Hrvatski zavod za javno zdravstvo je, uočivši javnozdravstveno značenje mentalnih poremećaja, još daleke 1961. godine utemeljio Registar za psihoze Hrvatske. Registar je započeo radom cenzusom svih oboljelih osoba zatečenih 31. prosinca u psihijatrijskim bolnicama i odjelima u Hrvatskoj.

Registar za psihoze je državni registar, a predstavlja specijalni zdravstveno-statistički instrument za dugoročno individualno praćenje osoba te ima značajke populacijskog registra. U njemu se prate podatci o osobama, s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji boluju od shizofrenije ili shizoafektivnih poremećaja (dg. F20.* i F25.*, MKB, X rev.) a liječene su u stacionarnim zdravstvenim ustanovama. Izvor podataka je Psihijatrijski obrazac (JZ-PSH.) koji se popunjava za svaku osobu koja je bila hospitalizirana zbog mentalnog poremećaja, prilikom otpusta (redovita prijava i dnevna bolnica) i na dan cenzusa 31. prosinca svake godine. U Psihijatrijski obrazac se, uz način prijave, bilježe podatci o zdravstvenoj ustanovi, podatci o pacijentu te podatci o boravku u ustanovi. Način prikupljanja podataka određen je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti RH (Statistika o psihozama s Registrom za psihoze i Registrom izvršenih samoubojstava).

Podaci se rutinski analiziraju skupno na razini osobe i slučaja u okviru pojedinih podskupina tzv. kontingenata (novooboljeli/prvi put hospitalizirani, primljeni, otpušteni, ukupno hospitalizirani i zatečeni na dan cenzusa).

Godine 1962. bilježi se najveći broj po prvi put bolnički liječenih osoba s dijagnozom shizofrenije, od kojih je dio već ranije bio hospitaliziran, ali nije bio registriran do osnutka Registra. U daljnjem razdoblju dobno-standardizirana stopa bolničke incidencije shizofrenije i shizoafektivnih poremećaja prosječno iznosi 0,26/1000 stanovnika starijih od 15 godina (slika 1). Broj primljenih i otpuštenih osoba s dijagnozom shizofrenije ili shizoafektivnih poremećaja raste, kao i broj prijema i otpusta.Također, raste omjer prijema u odnosu na primljene osobe te omjer otpusta i otpuštenih osoba. Hospitalizacije su učestalije, ali pretežito kraće, s kraćim ukupnim vremenom koje oboljela osoba provede u bolnici, dok broj liječenih osoba tijekom cijele godine opada. U razdoblju ratnih zbivanja, 1990.-1995. godine, većina pokazatelja ima trend stagnacije ili pada. Posljednjih godina zapaža se pad broja prvi put hospitaliziranih osoba i ukupno hospitaliziranih osoba te broja hospitalizacija (tablica 1). Ovi trendovi odraz su promjena u načinu tretmana osoba s dijagnozom shizofrenije ili shizoafektivnih poremećaja u okviru bolničkog liječenja, kao i psihijatrijske zaštite oboljelih s intenzivnijim terapijskim i rehabilitacijskim programima te jačanjem uloga dnevnih bolnica uz postepeni razvoj izvanbolničkog praćenja i liječenja.

Slika – Figure 1 BOLNIČKA INCIDENCIJA SHIZOFRENIJE I SHIZOAFEKTIVNIH POREMEĆAJA U RAZDOBLJU OD 1970. DO 2012. GODINE U HRVATSKOJ (dobno-standardizirana stopa/ 1.000 stanovnika 15+ godina) – Hospital incidence of schizophrenia and schizoaffective disorders, Croatia, 1970 – 2012 (age-standardised rate/1,000 pop. 15+ years)

sch-rh-1970-2012
Slika – Figure 1

Tablica – Table 1 NEKI POKAZATELJI BOLNIČKOG LIJEČENJA OSOBA S DIJAGNOZOM SHIZOFRENIJE ILI SHIZOAFEKTIVNIH POREMEĆAJA U HRVATSKOJ PO POJEDINIM GODINAMA – Certain hospital care indicators for persons with schizophrenia or schizoaffective disorders by selected years, Croatia

sch_bolnice_rh_1962-2013
Tablica – Table 1

Izvor podataka: Registar za psihoze Hrvatske, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb (stanje na dan 30. 09.2014.)
Source of information: Croatian Psychoses Registry, Croatian National Institute of Public Health, Zagreb (the state on September 30, 2014)
Nisu uključeni podaci o oboljelim osobama koje su u tijeku dijagnostičkog procesa, kao i o oboljelim osobama koje su primljene prethodne, a otpuštene iduće godine koja još nije obrađena.
* Not including the patients undergoing the process of diagnosis, and the patients admitted in the earlier year but discharged in the following year.

** U broj prijema, hospitalizacija i otpusta nisu uključeni premještaji kao ni rehospitalizacije kod kojih je od otpusta do ponovnog prijema proteklo manje od 7 dana
** Data items admissions, hospitalisations and discharges do not include either transfers or those rehospitalisations where the interval between discharge and readmission has been shorter than 7 days.