Novosti

Gripa u sezoni 2016./2017.

Ove je sezone gripa počela oko četiri tjedna ranije nego prethodnih godina. Do početka veljače smo iz svih krajeva Hrvatske zaprimali dojave o povećanom broju oboljelih od gripe, a u laboratoriju za dijagnostiku gripe zaprimljen je velik broj uzoraka i kontinuirano je rastao postotak pozitivnih rezultata u ispitivanim uzorcima.

Do sada je putem uobičajenog sustava prijavljivanja na temelju kliničke slike (sa ili bez laboratorijske potvrde) prijavljeno 45.852 oboljelih od gripe u Hrvatskoj. Najviše je prijava pristiglo iz Grada Zagreba (7.399) i Splitsko-Dalmatinske županije (5.674).

Broj prijava gripe

U prošlom je tjednu prijavljeno 4.716 oboljelih od gripe, što je značajno manji broj prijava u odnosu na četiri prethodna tjedna. U prošlom je tjednu najveći broj prijava stigao iz Zagreba (748), Zadarske (611) i Varaždinske županije (408).

Broj prijava gripe u ovoj i prethodne tri sezone po tjednima, prikazan je na slici 1.

 

Slika 1. Prijave gripe u Hrvatskoj po tjednima u sezoni  2016./2017. i prethodne tri sezone

 

Sve navedeno znači da je gripa prošla vrhunac i u silaznom je kretanju te se sljedećih tjedana može očekivati nastavak silaznog trenda.

Smrtnost u sezoni gripe

Do danas smo putem individualnih prijava oboljenja / smrti od zaraznih bolesti zaprimili trinaest službenih prijava smrti od gripe (putem zbirnih tjednih prijava je pristiglo 15 prijava smrti od gripe, što znači da se očekuju još dvije službene prijave smrti od gripe).

Smrt od gripe se, nažalost, događa svake sezone i uglavnom umiru osobe oslabljenog imunološkog sustava koje razviju komplikacije (prvenstveno upalu pluća) i osobe s kroničnim bolestima kod kojih se osnovna bolest zbog gripe pogorša, prvenstveno osobe starije životne dobi.

Pravi broj umrlih od gripe se nikada službeno ne registrira iz više razloga, npr. kod umrle se osobe ne posumnja na gripu kao mogući uzrok smrti, ne uzmu se na vrijeme uzorci za testiranje ili se iz nekog drugog razloga umrle osobe ne testira na gripu. Zbog toga se pri procjenama utjecaja gripe na zdravlje stanovništva i smrtnost koristi termin “višak smrtnosti u sezoni gripe / zimi”, kojim se označava procjena broja oboljelih koji umru, a smrt je povezana s gripom, dok se zapravo za većinu umrlih nikada niti ne dozna da je gripa doprinijela smrti.

Za zemlju s brojem stanovništva poput Hrvatske se procjenjuje da je ovaj višak smrtnosti u sezoni gripe od 125 do 550 osoba godišnje, ovisno o intenzitetu gripe. To znači da se procjenjuje kako u sezoni gripe svake, a ne samo ove godine, u tjednima kada je aktivnost gripe povećana, umire otprilike 2 do 10 % (ovisno o sezoni) više ljudi nego što bi ih umrlo da nema gripe.

Zemlje koje imaju informatičku infrastrukturu za pravovremeno praćenje smrti sudjeluju u europskom projektu praćenja viška smrtnosti u zimi (EuroMOMO), čija su izvješća javno dostupna na web adresi: http://www.euromomo.eu/

Iz najnovijeg takvog izvješća na slici 2. prikazujemo procjene viška smrti ove zime u usporedbi s prethodnima. Vidljivo je da usporedno s povećanjem intenziteta gripe u prvim tjednima ove godine raste i višak smrtnosti (crvena krivulja) koji doseže gotovo 10 % u četvrtom tjednu, a u posljednjem prikazanom tjednu (petom tjednu 2017. godine) počinje lagano opadati. Taj se višak u najvećoj mjeri može pripisati višku smrtnosti kod osoba starijih od 65 godina, a u izvješću na web stranici projekta EuroMOMO se mogu vidjeti detaljniji podaci prikazani po dobnim skupinama.

 

Slika 2. Procjena viška smrtnosti po tjednima u zemljama Europe koje sudjeluju u projektu EuroMOMO u sezoni 2016./2017. i prethodne tri zime. Na apscisi su prikazani tjedni, a na ordinati višak smrtnosti u postocima.

 

Pobol

Raniji početak sezone gripe je, povijesno gledano, bio vezan uz dulje trajanje sezone gripe i veći ukupan broj oboljelih nego u sezonama kad gripa krene kasnije (npr. u siječnju ili veljači). Međutim, ako se nastavi silazni trend broja novooboljelih, ova sezona po broju oboljelih neće nadmašiti predzadnju sezonu.

Svake je sezone gripe najveći pobol (incidencija) u djece školske dobi, a nakon njih u djece predškolske dobi, zatim u odraslih, a u starijih osoba je incidencija uobičajeno najniža. Međutim, osobe starije dobi imaju najveći rizik za razvoj komplikacija gripe. U sezonama kad prevladava podtip A/H3N2 obično je nešto veća zastupljenost osoba starije dobi među oboljelima nego u sezonama kad prevladava podtip gripe A/H1N1.

Tendencija većeg udjela starijih osoba u sezonama kad prevladava virus gripe A/H3N2 u odnosu na sezone kad prevladava A/H1N1 vidljiva je i ove sezone. Dok je prethodnih sezona 5-7 % prijavljenih bolesnika bilo u dobi starijoj od 65 godina, ove je sezone do sada 10,3 % prijavljenih bolesnika starije od 65 godina.

Preporuke

S obzirom da su starije osobe izložene većem riziku od razvoja komplikacija gripe, Europski centar za sprečavanje i suzbijanje bolesti je objavio procjenu rizika od gripe za ovu sezonu prema kojoj se može očekivati povećani broj hospitalizacija od gripe u odnosu na prethodnih nekoliko sezona. Dodatna preporuka koju navode, a koju podržava i HZJZ, je da se kod osoba koje obole od gripe, a zbog dobi ili kroničnih bolesti imaju povećani rizik za komplikacije, u što kraćem roku primijeni antivirusna terapija inhibitorima neuraminidaze, neovisno o tome jesu li ili nisu cijepljeni protiv gripe.

Procjene djelotvornosti cjepiva protiv gripe za ovu sezonu su u pripremi i očekuje se da budu u okviru prosjeka djelotvornosti zadnjih nekoliko sezona u kojima je prevladavao podtip virusa A/H3N2, a to je redovito nešto niža djelotvornost nego u sezonama kad prevladava podtip virusa A/H1N1.

Radi smanjenja rizika od  zaraze, sljedećih nekoliko tjedana koliko se očekuje da gripa još potraje, preporučuje se izbjegavanje napučenih zatvorenih prostora i često pranje ruku. Bolesnicima se preporučuje nošenje jednokratnih kirurških maski pri odlasku liječniku i pravilno korištenje jednokratnih maramica (bacanje u smeće nakon svake upotrebe), pokrivanje usta pri kašljanju i kihanju te često pranje ruku.