Ambrozija

Ambrozija je jednogodišnja biljka koja doseže visinu i do 1,5 m. Sadržava do 200 cvjetova, oprašuje se vjetrom i proizvodi čak i do osam milijuna izrazito alergogenih peludnih zrnaca.

Biljka ambrozije
A. Rockstein / flickr

 

U našim krajevima ambrozija niče u proljeće, sredinom travnja, a cvatnja započinje početkom srpnja i traje sve do početka prvog jesenskog mraza. Životni ciklus ambrozije odvija se u šest faza:

  1. Nicanje ovisi o temperaturi zraka i drugim klimatološkim prilikama, a počinje u travnju, traje oko dva tjedna za hladnijeg vremena i oko tjedan dana za toplijeg vremena.
  2. Razvoj stabljike se dijeli u dvije podfaze: a) stvaranje prvog lišća traje dva do tri tjedna od početka nicanja; b) stvaranje stabljike traje tri do četiri tjedna od početka nicanja.
  3. Grananje stabljike traje oko mjesec i pol od početka nicanja.
  4. Faza oblikovanja pupoljka traje dva do tri tjedna neposredno prije cvatnje.
  5. Cvatnja traje do pet tjedana. U našoj umjerenoj klimi se ona obično podudara s početkom ljeta u lipnju. Sjeme dozrijeva do kasno u jesen.

Od nicanja do cvatnje ambrozije

Ilustracija: Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo

Ambroziju možemo prepoznati po tupo četverouglastoj razgranatoj stabljici obrasloj dlačicama i jajolikim dlakavim listovima dugima od 4 do 10 centimetara, razdijeljenima poput pera.

Ambrozija se zbog sličnosti može zamijeniti s divljim pelinom. Razlikovati ih se može po tome što je stabljika pelina uvijek crvenkasto-smeđe boje, obrasla sivim dlačicama i tvrda, a listovi su manje rasperani, dok im je naličje gusto obraslo dlačicama, srebrno-sive boje.

Divlji pelin:

Stabljika ambrozije je, pak, žućkasto-zelenkaste boje i nije jako tvrda. Listovi ambrozije su jače perasto zarezani, a naličje im je rjeđe obraslo dlačicama, pa nemaju tako intenzivnu sivu boju.

Ambrozija:

Događa se i da se ambrozija zamijeni s popularnom kadificom koju najčešće nalazimo u vrtovima kao ukrasnu biljku, no razlika je u tome da ambrozija ima jako razvedene i odvojene listiće, dok je kod kadifica to minimalno i znatno oštrije izraženo. Prilikom nicanja, kadifica ima tamniju, crvenkasto zelenu stabljiku, a kad naraste dobije zelenu boju; tek se na pojedinim biljkama vidi malo tamne boje. Ambrozija je, pak, uvijek zelene boje.

Izvor: Odjel za poljoprivredno zemljište Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba

Suzbijanje rasta ambrozije

Kako bi što je moguće više usporili širenje ambrozije, izuzetno je važno uklanjati ambroziju prije početaka cvatnje, mehaničkim čupanjem biljke zajedno sa korijenom, jer tako sprječavamo stvaranje velikih količina polena koji kod osjetljivih ljudi izazivaju alergijske reakcije. U Hrvatskoj je na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije – Ambrosia artemisiifolia L (Narodne novine 72/07) koje su se obvezni pridržavati svi vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta: vrtova, oranica, livada itd., šuma i lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima, te površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenici upravljanja parkova i drugim javnim zelenim površinama. Naredbom se propisuju mjere obveznog uklanjanja korova ambrozije tijekom vegetacijske sezone tekuće godine, a njeni obveznici moraju u više navrata sa svojih površina, uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih puteva, redovito uklanjati i suzbijati ambroziju. O provedbi navedenih mjera brinu poljoprivredni i komunalni redari, fitosanitarna i šumarska inspekcija.

Da bi se spriječilo širenje ambrozije i izloženost alergenu, ovaj je korov potrebno suzbijati:

  • Mehanički, međurednom kultivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanjem izbjeglih biljaka, redovitom višekratnom košnjom, priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka. Biljku treba plijeviti u proljeće odnosno tijekom travnja, svibnja i lipnja.  Kad joj je visina jedva 10-15 cm, ambrozija se može suzbiti preoravanjem strništa.
  • Agrotehničkim mjerama njege poljoprivrednih kultura: pridržavanjem plodoreda, obradom tla, pravovremenom sjetvom i gnojidbom kulture, višekratnim prašenjem strništa i neobrađene (nezasijane) poljoprivredne površine, redovitom košnjom gradskih travnjaka, svih neobrađenih površina i zelenih površina te uređenjem rubova šuma i vodotoka (npr. Službeni glasnik Grada Zagreba 5/2015);
  • Kemijskim sredstvima – uporabom učinkovitih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj za suzbijanje ambrozije, a u skladu s uputom za primjenu koja je uz njih priložena.

U praksi se, međutim, događa da se zbog različitih razloga zemljišta i vrtovi ne održavaju niti obrađuju primjereno, pa se tako ambrozija cijelu sezonu širi na neobrađenim dijelovima zemljišta. I dvorišta napuštenih obiteljskih kuća ili prizemnih stanova zgrada s dvorištem koji nemaju vlasnika, ostaju nepokošena i mjesta su na kojima raste ambrozija.

Kako veliki dio stanovništva ne poznaje uvjete koji pogoduju razvoju ambrozije odnosno nije upoznat s time kako identificirati cvijet ambrozije, potrebne su češće edukacije u organizaciji nadležnih institucija. Kao jedan od pozitivnih primjera je nastavak aktivnosti Grada Zagreb, Gradskog ureda za zdravstvo i Službe za mjesnu samoupravu na projektu „Zagreb bez ambrozije“.

Ako i ne pripadamo obveznicima propisa koji reguliraju suzbijanje ambrozije, svakako kao pojedinci možemo doprinijeti uklanjanju ovog korova košnjom ili čupanjem u proljeće (u travnju, svibnju i lipnju), prije nego biljka procvjeta i prouzroči tegobe osobama s alergijom na ambroziju.