agencija koja je vodila “operaciju”. Sažimajući svoj olimpijski program, Međunarodna agencija za testiranje (ITA) rekla je da je tijekom Igara, u razdoblju od srpnja do kolovoza, prikupljeno 6130 uzoraka od 4150 različitih sportaša. Uzorci su bili urin, krv i osušena mrlja krvi. Uzimanje uzoraka od gotovo 39 posto sportaša bilo je “povećanje od 4 posto u usporedbi s Tokijem 2020. i 10 posto više nego u Riju 2016.”, izjavljuje ITA. Najviše testirane nacije bile su one s najvećim timovima u Parizu: Sjedinjene Države, Francuska, Kina, Australija i Britanija. Agencija je rekla da je gotovo 90 posto sportaša koji su sudjelovali testirano barem jednom prije otvaranja Ljetnih igara u Parizu.
“ITA također može prijaviti više od 40 kršenja antidopinških pravila koja proizlaze iz aktivnosti testiranja provedenih u ime svojih partnera uoči Igara koji se odnose na sportaše koji su vjerojatno trebali sudjelovati”, rečeno je. Uzorci iz vremena Igara, plus oni odabrani iz programa testiranja prije Igara, čuvat će se 10 godina. Mogu se otvoriti i ponovno analizirati kada se razviju bolji testovi i pojavi “nova inteligencija”.
Pet pozitivnih testova u Parizu odnose se na dva slučaja u džudu i po jedan u atletici, vodenim sportovima i boksu. Otkrivene tvari bile su anabolički steroidi i diuretik. Disciplinski slučajevi sada se procesuiraju u upravljačkim tijelima njihova sporta.
Međunarodni olimpijski odbor osnovao je ITA-u 2016., kako bi globalnoj borbi protiv dopinga donio više neovisnosti. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Svjetski dan bez automobila
Svake godine od 16. do 22. rujna europski gradovi obilježavaju Europski tjedan mobilnosti (engl. European Mobility Week), inicijativu Europske komisije za održivu gradsku mobilnost.
Tjedan završava 22. rujna obilježavanjem Svjetskog dana bez automobila (engl. Car Free Day), potičući vozače da se odreknu svojih automobila na jedan dan. Događaj naglašava brojne prednosti odlaska na posao bez automobila, uključujući smanjeno onečišćenje zraka i promicanje hodanja i vožnje biciklom u sigurnijem okruženju.
Kvaliteta života u urbanim sredinama sve više opada i to upravo zbog uporabe automobila kao glavnog prijevoznog sredstva. Njime se povećava onečišćenje i buka te smanjuje zajednički javni prostor.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako je promet odgovoran za otprilike četvrtinu emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom koje doprinose zdravstvenom opterećenju klimatskih promjena i onečišćenja zraka. Ovisnost o automobilima, ograničeno korištenje javnog prostora i nedostatak sigurnosti za bicikliste i pješake doprinose i tjelesnoj neaktivnosti i sjedilačkom načinu života, povećavajući rizik od nezaraznih bolesti i pretilosti. Procjenjuje se da tjelesna neaktivnost uzrokuje oko 1 milijun smrtnih slučajeva godišnje samo u europskoj regiji.
Osim globalnog zatopljenja i drugi čimbenici prometa predstavljaju opasnost za zdravlje. Otprilike 1,19 milijuna ljudi umre svake godine od posljedica prometnih nesreća. Ozljede u cestovnom prometu vodeći su uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, na hrvatskim cestama od 2014. do 2023. godine dogodilo se 320 627 prometnih nesreća. U tim je nesrećama stradalo 137 796 osoba, od kojih je 2 986 izgubilo život.
Priključite se obilježavanju Dana bez automobila pješačenjem, vožnjom bicikla ili korištenjem javnog prijevoza.
Izvori:
Bilten_o_sigurnosti_cestovnog_prometa_2023.pdf (gov.hr)
https://www.who.int/europe/news-room/fact-sheets/item/transport-health-and-environment
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/road-traffic-injuries
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2004. godine kada je Hrvatski Sabor donio odluku o njegovu obilježavanju i to na spomen na 22. rujna 1999. kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena.
Definicije i zakonodavni okvir
Iako se napori za suzbijanje nasilja nad ženama poduzimaju, ono i dalje predstavlja vrlo značajan i opsežan društveni i javnozdravstveni problem. Svjetska zdravstvena organizacija definira ga kao “svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira, ili može rezultirati tjelesnom, seksualnom ili mentalnom štetom ili patnjom kod žene, uključujući i prijetnje takvim činom”. S druge strane, rodno uvjetovano nasilje nad ženama, prema Konvenciji Vijeća Europe u sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, podrazumijeva „nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili nasilje koje nesrazmjerno pogađa žene“.
Femicid je najekstremniji oblik nasilja nad ženama. To je rodno uvjetovano ubojstvo žene čiji je motiv spol ili rod žrtve. Femicid je najčešće predvidiv i počinjen od strane ženinog sadašnjeg ili bivšeg intimnog partnera.
U hrvatski je Kazneni zakon 2024. godine uvedeno „novo“ kazneno djelo – „teško ubojstvo ženske osobe“ te je za isto predviđena minimalna kazna zatvora od 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora (čl. 111a). Uvrštavanje femicida u Kazneni zakon važan je korak u prepoznavanju i sankcioniranju najtežih oblika nasilja nad ženama. Međutim, to je samo početak; potrebno je uložiti dodatne napore u prevenciju, edukaciju, podršku žrtvama te osnaživanje institucija kako bi se nasilje nad ženama sustavno suzbijalo.
Od ostalih važnih zakona i protokola u Hrvatskoj tu su Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Obiteljski zakon, Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.
Konvencija Vijeća Europe u sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatija kao Istanbulska konvencija, prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Stupila je na snagu 2014. godine, a Hrvatska ju je ratificirala 2018. godine. Konvencija u centru ima upravo žrtvu, ženu, a cilj je smanjiti problem nasilja i s njim povezane posljedice produbljivanja nejednakosti između spolova.
Podaci o viktimizaciji
Procjenjuje se da je svaka treća žena u EU doživjela neki oblik nasilja. U razdoblju od 2020. do 2023. Državni zavod za statistiku sudjelovao je u EUROSTAT-ovom istraživanju o rodno uvjetovanom nasilju u Hrvatskoj, s uzorkom od 23 tisuće ispitanika/ca. Prema podacima za Hrvatsku, 27% žena izjavilo je da je doživjelo psihološko nasilje od sadašnjeg ili bivšeg partnera, a 8% njih bilo je žrtva tjelesnog nasilja od partnera, uključujući prijetnje. Najviše nasilja doživjele su žene u dobi od 18 do 29 godina (37%).
Seksualno nasilje od strane obiteljskog nasilnika doživjelo je 6% žena, dok je njih 15% doživjelo jelesno ili seksualno nasilje ili prijetnje od obiteljskog nasilnika. Nadalje, 36% ispitanica izjavilo je da je bilo izloženo seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu.
U navedenom EUROSTAT-ovom istraživanju otkriven je velik nesrazmjer podataka prikupljenih u zemljama sjeverne Europe, u odnosu na Hrvatsku i neke druge zemlje, mahom istočne Europe i to u smjeru da su veći postoci viktimizacije u zemljama sjeverne Europe.
U ovom kontekstu, na umu treba imati kako razmjer u kojem se nasilje tolerira u široj zajednici utječe na percepciju vlastite viktimizacije i na stupanj spremnosti dijeljenja vlastitih iskustava. Upravo je ovo jedno od vjerojatnih objašnjenja nesrazmjera podataka iz sjeverne i nekih drugih dijelova Europe. Drugim riječima, moguće je da u žene u nekim dijelovima Europe nasilje ne percipiraju kao nasilje te ga vjerojatno i manje prijavljuju.
Važnost suzbijanja nasilja i prevencije
Važno je potaknuti razgovor o nasilju nad ženama jer se radi o široko rasprostranjenom problemu koji se javlja u svim slojevima društva, neovisno o dobi, obrazovanju, socioekonomskom ili društvenom statusu. Žene koje su žrtve nasilja treba osnažiti da isto prepoznaju te potraže pomoć organiziranih službi, a javnost potaknuti da prijavljuje nasilje svake vrste. U slučaju nasilja žrtve se mogu obratiti policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom centru za socijalnu skrb, državnom odvjetništvu, nevladinoj organizaciji ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.
Preventivno djelovanje je ključno za osiguravanje sigurnosti žena, kako sada, tako i u budućnosti. Problemu treba pristupiti sveobuhvatno i multidisciplinarno, od edukacije u najranijoj dobi, preko konstantnog osvješćivanja i senzibiliziranja javnosti pa sve do adekvatnog i konzistentnog kažnjavanja nasilja nad ženama.
Od studenog 2020. postoji i Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja. To je besplatan telefon (116 006) dostupan 24 sata dnevno, svakim danom, na koji se mogu javiti osobe žrtve nasilja kao i svi oni koji sumnjaju na nasilje u svojoj okolini.
Izvori
Kazneni zakon (2011). NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24.
Hripavac u Hrvatskoj (20.9.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1. 1. 2023. do 20. 9. 2024. godine, zaprimili smo 6634 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 248 |
| 1-4 | 384 |
| 5-9 | 657 |
| 10-14 | 2731 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 452 |
| 41-59 | 466 |
| 60+ | 127 |
| Ukupno | 6634 |
Svjetski dan Alzheimerove bolesti – 21. rujna i Mjesec svjesnosti o Alzheimerovoj bolesti
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna, dok je rujan općenito proglašen mjesecom svjesnosti o ovoj bolesti.
Svake godine, tijekom rujna i povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, brojne udruge i organizacije organiziraju razne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti i skretanja pozornosti na one koji su pogođeni Alzheimerovom bolešću ili drugim vrstama demencije.
Alzheimerova bolest je neizlječiva i progresivna neurodegenerativna bolest mozga koja se manifestira propadanjem kognitivnih funkcija, odnosno gubitkom pamćenja, poremećajem rasuđivanja i promjenama u osobnosti. To je ujedno i najčešća neurodegenerativna bolest. S porastom starenja stanovništva i duljim životnim vijekom, neurodegenerativne bolesti, uključujući različite vrste demencija, postaju sve značajniji javnozdravstveni problem na globalnoj razini.
Prevalencija Alzheimerove bolesti i demencija
Alzheimerova bolest je najčešći je oblik demencije, odnosno sudjeluje sa 60 do 80 % u svim demencijama. Osim toga, vodeći je uzrok funkcionalne nesposobnosti kod osoba starijih od 65 godina, a također predstavlja i četvrti najčešći uzrok smrti. Prevalencija ove bolesti u dobnoj skupini starijih od 65 godina iznosi 7 %, dok u dobnoj skupini starijih od 85 godina iznosi čak 32 %.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (engl. Organisation for Economic Co-operation and Development, OECD) u svojoj publikaciji o zdravlju u Europi navodi kako je 2018. godine oko 7 % populacije EU starije od 60 godina imalo demenciju. Zbog starenja populacije očekuje se da će ovaj postotak do 2040. godine rasti na preko 8 % .
U istoj publikaciji OECD navodi da Hrvatska spada u zemlje u kojima prevalencija demencija u osoba starijih od 60 godina iznosi oko 4 % ili manje. Sličnu procjenu prevalencije demencija za Hrvatsku pokazuju i rezultati projekta EUROSTAT “Morbidity Statistics”. Prema podatcima korištenja zdravstvene zaštite te podatcima mortaliteta, prevalencija demencija za 2017. godinu, uključujući Alzheimerovu bolest (MKB šifre F00-F03, F05.1, G30), za ukupnu populaciju Hrvatske iznosila je 0,8 %, a za populaciju stariju od 60 godina 2,89 %. Na razini primarne zdravstvene zaštite u 2022. godini registrirano 26 179 osoba s dijagnozom demencija (MKB šifre F00-F03).
Rizični čimbenici
Rizični čimbenici za razvoj Alzheimerove bolesti uključuju dob, spol, prethodne ozljede glave, povijest krvožilnih bolesti, pušenje, pretilost i dijabetes. Iako je dob najznačajniji rizični faktor, prevencija treba biti usmjerena na ostale, promjenjive faktore rizika, odnosno one faktore na koje se može utjecati. Stoga je u kontekstu prevencije Alzheimerove bolesti iznimno važna edukacija o štetnosti konzumacije alkohola, pušenja, nezdrave prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti, ali i poticanje mentalne aktivnosti te dobro upravljanje pojedinim kroničnim bolestima. Kronične nezarazne bolesti koje su ujedno i rizični čimbenik za Alzheimerovu bolest uključuju hipertenziju, hiperkolesterolemiju i dijabetes tipa 2.
Prevencija i rano otkrivanje
Prevencija i rano otkrivanje Alzheimerove bolesti ključni su za što bolje upravljanje ovom bolešću i što kvalitetniji život oboljelog, ali i njegove okoline. Deset je istaknutih ranih znakova demencije na koje valja obratiti pozornost:
1. Nedavni gubitak pamćenja – posebno se odnosi na kratkotrajno pamćenje, pri čemu se zaboravljaju nedavni razgovori ili događaji, dok uspomene iz prošlosti ostaju netaknute. Zabrinjavajuće je ako se takvi gubici pamćenja događaju često.
2. Teškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka – ako se osoba ne može sjetiti kako obaviti uobičajene zadatke, poput vožnje automobila ili kuhanja, to može biti znak ozbiljnijeg problema.
3. Poteškoće u komunikaciji – teškoće u pronalaženju pravih riječi i zamjena pogrešnim izrazima mogu ukazivati na problem.
4. Dezorijentiranost u vremenu i prostoru – gubitak orijentacije u poznatim okruženjima, poput trgovačkih centara, može biti znak rane demencije.
5. Oslabljena prosudba – demencija može utjecati na prosudbu, što rezultira lakim pristajanjem na sumnjive ponude ili donošenjem loših odluka.
6. Problemi s računanjem – teškoće u izračunavanju brojeva, posebno kod osoba koje su u tome bile vješte, mogu ukazivati na problem.
7. Zagubljene stvari – često gubljenje stvari i njihovo ostavljanje na neprikladnim mjestima može biti znak demencije.
8. Promjene raspoloženja i ponašanja – primjetne promjene raspoloženja, od smirenosti do iznenadnog plača ili trajnija promjena stanja, poput depresije, mogu biti indikativne.
9. Promjene osobnosti – osoba s demencijom može postati sumnjičava, strašljiva ili društveno neprikladna, što nije bilo karakteristično za nju ranije.
10. Gubitak inicijative – osoba može postati pasivna, zanemariti kućanske poslove i povući se iz društvenih aktivnosti zbog gubitka samopouzdanja.
Kampanja Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti 2024. godine bit će usmjerena na slogane ‘Vrijeme je za djelovanje protiv demencije‘ i ‘Vrijeme je za djelovanje protiv Alzheimerove bolesti‘. Ova globalna kampanja podizanja svijesti fokusira se na promjenu stavova prema demenciji te na smanjenje stigme i diskriminacije koja i dalje okružuje ovu bolest, istovremeno naglašavajući pozitivne korake koje poduzimaju organizacije i vlade širom svijeta u cilju stvaranja društva prilagođenijeg osobama s demencijom.
Reference:
Borovečki, F. (2019). Rana dijagnoza Alzheimerove bolesti. Medicus, 28 (1 Neurologija), 23-26. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/216808
Rauch, Z., Jendričko, T. i Rusac, S. (2022). Mentalno zdravlje osoba oboljelih of Alzheimerove bolesti. Socijalna psihijatrija, 50 (1), 23-48. https://doi.org/10.24869/spsih.2022.23
Capak, K. (ur.) (2022). Rezultati projekta EUROSTAT “Morbidity Statistics” Podaci za Hrvatsku. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2022/03/Rezultati-projekta-EUROSTAT-Morbidity-Statistics-Rezultati-za-Hrvatsku.pdf
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2023). Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2022. godinu. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/05/HZSLj_2022_12-2023.pdf
OECD/European Union (2018), “Dementia prevalence”, in Health at a Glance: Europe 2018: State of Health in the EU Cycle, OECD Publishing, Paris/European Union, Brussels. DOI: https://doi.org/10.1787/health_glance_eur-2018-19-en
Svjetski dan porodične hiperkolesterolemije
Svjetski dan porodične hiperkolesterolemije obilježava se 24. rujna.
Svjetski dan porodične hiperkolesterolemije obilježava se od 2012. godine kada ga je pokrenula Američka zaklada za porodičnu hiperkolesterolemiju s idejom da se podigne svijest o porodičnoj hiperkolesterolemiji (eng. familial hypercholesterolemia) – relativno čestoj, a neprepoznatoj bolesti, s ozbiljnim posljedicama.
Hiperkolesterolemija
Hiperkolesterolemija je stanje povišenog kolesterola u krvi.
Dvije najvažnije vrste kolesterola su LDL-kolesterol i HLD-kolesterol. HDL-kolesterol prenosi višak kolesterola iz stanica u tkiva i jetru, gdje se kolesterol pretvara i otpušta u druge tvari. LDL-kolesterol smatra se ”lošim” kolesterolom. On se prenosi iz jetre u ostatak tijela, a trajno povišene razine LDL-kolesterola su štetne jer stvaraju naslage koje sužavaju krvne žile uzrokujući aterosklerozu.
Porodična hiperkolesterolemija
Među glavnim uzrocima hiperkolesterolemije su životne navike (npr. nezdrava prehrana i manjak tjelesne aktivnosti) i zdravstveno stanje pojedinca (npr. opterećenost drugim bolestima poput dijabetesa), međutim hiperkolesterolemija može nastati i uslijed genetskih mutacija.
Porodična hiperkolesterolemija je najčešći nasljedni poremećaj metabolizma lipida koji obilježavaju izrazito visoke koncentracije glavnih prenosioca kolesterola krvlju – lipoproteina niske gustoće, tj. LDL-kolesterola, zajedno s visokim vrijednostima ukupnog kolesterola.
Koncentracija LDL-kolesterola kod osoba s porodičnom hiperkolesterolemijom povećana je već od djetinjstva, a oboljeli su pod znatno povećanim rizikom od ranog nastanka kardiovaskularnih bolesti kao što su infarkt miokarda, koronarna bolest srca i ishemijski moždani udar. Rizik od ranog nastanka kardiovaskularnih bolesti kod osoba s neprepoznatom i neliječenom porodičnom hiperkolesterolemijom otprilike je 20 puta veći nego kod osoba koje tu bolest nemaju.
Kod osoba s porodičnom hiperkolesterolemijom, visoka vrijednost kolesterola nije rezultat nezdravih životnih navika, međutim one mogu biti ključne u tome hoće li osoba razviti neku kardiovaskularnu bolest, kada i s kakvim ishodom.
Rano otkrivanje porodične hiperkolesterolemije
Prema podacima World Heart Foundationa, porodična hiperkolesterolemija pogađa oko 25 milijuna ljudi diljem svijeta, što znači da otprilike jedna u 300 osoba ima porodičnu hiperkolesterolemiju.
Porodična hiperkolesterolemija je ”tiha” bolest, dugo vremena ne uzrokuje simptome te je svijest o njoj i dalje relativno niska, zbog čega nerijetko prolazi nezamijećena à tek 10 % onih koji boluju od porodične hiperkolesterolemije je svjesno svog stanja te je u odgovarajućem tretmanu. Rano otkrivanje i učinkovito liječenje porodične hiperkolesterolemije je ključno, s obzirom na to da se radi o osobama s iznimno visokim kardiovaskularnim rizikom.
Probir na porodičnu hiperkolesterolemiju u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj je 2023. godine započelo određivanje ukupnog kolesterola u krvi djece kod upisa u osnovnu školu.
Pri pregledu djeteta za upis u osnovnu školu koristi se jednostavna dijagnostička rutinska pretraga mjerenja ukupnog kolesterola – svoj djeci se pri sistematskom pregledu mjeri kolesterol u krvi, a ako se kod djeteta utvrdi povišena vrijednost ukupnog kolesterola, školski liječnik upućuje dijete na obradu kod pedijatra. Kod djece s utvrđenom porodičnom hiperkolesterolemijom, izabrani liječnik na probir upućuje njihove roditelje te braću i sestre, sukladno preporuci pedijatra.
Nacionalni program probira i ranog otkrivanja porodične hiperkolesterolemije provodi se u svim ambulantama školske i sveučilišne medicine koje su u sustavu županijskih zavoda za javno zdravstvo i zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, u bolnicama u pedijatrijskoj djelatnosti, te kod izabranih liječnika.
Rezultati programa probira na porodičnu hiperkolesterolemiju u Republici Hrvatskoj
U školskoj godini 2022./2023., ukupan broj učenika kojima je pri sistematskom pregledu za upis u prvi razred osnovne škole izmjeren kolesterol iznosio je 32 297.
Većina, odnosno 88,1 % (28 461) učenika kojima je izmjeren kolesterol imali su rezultat ukupnog kolesterola niži od 5,0 mmol/L, odnosno nisu upućeni na daljnju obradu.
Broj učenika kojima je izmjerena razina kolesterola u krvi iznosila između 5,1 do 6,0 mmol/L iznosio je 3 386 (10,5 %). Učenicima s navedenom razinom kolesterola u krvi provjerena je obiteljska anamneza te su, ovisno o njoj, upućeni na daljnju obradu kod pedijatra ili je liječnik školske i adolescentne medicine s roditeljima proveo savjetovanje o prehrani i daljnjem postupanju.
Učenici s razinom kolesterola iznad 6,1 mmol/L, njih 450 (1,4 %), odmah su upućeni specijalistu pedijatru.
2. https://world-heart-federation.org/news/fh-awareness-day-2023-cardiovascular-disease/
3. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/06/FINAL-FH-news-letter-cro-ispravka-10-02-2017.pdf
4. https://www.hzjz.hr/aktualnosti/probir-i-rano-otkrivanje-porodicne-hiperkolesterolemije/
Natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju članka 183. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 36/24), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 33/23) te Plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2022. i Plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2023. odobrenih od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja.
Više pogledajte ovdje.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Klasa: 007-03/24-15/3, Urbroj: 117-15-24-5 od dana 24. travnja 2024., Klasa: 007-03/24-15/4, Urbroj: 117-15-24-7 od dana 24. lipnja 2024., suglasnosti Ministarstva zdravstva: Klasa: 100-01/22-03/131, Urboj: 534-03-3-1/6-22-3 od dana 16. ožujka 2022., Klasa: 100-01/24-03/139, Urbroj: 534-03-3-1/8-24-11 od dana 26. lipnja 2024., Klasa: 100-01/24-03/139, Urbroj: 534-03-3-1/6-24-17 od dana 5. rujna 2024. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan prve pomoći
Svake druge subote u rujnu obilježava se Svjetski dan prve pomoći kako bi se ukazala važnost pravodobnog i pravilnog pružanja prve pomoći u svakodnevnom životu ili u raznim kriznim situacijama.
Prva je pomoć skup postupaka kojima pomažemo ozlijeđenoj ili naglo oboljeloj osobi do dolaska stručne medicinske pomoći. Ona podrazumijeva zbrinjavanje tjelesnih ozljeda i stanja, ali i pružanje psihološke podrške emocionalno potresenim osobama koje su prisustvovale ili svjedočile traumatičnom događaju.
Svjetski dan prve pomoći obilježava se na inicijativu Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (International Federation of Red Cross and Red Crescent Societies – IFRC), ove godine s temom ”Prva pomoć i sport” (engl. First Aid and Sports), koja uključuje sve dobne skupine; djecu, odrasle i starije osobe.
IFRC objašnjava kako ovogodišnja tema naglašava ključnu ulogu koju prva pomoć može imati u sportskim okruženjima, osiguravajući sigurnost i dobrobit sportaša, gledatelja i zajednica diljem svijeta. Dinamična priroda sporta izlaže pojedince različitim rizicima, uključujući uganuća, prijelome, potres mozga i hitna srčana stanja. Stoga, integriranje edukacije prve pomoći i resursa u sportskom okruženju ključno je kako bi se osiguralo da svatko, bez obzira na dob, može uživati u sportu na siguran način.
Prva pomoć tradicionalna je djelatnost Hrvatskog Crvenog križa. Hrvatski Crveni križ brine se o njezinom unapređenju i usklađivanju s europskim smjernicama te primjeni kroz sve edukativne programe na području Republike Hrvatske.
Usto, Hrvatski Crveni križ sudjeluje u provedbi nacionalnog programa prve pomoći za građane, obavlja osposobljavanje i obnovu znanja volontera Hrvatskog Crvenog križa i građana za pružanje prve pomoći kod ozljeda i nesreća koje se mogu dogoditi u svakodnevnom životu.
Više od 45 tisuća građana godišnje uključeno je u edukacije prve pomoći koje provodi Hrvatski Crveni križ.
Povodom Svjetskog dana prve pomoći organiziraju se različite aktivnosti s ciljem popularizacije prve pomoći i ukazivanja na važnost pravodobne i na pravilan način pružene prve pomoći.
Važni telefonski brojevi u Hrvatskoj u slučaju potrebe:
194 – Hitna pomoć
112 – Jedinstveni europski broj za hitne službe
Video prilozi za prvu pomoć: https://www.hck.hr/sto-radimo/prva-pomoc/video-prilozi-za-prvu-pomoc/159
Izvori:
https://www.globalfirstaidcentre.org/
MH4HRM – europski projekt koji promiče mentalno zdravlje zaposlenika u tvrtkama
- Projekt implementira alat za stručnjake za upravljanje ljudskim potencijalima na radnom mjestu
- S proračunom od 400.000 eura, projekt uključuje osam partnera iz šest zemalja Europske unije
Kick-off sastanak u Valenciji u prosincu 2023. godine
U prosincu 2023. g. partneri projekta prvi su se puta uživo sastali u Valenciji u sjedištu SGS-a koji je ujedno i koordinator ovog Erasmus+ (KA2) projekta. Na sastanku je dogovorena struktura provođenja projekta i zadaci svakog pojedinog partnera u radnim paketima što bi u konačnici trebalo rezultirati razvojem alata za očuvanje i promicanje mentalnog zdravlja radnika koje bi koristili stručnjaci za upravljanje ljudskim potencijalima na radnom mjestu. Zdravlje i dobrobit radnika je ključno za poslovni uspjeh tvrtke pri čemu stručnjaci za ljudske potencijale imaju ključnu ulogu u identifikaciji i pokretanju korporativnih inicijativa vezanih uz psihosocijalne rizike na radnom mjestu. Upravljanje psihosocijalnim rizicima i stresom na radu značajni su izazovi u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu koji su osobito došli do izražaja tijekom pandemije COVID-19 kada su razine stresa u pojedinim sektorima bile vrlo velike. Zato bi, uzimajući u obzir njihovu ulogu u savjetovanju i pomoći prilikom rješavanja navedenih izazova na radnom mjestu, stručnjaci za upravljanje ljudskim potencijalima trebali imati znanja koja bi im omogućila prepoznavanje i upravljanje navedenim rizicima, a sve kako bi se osiguralo sigurno i zdravo radno mjesto i spriječile negativne posljedice stresa na zdravlje kao što je primjerice burnout. Kao odgovor na rastuću potrebu za jačanjem kompetencija u području mentalnog zdravlja u europskim tvrtkama nastao je MH4HRM – europski projekt sufinanciran iz programa Erasmus+ s proračunom od 400.000 eura. Projekt će trajati 30 mjeseci (od prosinaca 2023. do svibnja 2026. godine) za vrijeme kojeg će se identificirati najčešći uzroci nelagode radnika, kao što su stres na radnom mjestu i burnout, identificirati njihov utjecaj na radnike te pružiti stručnjacima za upravljanje ljudskim potencijalima alate za učinkovito rješavanje izazova povezanih s mentalnim zdravljem na radnom mjestu.
Projekt kojeg vode stručne organizacije u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu s iskustvom u edukaciji radnika i stručnjaka
Projektni tim koji stoji iza MH4HRM projekta sastavljen je od stručnjaka iz područja ljudskih potencijala, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te edukacije radnika i stručnjaka iz nekoliko europskih zemalja. Konkretno, projektni tim čine Fundación Equipo Humano (FEH, Španjolska), SGS TECNOS, S.A.U. (SGS, Španjolska), Croatian Institute of Public Health (HZJZ, Hrvatska), Alma mater studiorum – Universita di Bologna (UNIBO, Italija), Aintek Symvouloi Epicheiriseon Efarmoges Ypsilis Technologias Ekpaidefsi Anonymi (IDEC, Grčka), Hellenic Institute for Occupational Health and Safety (ELINYAE, Grčka) te Laboratório, formação, higiene e segurança do trabalho (PREVIFORM, Portugal).
Pokrenuli smo web stranicu projekta !
Više o samom projektu možete saznati na web stranici https://mh4hrm.eu/ na kojoj ujedno možete pronaći i sve najnovije vijesti i događanja vezana za projekt i na kojoj će vam biti dostupni svi razvijeni alati vezani uz mentalno zdravlje na radnom mjestu. Pratiti nas možete i na društvenim mrežama projekta!
Sljedeći koraci
Sljedeći Transnacionalni sastanak održati će se u Zagrebu u Hrvatskoj u rujnu ove godine gdje će projektni tim raspraviti aktivnosti i ciljeve drugog radnog paketa projekta. Partneri uključeni u navedeni radni paket radili su na identifikaciji ključnih “soft-skill” i tehničkih vještina za prevenciju i poboljšanje mentalnog zdravlja na radu i dobrobiti zaposlenika.
Održana javnozdravstvena akcija namijenjena hrvatskim braniteljima, u susret Svjetskom danu srca
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, te s Udrugom medicinskih sestara i medicinskih tehničara zdravstvene njege u kući, organizirao je javnozdravstvena akciju namijenjenu hrvatskim braniteljima 17. rujna ove godine u vremenu od 9 do 12 sati u dvorani Ministarstva hrvatskih branitelja. U okviru javnozdravstvene akcije mjerio se krvni tlak, šećer i kolesterol u krvi, određivao se pedobrahijalni indeks i indeks tjelesne mase, savjetovani su branitelji o zdravim životnim navikama, prevenciji kroničnih, a osobito srčanožilnih bolesti, kao i o eventualnoj potrebi daljnje obrade i liječenja.
Akcija je održana s ciljem podizanja svijesti o bolestima srca i krvnih žila i drugih kroničnih bolesti koje uzimaju najveći broj života u Hrvatskoj i svijetu.
Javnozdravstvenoj akciji nazočili su i održali konferenciju za novinare: Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti u HZJZ Verica Kralj. Naglasili su važnost očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja, te prevencije kao najvažnijeg i najučinkovitijeg načina borbe protiv kroničnih, a osobito kardiovaskularnih bolesti.
Branitelji kao vulnerabilna skupina našeg stanovništva su posebno osjetljivi na kronične nezarazne bolesti, a to je i razlog zašto smo ove godine u susret obilježavanju Svjetskog dana srca odlučili provesti javnozdravstvenu akciju namijenjenu upravo braniteljima.
Naime, prema izvješću „Pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata“ za 2022. godinu, vidimo da branitelji najčešće koriste zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini zbog kardiovaskularnih bolesti, zatim bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva, te bolesti probavnog sustava.
Što se tiče bolničkog pobola, najčešći razlozi hospitalizacija kod branitelja muškog spola bile su također KVB, a kod žena su najčešći razlog hospitalizacija bile neoplazme.
Odaziv branitelja na ovu akciju bio je jako dobar, skoro sto postotan, što ukazuje da su branitelji odgovorni kad je briga o zdravlju u pitanju, kao što su bili i u vrijeme kad je trebalo braniti domovinu.
Vjerujemo da ćemo i ovakvim javnozdravstvenim akcijama doprinijeti boljem zdravstvenom stanju branitelja, kao i edukaciji o zdravijem načinu života i prevenciji bolesti.
WADA otvara prijedloge za potporu za istraživanje društvenih znanosti za 2025
Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je poziv za dostavu prijedloga za svoj program potpore za istraživanje društvenih znanosti 2025. godine, potičući organizacije i ustanove svih vrsta da se prijave.
Kroz svoj Program dodjele bespovratnih sredstava, WADA je 2024. financirala sedam različitih istraživačkih projekata, uloživši više od 330.000 dolara (300.000 eura) u inicijative iz više od 60 zemalja.
Sada je otvorila prijedloge za 2025. potičući sveučilišta, fakultete, mala poduzeća, profitne i neprofitne organizacije kao i druge vrste subjekata posvećenih istraživanju društvenih znanosti da se prijave za Program dodjele bespovratnih sredstava.
Prvi put uspostavljen 2005. godine, WADA-in Grant Program uložio je više od 5 milijuna dolara (4,5 milijuna eura) u više od 150 projekata osmišljenih za bolje razumijevanje dopinga kao primjene obrasca ljudskog ponašanja.
WADA smatra istraživanje društvenih znanosti sastavnim dijelom antidopinškog sustava koje pomaže poduprijeti njegov model prevencije izgrađen oko uspostave prava, obrazovanja, odvraćanja, otkrivanja i provedbe.
Prema WADA-i, njeni prioriteti temelje se na modelu usmjerenom ka sportašu kojeg identificira šest sveobuhvatnih razina utjecaja s 12 prioriteta:
Put i iskustvo sportaša
Čisto sportsko ponašanje
Uloga i utjecaj ASP-a (pratećeg osoblja sportaša)
Iskustvo ASP u čistom sportu (Clean Sport)
Učinkovitost antidopinških programa
Utjecaj antidopinške politike
Ulaganje u ljude
Model prevencije
Evaulacija sportske prakse
Sportska politika
Nesportski utjecaji
Strateško predviđanje
Iako bi svi prijedlozi trebali biti u skladu s ovim definiranim prioritetima, WADA navodi da je “moguće podnijeti prijave izvan ovih s jasnim i jakim obrazloženjem.”
Webinar će se održati za potencijalne prijavitelje u srijedu, 2. listopada, dajući kandidatima više od šest tjedana prije roka za prijavu 18. studenog 2024.
WADA posebno apelira na tradicionalno nedovoljno zastupljene i nedovoljno financiran regije – Azija, Latinska Amerika i Afrika te potiče istraživače iz tih regija da se prijave. (S.K)
Foto: privatna arhiva
U Hannoveru razbijen njemački dopinški lanac
Bliska međunarodna suradnja između susjednih policijskih jedinica i antidopinških tijela bila je od iznimne važnosti u otkrivanju kriminalne operacije, otkrila je u ponedjeljak švicarska Zaklada za integritet sporta. Nacionalna antidopinška agencija Njemačke (NADA), inače građanskopravna zaklada, surađivala je sa švicarskim Sport Integrityjem i državnim tužiteljstvom u Hannoveru i Langhenagenu, koji su objavili da su stambeni i poslovni prostori dviju osoba u dobi od 40 i 68 godina bili predmetom policijske pretrage. Prema policijskim izvješćima ovaj par navodno vodi internetski posao sportske prehrane i dodataka prehrani. U pretresu koji je obavljen prošlog tjedna zaplijenjeno je oko 55.000 kapsula, više od 32 kilograma praha i 15 litara tvari za koje se sumnja da su dopinška sredstva. Vlasti su prikupile i oko 93.000 kapsula i više od 95 kilograma praškastih tvari za koje se sumnja da su droga. Istraga se temeljila na zapljeni 27 paketa od strane Saveznog ureda za carinu i graničnu sigurnosnu agenciju (BAZG) u Švicarskoj, koja je otkrila da su navedene privatne osobe bile “istaknuto” umiješane u trgovinu takvim tvarima.
Informaciju je naknadno prenio Swiss Sport Integrity službenicima NADA-e u Njemačkoj i, na kraju, dvosmjerni istražni napor bio je najvažniji u otkrivanju nezakonitih radnji. “Preliminarni rezultati istrage naglašavaju važnost međunarodne suradnje, koja često čini takve uspjehe u borbi protiv prekograničnog kriminala”, naglasio je Axel Harries, zamjenik voditelja Carinskog istražnog ureda u Hannoveru. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Završna konferencija JA ImpleMENTAL
Oblikovanje budućnosti mentalnog zdravlja diljem Europe
Nacionalna organizacija za javno zdravstvo (NPHO) ovog će tjedna, od 17. do 19. rujna, na završnoj konferenciji Joint Action (JA) ImpleMENTAL u Ateni ugostiti više od 250 sudionika.
Sufinanciran u okviru trećeg zdravstvenog programa EU-a i kojim upravlja Europska zdravstvena i digitalna izvršna agencija (HaDEA), projekt je uključio 39 partnera iz 18 zemalja EU-a i 2 zemlje EGP-a i 1 zemlje kandidata za članstvo u EU, s ukupnim proračunom od 6,7 € milijuna.
Tijekom trogodišnje provedbe JA ImpleMENTAL-a implementirane su dvije najbolje prakse: jedna u području sustava mentalnog zdravlja u zajednici (iz Belgije) i jedna o prevenciji samoubojstava (iz Austrije). Oni su prilagođeni 21 zemlji EU koja je dio konzorcija i razvijeno je ukupno 25 pilot projekata u 20 zemalja. Formulirano je 14 novih ili obnovljenih planova za prevenciju samoubojstava, a 11 zemalja pilotiralo je i provodilo promjene u svojim službama za mentalno zdravlje u zajednici. Zemlje partneri revidirali su svoje informacijske sustave, poboljšali sudjelovanje korisnika u pružanju usluga i mobilizirali resurse zajednice.
Detaljne informacije o dnevnom redu i pilot projektima zemalja i aktivnostima sudionica koje ne provode vizualizirane su na posterima koji su izloženi na konferenciji, a također su postavljeni na mrežnu stranicu JA ImpleMENTAL
Europski tjedan sporta i tjelesne aktivnosti 2024.
Pod vodstvom Europske komisije i u suorganizaciji nacionalnih koordinatora i sportskih partnera diljem Europe 2015. godine započelo je obilježavanje Europskog tjedna sporta i tjelesne aktivnosti pod motom – Budite aktivni! (#BEACTIVE). I ove će se godine, od 23. do 30. rujna, milijuni ljudi, sportski profesionalci, entuzijasti, stručnjaci i udruge iz cijele Europe ponovno okupiti kako bi sudjelovali u jednoj od najvećih sportskih inicijativa na svijetu: Europskom tjednu sporta. Tjedan promiče aktivan način života kroz razne aktivnosti i događanja. Tjedan iz godine u godinu raste potičući sve više Europljana da prihvate zdrav i aktivan način života.
Pokrenut je sa željom da potakne pojedince, sportske organizacije, klubove, gradove, općine, institucije i cijelu zajednicu da u tjednu kretanja organiziraju što više atraktivnih zajedničkih sportsko-rekreativnih aktivnosti koje će okupiti što veći broj ljudi u programima koji već postoje ili u novim aktivnostima.
Namijenjen je svima – od malih ruralnih do velikih urbanih zajednica, od vrtića do Domova za starije i nemoćne, sportskih klubova, različitih tvrtki, škola i fakulteta te drugih nevladinih organizacija. Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da se uključe. Sve aktivnosti su besplatne, a cilj im je ohrabriti svakog pojedinca da usvoji zdrav stil života.
Sport i tjelesna aktivnost općenito, imaju jedinstvenu moć učiniti društva inkluzivnijima i smanjiti diskriminaciju. Doprinose obrazovanju, jednakosti, održivosti, solidarnosti, demokraciji i stvaraju okruženje u kojem se svi osjećaju dobrodošlo. Možete sudjelovati bez obzira na razinu tjelesne spremnosti, spol, dob, sposobnosti, vjeru, etničku pripadnost, obrazovanje ili seksualnu orijentaciju.
Također, sport i tjelesna aktivnost povećavaju samopouzdanje, pružaju životne prilike, zbližavaju generacije, promiču zdrave stilove života, pomažu osobnom napretku i pružaju brojne dobrobiti za mentalno i tjelesno zdravlje. Kada ste tjelesno aktivni, izgledate dobro i osjećate se dobro!
Svatko zadržava svoju individualnost, a istovremeno dijeli vrijednosti Europske unije i Olimpijskih igara poput dobrote, poštovanja i solidarnosti. Tjelesna aktivnost je ulaznica u socijalizaciju i ljubav prema održivijem načinu života, kako na društvenoj tako i na ekološkoj razini.
Nadamo se da će planirane aktivnosti pridonijeti sklapanju novih prijateljstava, povećanju broja aktivnih građana, podizanju samopouzdanja pojedinaca te učvršćivanju socijalnih mreža u zajednici. Kroz sve te inicijative i aktivnosti cilj je doprinijeti povećanju broja Europljana kojima će sport i tjelesna aktivnost postati redovita navika.
Ovdje možete pronaći vodič za planirane aktivnosti Europskog tjedna sporta i tjelesne aktivnosti u Hrvatskoj, a više informacija o cijeloj kampanji te o aktivnostima iz svih zemalja dostupno je na https://europski-tjedan-sporta.hr/o-tjednu/.
Održana Nacionalna Reitox akademija o znanstveno-utemeljenoj prevenciji
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Agencije za droge Europske unije (EUDA) dana 16. rujna 2024. u Zagrebu (hotel Academia) je održana Nacionalna Reitox akademija o znanstveno-utemeljenoj prevenciji. Cilj održavanja ovog stručnog skupa bio je predstavljanje načela znanstveno utemeljene prevencije i primjera programa kvalitetne prevencije koji se provode u drugim državama te otvaranje rasprave o modelima unapređenja nacionalnih preventivnih intervencija,
Naime, epidemiološki pokazatelji prevalencije uporabe sredstava ovisnosti proteklih godina pokazuju porast konzumacije sredstava ovisnosti među mladima. Istodobno, Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti do 2030. godine i prateći Akcijski plan, donesen u siječnju 2024. godine, naglašavaju da je preventivne aktivnosti potrebno provoditi putem integriranog, multidisciplinarnog i znanstveno utemeljenog pristupa te koherentnog djelovanju svih resora na nacionalnoj i lokalnoj razini. Navedeni strateški dokumenti stavljaju naglasak i na potrebu izrade, provedbe, održivosti i unaprjeđenje dostupnosti kvalitetnih, znanstveno utemeljenih i dokazano učinkovitih projekata i programa prevencije ovisnosti i ponašajnih ovisnosti. Upravo stoga održana je Nacionalna RTX akademija koja predstavlja nastavak ulaganja HZJZ u kvalitetnu – dokazano učinkovitu prevenciju.
Skup je otvorio predstavnik Agencije Europske unije za droge g. Gregor Burkhart, dr.med., a pozdravne govore održali su predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih – gđa Marijana Gojčeta te u ime Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., ravnatelj HZJZ. Predavanja i panel raspravu održali su stručnjaci u području prevencije iz Agencije Europske unije za droge, te iz Estonije, Španjolske, Brazila, Njemačke, Austrije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Tijekom panel rasprave diskutiralo se o izazovima i ključnim čimbenicima koji utječu na implementaciju dokazano učinkovitih programa i pristupa, pri čemu je poseban naglasak stavljen na važnost vjerne implementacije, međuinstitucionalnu suradnju, potrebu usklađivanja preventivnih strategija s prethodno provedenom procjenom potreba, potrebu provedbe kratkoročne evaluacije kao i znanstvenih evaluacijskih studija, jačanje provedbe preventivnih strategija u okruženju te potrebu za harmonizacijom preventivnih sustava. Na Reitox akademiji sudjelovalo je više od sto sudionika kojima su uručene potvrde o sudjelovanju, te je Stručni skup prijavljen strukovnim komorama.
