Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja s ciljem podizanja svijesti o opasnosti koju predstavlja ova bolest, jedan od glavnih uzroka smrtnosti i pobola u Hrvatskoj.
Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.
Moždani udar je također jedan od glavnih uzroka smrti i trajnog invaliditeta u svijetu. Statistike pokazuju da će svaka četvrta osoba starija od 25 godina tijekom života doživjeti moždani udar.
Svjetska organizacija za moždani udar navodi kako će ove godine više od 12 milijuna ljudi diljem svijeta doživjeti moždani udar po prvi put, a 6,5 milijuna ljudi izgubit će život zbog posljedica. Iako se rizik od moždanog udara znatno povećava s godinama, više od 60 % svih slučajeva javlja se kod osoba mlađih od 70 godina, a 16 % kod osoba mlađih od 50 godina.
U Hrvatskoj je moždani udar 2023. godine bio četvrti uzrok smrti.
U 2023. godini od moždanog udara umrlo je 3 255 osoba. Od toga je 1 433 umrlih muškarca i 1 822 umrlih žena. U dobi do 65 godina od moždanog udara umrle su 283 osobe.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
· iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
· iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
· iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
· iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
· iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Prevencija moždanog udara
Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje.
Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati su:
• obiteljska povijest bolesti
• dob
• spol
Obiteljska povijest bolesti:
Osobe koje imaju obiteljsku povijest moždanog udara imaju povećan rizik za njegovu pojavu.
Dob i spol:
Rizik od moždanog udara raste s godinama. Iako muškarci imaju višu stopu moždanih udara u određenim dobnim skupinama, žene češće doživljavaju moždani udar ukupno gledano – dijelom i zato što žive duže.
10 je ključnih rizičnih faktora na koje možemo utjecati:
1. Hipertenzija (visoki krvni tlak)
2. Tjelesna neaktivnost
3. Prehrana
4. Prekomjerna tjelesna težina
5. Fibrilacija atrija
6. Pušenje
7. Alkohol
8. Kolesterol
9. Dijabetes
10. Depresija i stres
Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
· Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
· Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
· Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
· Ograničite konzumaciju alkohola.
· Nemojte pušiti.
· Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Svjetska zdravstvena organizacija u publikaciji ”Integrating stroke services in health-care systems: A practical approach” navodi kako se moždani udar može brzo prepoznati pomoću metode “FAST test”, koja uključuje postavljanje tri jednostavna pitanja:
1. LICE
Je li došlo do oduzetosti jedne strane lica?
2. RUKA
Postoji li slabost u jednoj ruci?
3. GOVOR
Je li govor nejasan ili neobičan?
Ako je odgovor da – odmah zatražite pomoć.
Izvori:
https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/336231/9789290228134-eng.pdf?sequence=1