Svjetski dan AIDS-a obilježavamo već 35 godina svakog 1. prosinca, a posvećen je širenju svijesti o infekciji virusom humane imunodeficijencije (HIV) i poticanju globalnog zajedništva u prevenciji ove bolesti. Cilj obilježavanja Svjetskog dana AIDS-a je provođenje različitih aktivnosti i medijskih događaja radi informiranja javnosti o infekciji HIV-om, virusom koji u krajnjoj fazi bolesti uzrokuje sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS). Naglasak je stavljen na pružanje informacija o dostupnosti antiretrovirusng liječenja, preventivnih mjera, te nužnosti smanjenja stigme i diskriminacije kojima su, usprkos značajnom napretku u ovom području, još uvijek izloženi oboljeli i ljudi u njihovom okruženju.
Za prevenciju su važni testiranje i rana dijagnoza te rano započinjanje liječenja, uz edukaciju i informiranje o prevenciji drugih spolno prenosivih bolesti i promoviranje odgovornog spolnog ponašanja i zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja.
Kako bi se obilježio ključni utjecaj koji su zajednice imale u oblikovanju odgovora na infekciju HIV-om, kao i zdravlja općenito, tema Svjetskog dana AIDS-a 2023. je ‘Neka zajednice vode/prepustimo vodstvo zajednici’ (engl. Let communities lead). Ova tema naglašava važnost uključenosti zajednice u prevenciji HIV-a/AIDS-a i prepoznaje zajednicu kao ključnu kariku u suočavanju s izazovima koje ova epidemija donosi i doprinosu u postizanju globalnih ciljeva prevencije.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo pridružuje se i ove godine, u suradnji s udrugom HUHIV, zavodima za javno zdravstvo, drugim zdravstvenim ustanovama i brojnim drugim udrugama i partnerima obilježavanju Svjetskog dana AIDS-a sudjelovanjem u edukativno informativnim i preventivnim aktivnostima.
Međunarodni simbol Dana AIDS-a s porukom svjesnosti i podrške oboljelima, prevenciji i liječenju ove bolesti je crvena vrpca (engl. red ribbon), a njeno isticanje je jedan od načina pokazivanja solidarnosti i podrške oboljelima i spomen na umrle.
Infekcija (HIV-om) koja neliječena dovodi do slabosti imuniteta i bolesti AIDS jedna je od bolesti koja se značajno proširila u svim dijelovima svijeta i njeno sprječavanje jedan je od javnozdravstvenih prioriteta.
U svijetu je, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i Zajedničkog programa Ujedinjenog naroda za AIDS (UNAIDS), krajem 2022. godine bilo 39 milijuna ljudi koji žive s HIV-om, od čega oko 2 milijuna u Europskoj regiji SZO-a. Najviše oboljelih je u regiji Istočne i Južne Afrike. Tijekom 2022. godine je zabilježeno 1,3 milijuna novih infekcija HIV-om i 630 000 smrti od AIDS-a. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC) u zemljama članicama Europske unije i Europsko Ekonomske zajednice (EU/EEA) u 2022. je zabilježeno 22 995 novih dijagnoza HIV infekcije, što čini stopu od 5.1 na 100 000 stanovnika.
Posljednje desetljeće se u svijetu bilježi kontinuirano smanjenje novooboljelih od infekcije HIV-om i umrlih od AIDS-a, a isto tako i u zemljama EU/EEA. No, u 2022. godini se u zemljama EU/EEA zabilježilo povećanje novih dijagnoza infekcije HIV-om od 30.8% u usporedbi s 2021., ali ipak smanjenje od 3.8% u usporedbi s 2019. Do povećanja broja novih dijagnoza infekcije HIV-om u Europi došlo je zbog povećanja migracija ljudi, vraćanja u normalu zdravstvenih usluga nakon pandemije COVID-19, te povećanja testiranja, kao i uvođenja novih načina testiranja u mnogim zemljama, što je rezultiralo identifikacijom prethodno nedijagnosticiranih slučajeva.
U cilju zaustavljanja širenja infekcije HIV-om, SZO i UNAIDS su izradili globalne zdravstvene strategije i postavili ciljeve za ubrzavanje i poboljšanje prevencije i liječenja koji kao glavni cilj imaju okončanje epidemije HIV-a/AIDS-a do 2030. godine (Globalni ciljevi održivog razvoja UNAIDS-a, engl. Sustainable Development Goals, SDGs). Globalni ciljevi 95 % – 95 % – 95 % pozivaju zemlje da do 2025. godine postignu preduvjete za završetak epidemije, a što znači da 95% zaraženih osoba treba saznati svoj HIV status, barem 95% osoba s dijagnozom HIV infekcije treba započeti liječenje antiretrovirusnim lijekovima i 95% liječenih treba imati nemjerljivu viremiju (količinu virusa u krvi).
Epidemiologija infekcije HIV-om i AIDS-a u Hrvatskoj
Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do polovine studenoga 2023. godine zabilježeno je ukupno 2097 osobe (88,6% muškaraca i 11,4% žena) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 627 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 266 osoba umrlo od AIDS-a. Prema putu prijenosa, u ukupnom broju oboljelih, najveći udio ima seksualni odnos između muškaraca (70%), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca (19%). Udio zaraženih putem injektiranja droga je 5%. Posljednjih godina u Hrvatskoj se prosječno godišnje bilježi oko 90 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 2,3 na 100 000 Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om (stopa u EU/EEA je u 2022. bila 5,1 na 100 000 stanovnika). Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj se u općoj populaciji zadržala na niskoj razini, dok je veća u populacijama koje zbog rizičnog ponašanja imaju veći rizik za zarazu.
Prevencija i Nacionalni program prevencije HIV/AIDS-a
U Hrvatskoj se HIV/AIDS tijekom 37 godina od pojave prvih slučajeva (1985.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, zahvaljujući kontinuiranoj i sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije, dijagnostike i liječenja. Aktivnosti koje se u zemlji provode imaju za cilj održati povoljnu epidemiološku situaciju, te unaprijediti skrb za zaražene osobe i osobe u povećanom riziku za infekciju, sukladno globalnim ciljevima 95 – 95 – 95. Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV-a/AIDS-a obuhvaća medicinske, javnozdravstvene i obrazovne mjere te mjere destigmatizacije oboljelih, uzimajući u obzir važnost suradnje različitih partnera, uključujući organizacije civilnog društva, kako bi se uspostavilo koordinirano i sinergističko djelovanje svih dijelova društva u suzbijanju i sprječavanju HIV-a/AIDS-a.
Za održavanje ovog relativno povoljnog epidemiološkog stanja u našoj zemlji potrebno je nastaviti provoditi sve mjere prevencije i liječenja ove infekcije, te pojačati aktivnosti prevencije usmjerene prema skupinama populacija koje su izložene većem riziku zaraze HIV-om, prvenstveno testiranje, uključujući testiranje u zajednici, što je ključni korak za postizanje globalnog cilja okončanja novih infekcija.
Testiranje i otkrivanje infekcije je važna preventivna mjera, kako za oboljelu osobu, jer omogućuje liječenje, tako i za cijelo društvo, jer sprečava širenje infekcije odnosno doprinosi smanjenju broja novooboljelih osoba. Liječenje koje se započne rano (ranije) je uspješnije. U Hrvatskoj je na petnaestak lokacija dostupno dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV, hepatitis B i C i određene spolno prenosive infekcije u centrima za testiranje u zavodima za javno zdravstvo te u zajednici, kao nadogradnja zdravstvenom sustavu. U centrima za testiranje se osobe koje su u većem riziku za zarazu HIV-om ili koje žele provjeriti HIV status mogu anonimno i besplatno (bez uputnice) testirati. Popis centara za dobrovoljno testiranje i savjetovanje možete pronaći ovdje ili u tražilici zdravstvenih usluga u aplikaciji Spolno zdravlje , a brojne teme iz područja prevencije HIV infekcije i ostalih spolno prenosivih bolesti sadrži internetski portal Volim zdravlje.
Liječenje oboljelih od infekcije HIV-om antiretrovirusnom terapijom, koja je u Hrvatskoj dostupna od 1997. godine, je prema pokazateljima ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi uspješno. Liječenjem se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te doprinosi sprečavanju širenja infekcije HIV-om. Još uvijek je nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 50 %) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije (sličan udio kasnih dijagnoza bilježi se i u zemljama EU/EEA).
U današnje vrijeme, zahvaljujući napretku medicinske znanosti i razvoju lijekova i poboljšanju društvenog pristupa oboljelima, infekcija HIV-om je postala kronična bolest s kojom je moguće živjeti uobičajeni životni vijek te normalno raditi i planirati budućnost.
Važna poruka temeljena na medicinskim dokazima je Nemjerljivo=Nezarazno ili N=N (engl. Undetectable = Untransmittable ili U=U), koja znači da osobe koje žive s HIV-om i redovito uzimaju lijekove te imaju nemjerljivu količinu virusa u krvi ne mogu prenijeti HIV svojim spolnim partnerima (i bez korištenja zaštite kondomom nisu zarazni za spolne partnere).
S obzirom na prevladavajući put prijenosa u Hrvatskoj, dosadašnje iskustvo je pokazalo da je prevenciju infekcije HIV-om najbolje provoditi u kontekstu zaštite spolnog zdravlja odnosno objedinjujući prevenciju svih učestalih spolno prenosivih infekcija uz edukaciju o izbjegavanju rizičnih ponašanja i primjeni zaštitnih ponašanja odnosno odgovornog spolnog ponašanja.
Očuvanje zdravlja i prevencija bolesti započinje znanjem. No stečeno znanje treba primjenjivati i aktivno pristupiti zaštiti zdravlja.
Stoga je i ove godine dodatni cilj nacionalne kampanje naglasiti važnost stjecanja i primjene znanja u zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja, odnosno prakticiranja protektivnog ponašanja i korištenja preventivnih usluga, a u čemu mogu pomoći internetski portali Spolno zdravlje i Volim zdravlje.