Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2022. godini

Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za sve”, a brojne međunarodne organizacije (UN, SZO, UNICEF) ubrajaju dojenačku smrtnost među osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva.

U Hrvatskoj je u 2022. godini umrlo 139 dojenčadi (u 2021. godini 137), a stopa dojenačke smrtnosti iznosi 4,1/1.000 živorođene djece (3,8/1.000 u 2021. godini). Prema pokazateljima Eurostata (Statistički ured Europske unije), prosječna stopa dojenačke smrtnosti za 27 članica Europske unije (EU-27) je 2021. godine iznosila 3,2/1.000. Najniže stope dojenačke smrtnosti u EU-27 zabilježene su u Finskoj, Švedskoj i Sloveniji (1,8/1.000). Izvan EU-27 najniže zabilježene stope dojenačke smrtnosti su bile u Crnoj Gori (1,4/1000) i Norveškoj (1,9/1.000). U EU-27 najviše stope dojenačke smrtnosti su zabilježene u Bugarskoj (5,6/1.000) i Rumunjskoj (5,2/1.000). Vrlo visoku smrtnost izvan EU-a bilježi Albanija (8,4/1.000), zatim Ukrajina (7,2/1.000), a znatan broj zemalja nije još dostavio podatke za 2021. godinu.

Redovito izvješće o dojenačkim smrtima u Hrvatskoj za 2022. godinu dostupno je putem sljedeće poveznice: Dojenačke smrti u Hrvatskoj 2022. g.

Europski tjedan testiranja na HIV i 7 SPI:  Što trebate znati i gdje se možete besplatno i anonimno testirati

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Europski tjedan testiranja na HIV i 7 SPI:  Što trebate znati i gdje se možete besplatno i anonimno testirati

Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo, čija je voditeljica prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, pridružuje se Europskom tjednu testiranja na HIV provođenjem besplatnog i anonimnog testiranja brzim testovima.

Zagreb, 23. studenog 2023. –  Svake se godine krajem studenog, ususret 1. prosincu –  Svjetskom danu borbe protiv AIDS-a –  obilježava Europski tjedan testiranja (engl. European testing week, ETW) na HIV. Tijekom ETW-a, europske zemlje pozivaju se da svojim aktivnostima doprinesu informiranju građana o važnosti testiranja, ranog otkrivanja infekcije HIV-om te pravovremenog liječenja.

Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo pridružuje se ETW-u provođenjem besplatnog i anonimnog testiranja na HIV brzim testom, rezultat je poznat već nakon nekoliko minuta.

U sklopu ETW-a provest ćemo i anonimno, besplatno (bez uputnice) savjetovanje i testiranje osoba u riziku od zaraze spolno prenosivim infekcijama (SPI) uzrokovanim mikrobiološkim uzročnicima: Chlamydia trachomatis, Mycoplasma genitalium, Mycoplasma hominis, Neisseria gonorrhoeae, Trichomonas vaginalis, Ureaplasma parvum i Ureaplasma urealyticum.

Gdje i kako možete saznati svoj HIV status te se testirati na 7 SPI?

Testiranja će se provoditi radnim danima, od 23. studenog do 01. prosinca u Zagrebu, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, na adresi Rockefellerova 12 (prizemlje), od 15 do 19 sati.

„Postupak testiranja na HIV sastoji se od kratkog razgovora sa savjetnikom/icom. Zatim se iz prsta uzima nekoliko kapljica krvi te je rezultat poznat već nakon nekoliko minuta. Testiranje na navedenih 7 SPI provodi se iz uzorka urina. Korisnici moraju biti punog mjehura što znači da 2 sata prije davanja uzorka ne smiju mokriti. Rezultati analize urina bit će dostupni idućeg dana pod šifrom koja je korisnicima nasumično dodijeljena pri savjetovanju i testiranju“, pojasnila je dr.sc. Diana Jovičić Burić, dr. med. specijalist epidemiolog.

Testirati se mogu punoljetne osobe, dok se maloljetnici mogu testirati samo uz pratnju i  suglasnost svojih roditelja, skrbnika ili zakonskih zastupnika. Savjete i informacije o spolnom zdravlju, SPI i HIV-u mogu dobiti svi građani Republike Hrvatske bez obzira na dob.

Što je važno znati o HIV-u i SPI

HIV ili virus humane deficijencije je virus koji napada obrambeni sustav organizma, a razdoblje bez simptoma bolesti može potrajati i do 10 godina. Osobe koje su zaražene virusom HIV-a, a nemaju simptome, virus mogu prenijeti na druge osobe. Ako je osoba zaražena, virus HIV-a će se nalaziti u tjelesnim tekućinama (krv, sjemena tekućina, vaginalni iscjedak). Glavni put prijenosa HIV-a je putem nezaštićenog spolnog odnosa i kontaktom sa zaraženom krvi. Prijenos nije moguć uobičajenim socijalnim kontaktima (rukovanje, grljenje, pričanje sa zaraženom osobom…).

Osobe pod povećanim rizikom su one koje imaju rizične obrasce spolnog ponašanja. To podrazumijeva često mijenjanje partnera, nekorištenje zaštite (prvenstveno kondoma), upuštanje u spolne odnose pod utjecajem alkohola i psihoaktivnih droga i nepoznavanje seksualne prošlosti partnera.

Pojava simptoma znači razvoj bolesti (AIDS), što uključuje umor, noćno znojenje, smanjenje tjelesne mase, promjene na koži i sluznicama, povećanje limfnih čvorova, proljev, kašalj i veću mogućnost obolijevanja od drugih bolesti. Bolest se ne može izliječiti no postoji vrlo djelotvorno antivirusno liječenje (HAART) kojim se suzbija umnožavanje HIV-a i smanjuje  količina virusa na nemjerljivu količinu. Osim što se pravovremenim liječenjem sprečava napredovanje bolesti i pogoršanje simptoma te znatno produljuje život ono doprinosi i sprečavanju širenja infekcije HIV-om. Postizanje nemjerljive količine virusa pokazalo se uspješnim u sprečavanju širenja infekcije odnosno Nemjerljivo=Nezarazno (N=N).  To znači da osobe koje žive s HIV-om i redovito uzimaju lijekove te imaju nemjerljivu razinu virusa ne mogu prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima. Što se ranije otkrije infekcija HIV-om, to je liječenje uspješnije.

SPI se definiraju kao infekcije koje se prenose sa zaražene na zdravu osobu spolnim kontaktom (oralnim, vaginalnim, analnim), a neke od njih se mogu prenijeti i nespolnim putem (zajedničkom uporabom predmeta za osobnu higijenu, krvlju, s majke na dijete…). Mikrobiološki uzročnici 7 SPI testirani iz urina u sklopu ovog ETW-a jedne su od češćih SPI (izuzev infekcije parazitom Trichomonas vaginalis koja je manje učestala). Mogu se javiti uz karakteristične simptome no neke mogu biti i asimptomatske ili se simptomi jave tek kod uznapredovale upale i njenog širenja na zdjelične organe. Stoga je bitna osviještenost o važnosti odgovornog spolnog ponašanja, poznavanje rizika, poznavanje SPI, mogućih simptoma, osviještenost o važnosti ginekoloških pregleda i mogućnostima testiranja i liječenja.

Poziv na razgovor – viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. listopada 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta, radno mjesto viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.

Više pogledajte ovdje.

Financiranje specijalizacija doktora medicine u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo

Projekt “Financiranje specijalizacija doktora medicine u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo” odobren  je u sklopu Ograničenog poziva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. – C5.1.R3.-I1.01 Centralno financiranje specijalizacija – Kodni broj Ugovora: NPOO.C5.1.R3-I1.01.0073. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava između Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je potpisan dana 17. studenoga 2023. godine.

Fokusiran na osiguravanje specijalističkog osposobljavanja pet liječnika medicine u području javnog zdravstva, ovaj projekt ima širi utjecaj na poboljšanje zdravstvene skrbi i pristupa zdravstvenim uslugama za građane diljem zemlje. Kroz financiranje specijalizacija iz centralnih izvora, projekt će omogućiti kvalitetno i temeljito obrazovanje novih stručnjaka u područjima poput medicine rada (2 doktora), epidemiologije (2 doktora) i kliničke mikrobiologije (1 doktor). Ovo specijalističko usavršavanje nije samo investicija u pojedinačne karijere liječnika, već i u cjelokupni zdravstveni sustav, pružajući mu veću spremnost za suočavanje s izazovima poput pandemija, kao što je COVID-19.

Jedan od ključnih ciljeva projekta je osigurati ravnomjernu i dostatnu popunjenost mreže javne zdravstvene službe diljem zemlje. Kroz specijalističko obrazovanje novih liječnika, projekt će doprinijeti stabilnosti zdravstvenog sustava te osigurati kontinuiranu i kvalitetnu zdravstvenu skrb za sve građane Republike Hrvatske, bez obzira na njihovo geografsko ili socioekonomsko podrijetlo.

Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje od 2020. do 2024. godine postavlja jasne smjernice i potrebe za razvojem zdravstvenog sektora, uključujući i potrebu za odgovarajućim brojem i rasporedom specijalista. S obzirom na demografske trendove i starenje populacije, kao i odlazak postojećih liječnika u mirovinu, važno je unaprijed planirati i osigurati adekvatno specijalističko obrazovanje kako bi se osigurala kontinuirana dostupnost zdravstvene skrbi za sve građane. Ovaj projekt također je usklađen s nacionalnim planovima razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kao i s europskim smjernicama za kohezijsku politiku. Financiranje specijalizacija iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost dodatno će osigurati stabilnost i održivost zdravstvenog sustava te spriječiti financijske prepreke za specijalističko usavršavanje zdravstvenih radnika.

Uz to, provedba ovog projekta ne samo da će osnažiti administrativni kadar i pokriti manjak liječnika uzrokovan odlaskom u mirovinu ili odlaskom u inozemstvo, već će također pružiti primjer dobre prakse za kontinuirano ulaganje u edukaciju i specijalizacije. Osim toga, osigurat će se ravnomjerna distribucija medicinskog osoblja na cijelom teritoriju Hrvatske, što će doprinijeti boljoj pristupačnosti zdravstvene skrbi za sve građane.

Projekt “Financiranje specijalizacija doktora medicine u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo” predstavlja sveobuhvatan pristup jačanju zdravstvenog sustava Republike Hrvatske, osiguravajući stabilnost, održivost i dostupnost kvalitetne zdravstvene skrbi za sve građane.

Razdoblje provedbe projekta:

24.02.2020. – 24.05.2026.

Ukupna vrijednost projekta:

548.908,81 EUR

Iznos bespovratnih sredstava:

548.908,81 EUR

„Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.”

Provjera upisa u Registru osoba s invaliditetom

Obavještavamo cijenjene osobe s invaliditetom da provjeru svog upisa u Registru mogu provesti odmah preko sustava E-građani.

S mogućim kraćim čekanjem isto se može obaviti i preko adrese e-pošte invaliditet@hzjz.hr, na koju je potrebno dostaviti presliku osobne iskaznice. Na navedenu adresu možete se javiti za sva ostala pitanja vezana uz provjeru upisa kao i izdavanje potvrda.

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća (World Day of Remembrance) obilježava se treće nedjelje u studenom.

Pod sloganom „Zapamti Podrži Djeluj“ (engl. „Remember Support Act“), cilj obilježavanja je sjećanje na ljude koji su izgubili živote ili su teško ozlijeđeni u prometnim nesrećama.

Cilj Svjetskog dana također je i pružanje podrške žrtvama cestovnog prometa i njihovim obiteljima, s naglaskom na:

·         sjećanje na sve ljude koji su izgubili živote ili su teško ozlijeđeni u prometnim nesrećama

·         prepoznavanje važnosti hitnog medicinskog zbrinjavanja

·         bolju provedbu zakonskih odredbi u slučaju izazivanja prometne nesreće

·         davanje kvalitetnije podrške žrtvama prometnih nesreća i njihovim obiteljima

·         promicanje znanstveno utemeljenih inicijativa za sprječavanje prometnih nesreća, odnosno smrti i ozljeda na cestama.

Svake godine u svijetu u prometnim nesrećama smrtno strada 1,35 milijuna ljudi te su one vodeći uzrok smrti djece i mladih od 5 do 29 godina. Osim toga, prometne nesreće na godišnjoj razini uzrokuju 20 do 50 milijuna ozljeda bez smrtnog ishoda, što dovodi do teškog invaliditeta i nesposobnosti za rad.

Od 2013. do 2022. godine na hrvatskim su se cestama dogodile 320 044 prometne nesreće. U tim je nesrećama nastradalo 138 960 osobe: poginulo je 3080 osoba, teško je ozlijeđeno 26 889 osoba, a 108 991 osobe su lakše ozlijeđene.

Sigurnost cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj prema statističkim pokazateljima iz godine u godinu bilježi trend poboljšanja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u Hrvatskoj je 2022. godine u prometnim nesrećama smrtno stradalo 275 osoba.

U skladu s tendencijom daljnjeg smanjenja smrtnosti na našim cestama izrađen je šesti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.-2030. godine.[1] Donijela ga je Vlada Republike Hrvatske 29. srpnja 2021. godine te je s tim datumom i stupio na snagu.

Plan je usklađen sa svjetskim i europskim smjernicama iz područja sigurnosti cestovnog prometa.

Opći cilj Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa do 2030. godine usmjeren je na ostvarenje 50 % smanjenja broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu.

[1] https://mup.gov.hr/UserDocsImages/2022/06/NPSCP_hr_web.pdf

Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju 2023. g.

Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju je prvi put obilježen 17. studenog 2011. godine kao suradnja zaklade March of Dimes (SAD), Europske zaklade za brigu o novorođenčadi (European Foundation for the Care of Newborn Infants – EFCNI), koja predstavlja roditelje 20 europskih zemalja, zaklade Little Big Souls International (Afrika) i Nacionalne zaklade za prijevremeno rođenu djecu (National Premmie Foundation – NPF, Australija).

Europska zaklada za brigu o novorođenoj djeci (EFCNI) je paneuropska organizacija koja okuplja roditelje i stručnjake sa zajedničkim ciljem poboljšanja dugoročne njege za prijevremeno rođenu djecu, kao i za one rođene bolesne, te pružanja podrške njihovim obiteljima. U njihovom se izvješću pod nazivom „Premalo, prekasno?“ (EU Benchmarking Report 2009/2010 “Too little too late?”) o istraživanju provedenom u 14 europskih zemalja navodi da se postotak prijevremenih poroda u Europi kreće od 5,5 do 11,4 %, tj. u prosjeku 7,1 %, što je više od pola milijuna prijevremeno rođene djece svake godine. U većini zemalja broj prijevremenih poroda raste i godišnje se prijevremeno rodi oko 15 milijuna djece, a 1,1 milijun prijevremeno rođene djece umre.

U Hrvatskoj se godišnje prijevremeno rodi oko 2.500 novorođenčadi odnosno oko 6 % živorođenih, ali je važno napomenuti da je taj udio u zadnjih nekoliko godina u neprekidnom porastu te u 2022. godini iznosi 6,7%. U 2022. godini je od 238 perinatalno umrlih bilo 108/150 mrtvorođenih i 77/88 rano neonatalno umrlih iz prijevremenih poroda, ukupno 77,7%.  Kad se samo promatraju živorođeni koji su umrli u prvih sedam dana života zbog posljedičnih komplikacija nezrelosti, stopa je 2,2/1.000 rođenih, a ukupna rana neonatalna smrtnost iznosi 2,5/1.000 živorođenih što jasno pokazuje da je prijevremeni porod vodeći uzrok dojenačke smrtnosti u Hrvatskoj.

Prema medicini zasnovanoj na dokazima i stručno preporučenom modelu regionalne organizacije perinatalne zaštite, porođaji djece niske porodne težine, a posebice vrlo niske (ispod 1.500 g) i izrazito niske porodne težine (ispod 1.000 g), trebali bi se provoditi u rodilištima s jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja. Preživljavanje i daljnji ishod liječenja tijekom novorođenačkog i postnovorođenačkog razdoblja ove skupine novorođenčadi uvelike ovisi o dostupnosti posebno educiranih stručnjaka, potrebnim prostornim uvjetima i opremi. Primjena ovakve organizacije je u većini razvijenih zemalja dovela do značajnog smanjenja perinatalnog mortaliteta, što je dokazano brojnim svjetskim istraživanjima.

Iz tih je razloga od posebne važnosti da se rađanje djece izrazito niske i vrlo niske porodne težine koncentrira u rodilištima koja imaju potrebnu opremu i prostor zato da se u skladu sa stručnim standardima provede liječenje rođenih mase manje od 1.500 grama uz pomoć subspecijalista neonatologa i drugog posebno educiranog osoblja u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja, koje će ovoj djeci pružiti najbolju moguću skrb. Naime, i uz postojeću opremu, a bez posebno educiranih kadrova, nije moguće postići značajniji napredak u preživljavanju djece mase manje od 1.500 grama.

U Hrvatskoj je u veljači 2010. godine, na inicijativu roditelja i zdravstvenih djelatnika u cilju pomoći, edukacije i razmjene iskustava roditelja prijevremeno rođene djece te dugoročnog unapređenja skrbi za bolesnu i prijevremeno rođenu djecu, osnovana udruga “Palčići”. Osim potpore roditeljima i djeci, udruga je dosad organizirala brojne humanitarne projekte pomoću kojih je tridesetak hrvatskih bolnica opremila medicinskom opremom koja im je nedostajala za liječenje i skrb o prijevremeno rođenoj i bolesnoj novorođenčadi.

U svrhu podizanja svijesti čitave društvene zajednice o zdravstvenim problemima prijevremeno rođene djece i problemima s kojima se nose njihove obitelji, kao i zdravstveni djelatnici koji brinu o njima, 17. studenog svake godine se ovaj dan obilježava puštanjem ljubičastih balona u znak sjećanja na sve “Palčiće” među zvijezdama.

Dan globalne akcije za eliminaciju raka vrata maternice – 17. studenoga

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je krajem studenoga 2020. godine pokrenula globalnu inicijativu o ubrzanju eliminacije raka vrata maternice prema kojoj strategija prevencije objedinjuje tri intervencije prema kojoj bi se u slijedećih deset godina (do 2030.) trebali postići slijedeći ciljevi: cijepljenje protiv Humanog papiloma virusa (HPV) 90% djevojaka u dobi do 15. godine, probirno testiranje 70% žena do dobi od 35 godina i ponovno do dobi od 45 godina, te pravovremeno liječenje 90% svih dijagnosticiranih premalignih lezija i invazivnih karcinoma. Ta strategija je donesena i objavljena 17. studenog 2020. godine i usvojile su je 194 zemlje u svijetu. Poput Strategije SZO-a, i brojni drugi europski dokumenti i preporuke uključuju jačanje prevencije raka vrata maternice kroz provođenje organiziranog probira na rak vrata maternice i cijepljenja protiv HPV-a, glavnog uzročnika raka vrata maternice.

U Strategiji SZO-a navodi se da će za globalnu strategiju uklanjanja raka vrata maternice kao javnozdravstvenog problema biti potrebna (a) politička podrška međunarodnih i lokalnih čelnika; (b) koordinirana suradnja između partnera –multisektorski pristup; (c) podrška jednakom pristupu u kontekstu  zdravstvene zaštite; (d) učinkovita mobilizacija resursa; (e) jačanje kapaciteta zdravstvenog sustava; i (f) snažno promicanje zdravlja na svim razinama.

Ove godine obilježavamo treću godišnjicu pokretanja inicijative za postizanje vizije svijeta bez raka vrata maternice. Naravno potpunu eliminaciju nije moguće postići, no moguće je značajno smanjiti broj novooboljelih, te SZO definira postizanje tog cilja kao stopu incidencije odnosno broj novooboljelih godišnje od manje od 4 na 100 000 žena.

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2020. godini zabilježeno je 276 oboljelih od raka vrata maternice, što čini stopu od 12,6 na 100 000 žena, te 126 umrlih (u 2021.:122) od raka vrata maternice, što čini stopu od 5,4 na 100 000 žena. Rak vrata maternice se javlja u nešto mlađoj dobi nego druga sijela raka – u 2020. 34% novooboljelih žena bilo je mlađe od 50 godina, a 37% umrlih mlađe od 60 godina. Prosječna dob prilikom dijagnoze u 2020. je bila 56 godina. Iako rak vrata maternice nije među češćim sijelima raka kod žena, u 2020. godini bio je treće sijelo raka žena u dobi od 30 do 39 godina (iza raka dojke i raka štitnjače). U usporedbi s drugim europskim zemljama, prema procjenama Europske komisije za 2020., Hrvatska se nalazila na 11. mjestu od 27 zemalja Europske unije po stopama incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice.

U Hrvatskoj je Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice u fazi reorganizacije. U tijeku je provedba Posebnog programa, pilot projekta u Virovitičko podravskoj županiji koji uključuje test na HPV kao primarni probirni test, odnosno kotestiranje za žene starije od 30 godina. Od početka provedbe pilot projekata u travnju 2023. do početka rujna 2023 ok 500 žena koje žive na području Virovitičko podravske županije obavilo je probirno testiranje, a oko 7% njih ima abnormalan Papa test ili pozitivan test na HPV. Cilj posebnog programa je utvrditi potrebne preduvjete i resurse za planiranje i organiziranje potpune implementacije novog protokola probirnog testiranja na nacionalnoj razini.

U posebnom programu se uz citološku metodu Papa test koristi test na HPV kao primarni test probira, jer je SZO za probirni test preporučila test na HPV zbog dokaza o njegovim dobrim karakteristikama kao probirnog testa koji uključuju: višu specifičnost (veća pouzdanost u detektiranju žena bez premalignih promjena, višu negativna prediktivna vrijednost za procjenu rizika razvoja lezija visokog stupnja (HSIL) i invazivnog raka (veća pouzdanost u rezultat negativnog testa), mogućnost sigurnog produljenja intrevala između probira na pet godina (u odnosu na Papa test gdje taj interval iznosi tri godine) te postojanje protokola postupanja (daljnje dijagnosticiranje i liječenje) za HPV pozitivne žene.

Cijepljenje protiv HPV-a je dostupno na nacionalnoj razini za sve učenike (M/Ž) u dobi od 15-16 god. (8. razred OŠ). Od 2023. pozivat će se učenici i učenice od 5. do 8. razreda osnovne škole, a mogu se cijepiti svi od 9 godina (ovisno o raspoloživosti cjepiva). Dodatno cijepljenje provodi se među srednjoškolcima i mladima do 25 godina. Prema podacima HZJZ-a, udio osnovnoškolske djece (8. razred) s najmanje jednom primljenom dozom cjepiva protiv HPV-a u školskoj godini 2022./2023. je bio 51,1% za učenice i 34,3% za učenike, te je vidljiv trend porasta cijepnih obuhvata u odnosu na udio cijepljene djece na početku provedbe nacionalnog programa cijepljenja protiv HPV-a, kada je taj udi bio oko 10%. Dodatno, Hrvatska (HZJZ kao partner) sudjeluje u europskom projektu zajedničke akcije PERCH – PartnERship to Contrast HPV. Projekt je dio napora Europske komisije u području kontrole zloćudnih bolesti te je u skladu s ciljevima Europskog plana protiv raka (Europe’s Beating Cancer Plan inicijative) koji kao nužni preduvjet za postizanje globalnog cilja eliminacije raka vrata maternice i drugih oblika raka uzrokovanih infekcijom HPV-om naglašava važnost postizanja visokih udjela procijepljenosti protiv HPV-a. Hrvatska se priključila i projektima i inicijativama Europske organizacije za prevenciju raka- HPV Action Network  European Cancer Organisation (ECO) i njihovom projektu „Akcija protiv HPV-a sada – Action Now on HPV“ koji imaju u cilju poboljšanje prevencije i eliminaciju svih vrsta raka uzrokovanih HPV-om.

I na kraju, podsjećamo da ovaj dan naglašava važnost edukacije, prevencije i pravovremenog ranog otkrivanja premalignih promjena kao ključnih elemenata u sprječavanju ove bolesti. Inicijative usmjerene prema podizanju svijesti o važnosti redovitih preventivnih ginekoloških pregleda i probirnih testiranja, cijepljenja protiv HPV-a te promicanju zdravih životnih stilova pokazale su se kao učinkoviti alati u smanjenju incidencije raka vrata maternice. Više informacija o prevenciji raka vrata maternice i aktivnosti koje se provode u ovom području možete pogledati na internetskoj stranici HZJZ-a Neću rak  te u videu Sedam činjenica koje trebate znati o raku vrata maternice.

 

Poziv na razgovor – stručni savjetnik, stručnjak zaštite na radu u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. listopada 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto stručni savjetnik, stručnjak zaštite na radu u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike, pripravnik u Službi za mikrobiologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. listopada 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme, radno mjesto inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike, pripravnik u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. listopada 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za zdravstvenu ekologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. listopada 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. listopada 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za zdravstvenu ekologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. listopada 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnika s dugotrajnog bolovanja, radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

 

Poziv na razgovor – stručni savjetnik u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. listopada 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto stručni savjetnik u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.

Više pogledajte ovdje.

Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u 2022. godini

Podaci o osobama na liječenju zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili njihove zlouporabe prikupljaju se, obrađuju i analiziraju u Registru osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prate se podaci ne samo o liječenima zbog ovisnosti o opiodima, već o svima koji su ušli u tretman zbog problema uporabe droge, bez obzira na to o kojoj je drogi riječ i jesu li osobe punoljetne ili nisu.

U 2022. godini na liječenje je došlo 6.078 osoba, od toga 4.741 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (78,5 %), a  1.337 osoba zbog neopijata (21,5 %). Udio liječenih zbog uporabe neopijata blago je porastao u odnosu na prošlu godinu (2021: 18,1 %)

Trend broja novoliječenih zbog ovisnosti o opiodima je stabilan, a u 2022. godini se liječlo zbog opioida 138 osoba ili 2,9 % (2021: 130 ili 2,8 %). Udio novoliječenih zbog neopijata je u padu (2022: 37,6 %, 2021: 39,5 %, 2019: 51,6 %), što ukazuje na to da se sve više liječenih osoba zbog neopijata zadržava u tretmanu duže vrijeme, jednu ili više godina.

Prema podacima o spolu liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu  čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosio je 4,7:1. Od ukupno 6.078 liječenih osoba bilo je 5.013 muškarca (82,5 %) i 1.065 žena (17,5 %). I muškarci i žene su najbrojniji u skupini od 40 do 44 godine (M: 25,1 %, Ž: 26,5 %). U usporedbi s 2021. godinom, u 2022. godini manje je osoba bilo u dobnoj skupini 35-39 (2021: 19,9 %, 2022: 17,8 %), a više u svim kasnijim dobnim skupinama.

Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 39,2 godine, a za muškarce je 41,1 godina.

Za čitavu Hrvatsku stopa je 228,8 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godina. U sedam županija stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske. To su: Istarska županija (588,3), zatim Zadarska (527,4), Šibensko-kninska (467,9), Primorsko-goranska (434,0), Splitsko-dalmatinska (329,8), Dubrovačko-neretvanska (309,1) te Grad Zagreb (271,7). Ostale su županije imale stope niže od hrvatskog prosjeka.

Prema podacima o osobama liječenima zbog uporabe psihoaktivnih tvari u terapijskim zajednicama u Hrvatskoj, broj osoba koje su boravile zbog nekog od neopijata kao glavnog sredstva (194 osobe ili 57,9 %) veći je u odnosu na osobe koje su se prijavile zbog ovisnosti o opioidima (141 osoba ili 42,1 %).

Iz podataka o uvjetima života (s kim žive) vidimo da je u Hrvatskoj obitelj još uvijek uključena u proces liječenja svojih članova zbog uporabe droga. Najviše je osoba liječenih zbog uzimanja opioida, kao i ranijih godina, živjelo s primarnom obitelji (1.655 – 34,9 %). S partnerom i djetetom živjele su 852 osobe (17,9 %). S partnerom ih je živjelo 576 (12,2 %), samih s djetetom bilo je njih 123 (2,6 %), a 1.050 (22,2 %) živi samo.

Među liječenima zbog ovisnosti o heroinu njih 33,1 % je pozitivnih na hepatitis C, a 3,9 % na hepatitis B. Udio HIV pozitivnih osoba već je dulji niz godina niskih vrijednosti i stabilnog trenda, a za 2022. godinu iznosi 0,3 %. Ovo možemo zahvaliti i  trajnoj edukaciji, dobroj obaviještenosti, modernoj farmakoterapiji, radu centara za savjetovanje te programu zamjene igala i šprica.

U 2022. godini umrlo je 348 osoba liječenih zbog uporabe droga. Najčešći uzroci smrti bili su bolesti krvožilnog sustava (51 ili 14,7 %), maligne bolesti (43 ili 12,4 %) te predoziranje metadonom (30 ili 8,6 %).

Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2022. možete pogledati i preuzeti OVDJE.

Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, kemičar/inženjer kemijske tehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. listopada 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 1 godine, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, kemičar/inženjer kemijske tehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje

Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti

Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) obilježava se od 2002. godine, treće srijede u studenome. Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease, GOLD) svake godine odredi drugu temu kojom se nastoji podići svijest javnosti o ovoj čestoj i teškoj bolesti. Tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana KOPB-a „Disanje je život – djelujte ranije”, kako bi se istaknula važnost ranog preventivnog djelovanja radi zaštite zdravlja pluća.

Održavanjem zdravlja pluća odlučujemo o budućem zdravlju i pravovremeno djelovanje nikada nije bilo važnije.

Što je KOPB?

KOPB (skraćenica punog naziva „kronična opstruktivna plućna bolest“) je bolest pluća koju obilježava trajno smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve kao posljedica kroničnog bronhitisa i/ili emfizema. Iako su u podlozi ovih dvaju stanja različita oštećenja pluća, njihovi uzroci i simptomi često su vrlo slični.

KOPB je trenutačno jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu. Procjenjuje se da u svijetu od KOPB-a umire više od 3 milijuna ljudi godišnje.

U 2022. godini u Republici Hrvatskoj od KOPB-a je umrla 1 521 osoba.

Najčešći je uzrok KOPB-a dugotrajno aktivno ili pasivno izlaganje duhanskom dimu.

Do razvoja KOPB-a može doći i zbog izloženosti štetnim plinovima i česticama, prašini, kemikalijama te zagađenom zraku u kući zbog sagorijevanja bioloških materijala za potrebe grijanja. U manjeg broja oboljelih uzrok je manjak enzima koji je odgovoran za elastičnost pluća. Dugotrajna astma povećava rizik od nastanka KOPB-a.

Najčešći simptomi KOPB-a jesu otežano disanje (zaduha, osjećaj nedostatka zraka) i umor, a kod kroničnog bronhitisa javlja se i čest, kroničan kašalj uz iskašljavanje sluzi. Simptomi se javljaju tek kada je funkcija pluća već narušena.

Kašalj se u početku bolesti javlja samo ujutro, no kako bolest napreduje javlja se tijekom cijelog dana, a kasnije i noći. Kod dijela bolesnika bolest se razvija i bez kašlja.

Za KOPB su karakteristična razdoblja pogoršanja koja se javljaju u različitim vremenskim razmacima, izrazito narušavaju plućnu funkciju i uzrokuju znatnije smanjenje kvalitete života. Iako počinje u plućima, KOPB s vremenom prelazi u sistemsku bolest u kojoj su zahvaćeni i drugi organi.

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, fizikalnog pregleda i testova plućne funkcije. Glavni su dijagnostički kriterij za postavljanje dijagnoze nalazi spirometrije. Spirometrija je bezbolna pretraga kojom se mjeri plućna funkcija, odnosno plućni volumen i brzina protoka zraka kroz dišne putove.

Liječenje ovisi o težini kliničke slike, a cilj je ublažiti znakove bolesti, smanjiti broj epizoda pogoršanja i poboljšati kvalitetu života. Treba naglasiti važnost prestanka pušenja jer se tako usporava napredovanje bolesti.

Za osobe oboljele od KOPB-a važno je cijepljenje protiv upale pluća (pneumokoka), gripe i bolesti COVID-19,  redovite kontrole kod liječnika te ispravno uzimanje propisanih lijekova.

Najbolji način prevencije KOPB-a jest nepušenje i neizlaganje duhanskom dimu. Većina slučajeva KOPB–a može biti spriječena ako se zaustavi izloženost duhanskom dimu.

Osim toga, za održavanje zdravlja pluća važno je ne izlagati se onečišćenom zraku i štetnim tvarima na radnom mjestu, kao i svakodnevno biti tjelesno aktivan.

Edukativni letak o KOPB-u možete preuzeti ovdje.

Poziv na razgovor – stručni referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. listopada 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 1 godine, radno mjesto stručni referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu.

Više pogledajte ovdje

 

Preporuke o štetnosti nikotinskih vrećica

Što su nikotinske vrećice?

Nikotinske vrećice služe kao zamjena za konvencionalne proizvode na bazi duhana i mogu uzrokovati slične zdravstvene rizike pa čak i veće s obzirom na možebitnu visoku količinu nikotina. Sadrže dehidrirani nikotin u obliku bijelog praha (s dodanim aromama), napravljene su za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana. Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače.

Brojne štetnosti za zdravlje

Ovisno o primijenjenoj dozi nikotina, izloženost nikotinu može izazvati brojne različite nepovoljne reakcije u organizmu.

Mogu uzrokovati povećanje krvnog tlaka i otkucaja srca, blagi simptomi intoksikacije uključuju mučninu i povraćanje, uz povećanu izloženost simptomima kao što je proljev, slinjenje i usporavanje otkucaja srca. Teška trovanja mogu biti karakterizirana napadajima i respiratornom depresijom.

Navedene fiziološke reakcije  mogu predstavljati zdravstveni rizik koji vjerojatno može utjecati – zbog svog potencijala ovisnosti – na ranjive podskupine, kao što su djeca, adolescenti i nepušači.

Ti proizvodi predstavljaju posebnu opasnost za maloljetnike zbog činjenice da je njihovu konzumaciju teško uočiti. Zbog toga postoji nedostatak društvene kontrole roditelja ili drugih odraslih osoba, što može omogućiti ovisnost.

Ovisnost o nikotinu javlja se kada osoba ne može bez nikotina. Naime, na početku uzimanja nikotina, nikotin može dovesti do kratkotrajnog osjećaja ugode koji potiče neodgodivu želju za ponovnim uzimanjem. Što više osoba uzima nikotina, to je veća količina potreba za postizanje i najmanjeg osjećaja ugode. Kada se razvije ovisnost, uzimanjem nikotina ne postiže se više toliko osjećaj ugode koliko osjećaj osposobljenosti za uobičajeno dnevno funkcioniranje. Kada osoba pokuša prestati, doživljava neugodne psihičke i fizičke promjene, odnosno simptome ustezanja od nikotina.

Visok sadržaj nikotina

S obzirom da je prema Zakonu o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda pročišćeni tekst zakona (NN 45/17, 114/18)  ograničen sadržaj nikotina na  max 1 mg po cigareti, kutija od 20 cigareta odgovara 20 mg nikotina. Ako nikotinska vrećica ima deklarirano 20 mg nikotina po vrećici, a jedno pakiranje ima npr. 18 vrećica, to iznosi 360mg nikotina što je znatno više od 1 kutije cigareta s max 20 mg nikotina. Također, radi se i o različitim vrstama nikotina jer je u cigaretama biljni  (iz duhana) a u  vrećicama sintetski nikotin, čija je apsorpcija i vezanje na receptore drugačiji jer ovisi i o farmaceutskoj čistoći uporabljene sirovine kao i tome da li je čisti sintetski nikotin ili R/S smjesa.

Iako nikotinske vrećice sadrže manje štetnih kemikalija od duhana koji se može pušiti, one i dalje mogu sadržavati  nitrozamine povezane s rakom i nose rizike od nuspojava, uključujući mučninu, štucanje i iritaciju usta.

Stanje u Europi i svijetu

Nikotinske vrećice podliježu raznim propisima diljem svijeta, ovisno o tome kako su definirane i klasificirane, a u mnogim slučajevima nema zakonske regulative

Njemačka –  BAT (British American Tobacco) 2021. uklonio svoje nikotinske vrećice s tržišta u Njemačkoj. Kako su izvijestili industrijski analitičari Tobacco Intelligence, njemački Ured za zaštitu potrošača i sigurnost hrane rekao je da ovi proizvodi nisu regulirani niti duhanskim zakonodavstvom niti zakonodavstvom prehrambenih proizvoda i tako se nisu mogle legalno prodavati.

Skandinavija – godine 2019. Švedska nacionalna uprava za hranu savjetovala je da se nikotinske vrećice sada ne bi trebale regulirati kao hrana jer su namijenjene ispljuvanju, a sadržaj se uglavnom apsorbira kroz usta, a ne u želudac.

Nikotinske vrećice trenutno se ne prodaju legalno u Norveškoj.

Australija – kao i kod e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda, nikotinske vrećice su zabranjene u prodaji i dostupne samo na recept.

Kanada – od studenog 2020. kanadska vlada nije odobrila prodaju nikotinskih vrećica i izdala je upozorenje u kojem se navodi da, budući da nikotinske vrećice nisu ocijenjene prema “sigurnosti, učinkovitosti i kvaliteti”, one mogu sadržavati visoke razine nikotina i biti štetne za zdravlje.

Što nam govore istraživanja?

  • Istraživači iz Norveške navode: “Granice između raznih duhanskih i nikotinskih proizvoda postaju sve manje jasne, što duhanskoj i nikotinskoj industriji omogućuje da iskoriste nedosljednosti u propisima.”
  • Istraživači u SAD-u identificirali su rizik od nikotinskih vrećica privlačnih nepušačima, a posebno mladima jer neki proizvodi dolaze u nizu voćnih okusa i diskretniji su od e-cigareta.
  • Bundesinstitut für Risikobewertung (Njemački institut za procjenu rizika) zabrinut je zbog zdravstvenih rizika koji vjerojatno može utjecati – zbog svog potencijala ovisnosti – na ranjive podskupine ljudi populaciji, kao što su djeca, adolescenti i nepušači.
  • Daljnja zabrinutost odnosi se na trudnice i dojilje (embriotoksičnost, razvojna toksičnost, prijenos nikotina u majčino mlijeko) te osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti.
  • Primijećeno je nekoliko slučajeva trovanja nikotinskim vrećicama. Međutim, ništa se ne može kategorizirati kao teški slučajevi.
  • Ovisno o primijenjenoj dozi, izloženost nikotinu može izazvati broj različitih reakcija u organizmu.
  • Među ostalim fiziološkim reakcijama, također može uzrokovati:
    • povećanje krvnog tlaka i otkucaja srca.
    • blagi simptomi intoksikacije uključuju mučnina i povraćanje, uz povećanu izloženost simptomima kao što je proljev, slinjenje i usporavanje otkucaja srca.
    • teška trovanja mogu biti karakterizirana napadajima i respiratorna depresija.

 

NEMA DOSTUPNIH ZNANSTVENIH DOKAZA KOJI PODUPIRU NIKOTINSKE VREĆICE ILI DRUGE BEZDIMNE DUHANSKE PROIZVODE KAO POMAGALA ZA PRESTANAK PUŠENJA.

 

Djeca, mladi i druge izrazito osjetljive skupine

Djeca i mladi koji su izloženi nikotinu mogu postati ovisni pri nižim ili povremenim razinama konzumiranja u usporedbi s odraslima. Djeca su zbog svoje niske tjelesne težine sklonija nuspojavama. Danski autori su opisali slučaj dječaka u dobi od 9 godina koji je obrađen na Odjelu hitne pomoći sa simptomima mučnine, vrtoglavice i drhtavice nakon oralne upotrebe samo jedne nikotinske vrećice. Dječaku je dijagnosticirana akutna nikotinska intoksikacija te je hospitaliziran na Odjelu pedijatrije. Znanstveni dokazi također pokazuju da izloženost nikotinu tijekom adolescencije može rezultirati štetnim i dugotrajnim učincima na razvoj mozga.

Osim toga, daljnja zabrinutost odnosi se na trudnice i dojilje (embriotoksičnost, razvojna toksičnost, prijenos nikotina u majčino mlijeko), te osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti.

 

Preporuke:

Nikotinske vrećice su posebno opasne za djecu i mlade zbog gore navedenih štetnih učinaka nikotina te zbog nekontrolirane upotrebe. Nužni su napori i aktivnosti cijelog društva u razvoju svijesti o opasnosti ovih proizvoda, i to počevši od obiteljskog doma, kako se ovi proizvodi ne bi koristili niti u najmanjim količinama prije 18. godine života.

Za odrasle osobe nužno je podizanje saznanja o štetnosti ovih proizvoda te izraziti oprez kod upotrebe.

 

Literatura:

  1. D. Palacios Rubio, BAT pulls Velo out of German market due to uncertainty over legality of pouches, Tobacco Intelligence blog
  2. Livsmedelsverket [National Food Administration, Sweden], Ställningstagande angående snusliknande produkter utan tobak [Opinion on snus-like products without tobacco], statement, 18 February 2019 (in Swedish)
  3. C. Fjellner, Innovation and Less Harmful Alternatives to Tobacco: The Case of Nicotine Pouches Regulation, Policy Brief, The European Centre for International Political Economy, April 2020, accessed March 2021. Note: The author Christofer Fjellner is a Swedish former Member of European Parliament (MEP) who opposed the EU ban on snus
  4. Health Canada, Unauthorized nicotine buccal pouches may pose serious health risks, Recalls and safety alerts website, 2 November 2020
  5. M. Salokannel, E.Ollila, Snus and snus-like nicotine products moving across Nordic borders: Can laws protect young people? Nordic Studies on Alcohol and Drugs, March 2021, doi:10.1177/1455072521995704
  6. M.O. Robichaud, A.B. Seidenberg, M.J. Byron, Tobacco companies introduce ‘tobacco-free’ nicotine pouches, Tobacco Control, 2020;29:e145-e146. Published Online First: 21 November 2019, updated December 2020. Doi: 10.1136/tobaccocontrol-2019-055321
  7. Truth Initiative, Flavoured tobacco use among youth and young adults, website
  8. https://mobil.bfr.bund.de/cm/349/health-risk-assessment-of-nicotine-pouches.pdf
  9. N., N., Chapter 5 – Nicotine, in The Health Consequences of Smoking: 50 Years of Progress. A Report of the Surgeon General, U.S.D.o.H.a.H. Services, Editor. 2014. p. 1081
  10. Civic Chamber member proposes outright ban on production, sale of tobacco sucking packets, Russian Legal Information Agency
  11. Fines for nicotine mixtures sale to be increased in Russia, Russian Legal Information Agency, 21 July 2020
  12. Doubeni C, Reed G and Difranza J. Early course of nicotine dependence in adolescent smokers. Pediatrics, 2010; 125(6): 1127–1133.
  13. US Department of Health and Human Services. The health consequences of smoking – 50 years of progress. A report of the Surgeon General. Atlanta: Centers for Disease Control and Prevention, National Center for Chronic Disease Prevention and Health Promotion, Office on Smoking and Health; 2014. Available from: https://www.hhs.gov/surgeongeneral/reports-and-publications/tobacco/index.html.
  14. van Oosterhout JPM, van Riel A, van Kruijssen AM, van Unnik-Treurniet RA. Intoxicatie van een kind door een nicotinezakje [Intoxication of a child by an oral nicotine pouch]. Ned Tijdschr Geneeskd. 2023 Aug 30;167:D7604. Dutch. PMID: 37688459.
Newer posts