Podaci o osobama na liječenju zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili njihove zlouporabe prikupljaju se, obrađuju i analiziraju u Registru ovisnosti, koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prate se podaci ne samo o liječenima zbog ovisnosti o opioidima, već o svima koji su ušli u tretman zbog problema uporabe droge, bez obzira na vrstu droge i punoljetnost osobe.
U 2024. godini na liječenje je došlo 5.904 osoba, od toga 4.489 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (76 %), a 1.415 osoba zbog neopijata (24 %). Osobe srednje dobi s opioidima kao glavnim sredstvom ovisnosti i dalje predstavljaju najveću skupinu u tretmanu, što je pokazatelj njihove izražene potrebe za liječenjem i duljeg zadržavanja u sustavu liječenja, no istodobno se kod mlađih dobnih skupina bilježi porast zahtjeva za liječenjem zbog uporabe kanabinoida, kokaina i amfetamina.
Podaci ukazuju na trend smanjenja broja onih koji prvi put ulaze u tretman, osobito u slučaju ovisnosti o opioidima. U 2024. godini, od ukupno 689 prvi put liječenih, 123 osobe liječene su zbog opioidne ovisnosti (17,9 %), a njih 566 (82,1 %) zbog uporabe neopijata.
Prema podacima o spolu i dobi liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupnog broja liječenih osoba bilo je 4.865 muškaraca (82,4 %) i 1.039 žena (17,6 %).
Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 39,7, a za muškarce 42,2 godine.
Za čitavu Hrvatsku stopa liječenih iznosi 242,3 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godine. U sedam županija, uključujući i Grad Zagreb, stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske. To su: Zadarska županija (544,1), zatim Istarska (525,0), Šibensko-kninska (427,4), Primorsko-goranska (348,7), Splitsko-dalmatinska (313,6), Dubrovačko-neretvanska (299,4) i Grad Zagreb (296,4).
Analiza životnih uvjeta pokazuje da obitelj i dalje ima važnu ulogu u procesu liječenja. Najviše liječenih živi s primarnom obitelji – 2.329 osoba (39,4 %), što je češće kod muškaraca nego kod žena. U 2024. godini 40 % liječenih imalo je djecu, a roditeljstvo je znatno češće među ženama (53,3 %) nego muškarcima (37,2 %). Evidentirano je i 638 osoba (10,8 %) koje žive s drugim korisnicima psihoaktivnih tvari.
Ključnu ulogu u ranom prepoznavanju problema i poticanju na liječenje i dalje ima neposredno okruženje osobe, najviše obitelj (57,6 %), u manjoj mjeri prijatelji (13,7 %) i policija (10,1 %), dok zdravstveni i obrazovni sustav te poslodavci rjeđe prvi prepoznaju problem.
Najveći broj osoba na liječenje se javio samoinicijativno (59,2 %), liječnici primarne zdravstvene zaštite bili su drugi najčešći izvor upućivanja (14,2 %), a obitelj treći izvor (7,7 %). Roditelji češće saznaju za problem u ranim fazama kod korisnika kanabinoida, stimulansa i kokaina koji su ušli u tretman, dok se problemi vezani uz heroin često otkrivaju kasnije ili uopće ne dođu do znanja obitelji.
Među liječenima zbog ovisnosti o heroinu, 31,7 % je pozitivno na hepatitis C, a 3,5 % na hepatitis B. Udio HIV pozitivnih osoba već je dulji niz godina nizak i stabilan, a za 2024. godinu iznosi 0,2 %. To se može pripisati trajnoj edukaciji, dobroj obaviještenosti, modernoj farmakoterapiji, radu centara za savjetovanje te programu zamjene igala i šprica.
Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2024. godini možete pogledati i preuzeti OVDJE (PDF, 1.1 MB).