Svjetski dan borbe protiv alkoholizma, koji se obilježava 1. travnja, prilika je da se još jednom istakne koliko konzumacija alkohola utječe na zdravlje pojedinca, ali i na dobrobit obitelji i društva u cjelini. Iako su štetne posljedice alkohola dobro poznate i znanstveno potvrđene, alkohol je i dalje jedna od najraširenijih psihoaktivnih tvari te predstavlja značajan javnozdravstveni problem.
Konzumacija alkohola povezana je s povećanim rizikom za preranu smrt i invaliditet, kao i s velikim brojem bolesti i ozljeda. Dokazano je da alkohol sudjeluje u nastanku više od 200 bolesti i zdravstvenih stanja, a povezuje se i s razvojem nekoliko sijela raka. Posebno zabrinjava činjenica da su negativni učinci alkohola često izraženiji u mlađoj životnoj dobi, pri čemu je među osobama od 15 do 49 godina alkohol jedan od vodećih čimbenika opterećenja bolešću.
Ključni trendovi vezani uz konzumaciju alkohola na EU razini1
· Europska regija je područje najveće konzumacije alkohola na svijetu te je 7 od 10 zemalja s najvišom potrošnjom alkohola po glavi stanovnika dio Europske unije.
· Jedna od svakih 11 smrti u Europskoj regiji SZO-a posljedica je konzumacije alkohola.
· Smrt zbog konzumacije alkohola gotovo je tri puta češća u Europskoj regiji SZO-a nego u svijetu.
· 1 od 11 odraslih osoba ima neki od poremećaja uzrokovanih alkoholom
SZO usvojila je Globalnu strategiju za smanjenje štetne uporabe alkohola i Globalni akcijski plan za alkohol 2022.–2030. s ciljem smanjenja štetne uporabe alkohola kroz provedbu učinkovitih, na dokazima utemeljenih intervencija na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Neophodna je provedba sveobuhvatnim politikama koje adresiraju dostupnost, cjenovnu pristupačnost i društvenu prihvatljivost alkohola, uz istodobno jačanje zdravstvenog sustava i osiguravanje dostupnosti liječenja osobama s poremećajima uzrokovanima uporabom alkohola.
Ključni trendovi vezani uz konzumaciju alkohola u Hrvatskoj
· Devet od deset odraslih barem je jednom u životu konzumiralo alkohol (89.7%).
· Relativno najveća životna prevalencija konzumacije alkohola utvrđena je u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (93.4%) te između 35 i 44 godine (92.6%).
· U posljednjih mjesec dana alkohol je konzumiralo 65.2% odraslih te 69.6% mlađih odraslih, odnosno alkohol je konzumiralo više od dvije trećine mlađih odraslih, a najviše u dobnoj skupini između 25 i 34 godine; 73.5%.
· Podaci iz međunarodnih istraživanja (ESPAD; 2024.) pokazuju da je barem jednom u životu alkohol pilo devet od deset učenika; 56% učenika je pilo alkohol u posljednjih 30 dana.
· Mladi počinju konzumirati alkohol već u dobi od 14 godina, što naglašava potrebu za ciljanim preventivnim intervencijama u školama i zajednici.
· U skupini mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja (F00-F99), najčešće su hospitalizacije upravo zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom (F10). U 2024. godini zabilježeno je 6 167 hospitalizacija zbog ovog poremećaja, od čega je čak 5 009 kod muškaraca i 1 158 kod žena.
Štetna uporaba alkohola ne odražava se samo na tjelesno zdravlje. Povezana je i s mentalnim poremećajima, ozljedama, prometnim nesrećama, nasiljem, narušenim obiteljskim odnosima i smanjenom radnom produktivnošću. Teret konzumacije alkohola zato ne snose samo pojedinci koji piju, nego i njihove obitelji, zdravstveni sustav i zajednica u cjelini.
Poseban izazov u prevenciji predstavlja društvena prihvaćenost alkohola. U okruženju u kojem se konzumacija alkohola često smatra uobičajenim i društveno poželjnim ponašanjem, potrebno je dodatno jačati svijest o tome da „umjereno” i „uobičajeno” ne znači nužno i bez rizika. Upravo zato prevencija mora obuhvatiti kontinuiranu edukaciju, rano prepoznavanje rizičnih obrazaca pijenja te dostupnu i pravodobnu stručnu pomoć.
Učinkovit odgovor na problem alkohola zahtijeva koordinirano djelovanje na više razina. To uključuje jačanje preventivnih programa od najranije dobi, osiguravanje dostupnosti savjetovanja, ranih intervencija i liječenja, kao i provedbu učinkovitih javnozdravstvenih politika koje smanjuju dostupnost alkohola, ograničavaju njegovo oglašavanje i promicanje te pridonose odgovornijem odnosu društva prema alkoholu.
Ključne mjere za smanjenje konzumacije alkohola u Hrvatskoj
· Jedan od posebnih ciljeva Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. koji se operativno realizira putem Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. odnosi se na Smanjenje dostupnosti i prodaje alkohola koje nisu u skladu sa zakonskim propisima U ovom području mjere su usmjerene na to da se dostupnost, prodaja, pristup i konzumacija alkohola na tržištu provodi sukladno važećim propisima te da njihova uporaba ne utječe na povećani rizik od zdravstvenih posljedica, pomoću edukacije, regulacije tržišta, odgovarajućeg zakonodavstva i nadzora prodaje.
· U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo a u suradnji sa nadležnim tijelima, provode se programi i aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta u odnosu na ovisnost o alkoholu.
· Naglasak je na sustavnim preventivnim i edukativnim programima u školama i na razini lokalnih zajednica, usmjerenim na poticanje zdravih navika kao i na kampanjama za informiranje o rizicima konzumacije alkohola.
· Jačanje kompetencija stručnjaka osigurava se putem sustavnih edukacija ali i donošenja smjernica, standarda i protokola za osnaživanje kvalitete provedbe tretmanskih i savjetodavnih intervencija za osobe koje se suočavaju s problemom alkoholizma.
· U tijeku je priprema provedbe Smjernica za sigurnija noćna okruženja i glazbene festivale, čiji je glavni cilj potaknuti organizatore i vlasnike prostora na stvaranje sigurnih uvjeta za sve sudionike noćnih događanja, smanjenje zdravstvenih i sigurnosnih rizika te osiguranje dostupnosti ključnih usluga. Poseban naglasak stavljen je na odgovorno posluživanje alkohola, uključujući edukaciju osoblja o sprječavanju posluživanja alkohola intoksiciranim osobama i maloljetnicima te primjenu narukvica za lakše prepoznavanje maloljetnih i punoljetnih posjetitelja.
· Inspekcijski nadzor nad provedbom zakonskih propisa uključujući prodaju alkohola maloljetnicima provodi se kontinuirano od strane Državnog inspektorata.
· Pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo djeluje Nacionalna Info linija za ovisnosti namijenjena pružanju informacija kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima kao i za uputiti korisnike na nadležne institucije/organizacije, ovisno o usluzi koja je potrebna. Linija je anonimna i dostupna putem besplatne telefonske linije 0800200070, mobitela 0914683070 (uključujući Viber i Whatsapp) i emaila ovisnosti@hzjz.hr. U okviru iste djeluje i Bijeli telefon: Odvikavanje od pušenja, besplatna telefonska linija 0800 799 za informacije i praktične savjete vezano uz prestanak pušenja.
· Kroz periodična nacionalna i međunarodna istraživanja kontinuirano se prate trendovi i prevalencija konzumacije alkohola, a dobiveni podaci koriste se kao temelj za prilagodbu i unaprjeđenje javnih politika.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma koji se obilježava 1. travnja u cilju podizanja svijesti o štetnostima prekomjerne konzumacije alkohola te poticanja zdravih stilova života, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstava, održat će se 1. travnja 2026. okrugli stol na kojem će se predstaviti aktualni trendovi, izazovi i programi u području prevencije uporabe alkohola i smanjenja štetnih posljedica vezanih uz prekomjernu konzumaciju alkohola.
[1] Referenca: Svjetska zdravstvena organizacija