Početkom prošlog stoljeća, 1906. godine, njemački je patolog i neurolog Alois Alzheimer opisao slučaj progresivnog intelektualnog propadanja 51-godišnje bolesnice. Te je simptome Alzheimer povezao sa specifičnim histološkim promjenama u mozgu, tzv. senilnim plakovima i neurofibrilarnim vretenima. Sindrom je prema autoru nazvan Alzheimerovom bolešću (Morbus Alzheimer), no sve do kraja 60-ih godina 20. stoljeća ta se bolest smatrala tek rijetkim oblikom presenilne demencije. Tek se 70-ih godina prošlog stoljeća postupno usvaja stajalište da ne postoje nikakve bitne strukturne, histopatološke, biokemijske pa ni kliničke razlike između Alzheimerove bolesti i tzv. senilne demencije, što ovom kliničkom entitetu daje veliku medicinsku i društvenu važnost. Alzheimerova je demencija sindrom koji se pojavljuje kao posljedica Alzheimerove bolesti (neurodegenerativna bolest).
Simptomi bolesti počinju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, a nastavlja se psihičko i fizičko propadanje te nepokretnost i potpuna funkcionalna onesposobljenost osobe i njena ovisnost o tuđoj njezi i pomoći. Demencija je jedan od glavnih uzroka invalidnosti među starijim osobama diljem svijeta, s fizičkim, psihološkim, socijalnim i ekonomskim utjecajima na osobe koje boluju od demencije, ali i njihove obitelji, njegovatelje pa u konačnici i na cjelokupno društvo.
Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) je 2012. godine proglasila Alzheimerovu bolest (AB) svjetskim javnozdravstvenim prioritetom te naložila svim svojim članicama, pa tako i Hrvatskoj, da djeluju, tj. da prvenstveno izrade akcijske planove odnosno nacionalne strategije za borbu protiv Alzheimerove bolesti. Prema podacima SZO-a 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 milijuna osoba s takvim bolestima te da bi do 2050. godine broj mogao narasti i na više od 115 milijuna oboljelih u svijetu. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86 000 osoba s demencijom.
U Hrvatskoj, koja prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 17,7 % osoba starijih od 65 godina i ubraja se među najstarije svjetske populacije, vrlo je važno voditi brigu o osobama treće životne dobi. Važno je poslati jasnu poruku da naše društvo želi osigurati životnu sredinu koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće životne dobi. U RH od 2012. godine djeluje Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi kao stručno društvo Hrvatskoga liječničkog zbora. Od 1999. godine kao udruga građana djeluje i Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, koja upozorava na rastući problem demencije, zagovara prava oboljelih i njihovih njegovatelja te ističe potrebu poboljšanja skrbi za osobe s Alzheimerovom bolešću odnosno demencijom. Zbog rastuće svijesti o Alzheimerovoj bolesti kao javnozdravstvenom problemu, 2014. godine je osnovana Hrvatska Alzheimerova alijansa sastavljena od 26 različitih stručnih društava i udruga, koje zajedno djeluju na podizanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti i potrebama oboljelih.
Rano prepoznavanje simptoma koji mogu upućivati na početak Alzheimerove bolesti, rano upućivanje liječniku, odgovarajuća zdravstvena skrb i skrb okoline i društva nužne su u poboljšanju kvalitete života oboljele osobe, ali i kvalitete života obitelji i skrbnika oboljelih. Iako, na žalost, ne postoje specifične mjere prevencije Alzheimerove bolesti, postoje opće preventivne mjere kojima se može unaprijediti kako tjelesno tako i mentalno zdravlje. Brojni dokazi povezuju tjelesno aktivan i mentalno stimulativan način života uz kontrolu kardiovaskularnih rizičnih čimbenika s kvalitetnijom kognitivnom funkcijom i nižim rizikom od pojave demencije.
Veliki je broj istraživanja potvrdio da je svakodnevna konzumacija voća i povrća odlična za prevenciju Azheimerove bolesti, među kojim se preporučuju borovnice koje sadrže aktivne tvari, uključujući antocijanine koji pospješuju pamćenje i smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu. Folna kiselina također ima preventivni učinak, a najbolji joj je izvor zeleno lisnato povrće kao što su kelj, kupus i špinat. Kvasac i iznutrice su također dobri izvori folne kiseline. Istraživanja su pokazala da osobe koje najmanje tri puta tjedno jedu masnu ribu (losos, tuna ili sardine) imaju manji rizik od nastanka Alzheimerove bolesti. Preporučuje se mediteranski tip prehrane, koji se temelji na unosu velike količine voća, povrća, cjelovitih žitarica, ribe, puretine, piletine i malo crvenog mesa. Također, treba izbjegavati alkohol i pušenje, a svakodnevno se baviti tjelesnom aktivnošću najmanje 30 minuta dnevno u kontinuitetu. Traume glave kao mogući rizični čimbenik za nastanak demencije treba prevenirati vezanjem pojasa u automobilu te nošenjem kacige prilikom vožnje bicikla. Mentalnu aktivnost možemo stimulirati čitanjem, rješavanjem zadataka, križaljki te što boljom i raznovrsnijom socijalnom aktivnošću odnosno druženjem.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo prikuplja podatke o broju hospitalizacija i broju umrlih od Alzheimerove bolesti u Hrvatskoj. Grafikon prikazuje broj hospitalizacija zbog Alzheimerove bolesti u petogodišnjem razdoblju:
Izvor podataka: HZJZ, BSO obrazac 2012. – 2016. g. (redovita prijava i dnevna bolnica).
Izvor podataka: HZJZ, BSO obrazac 2012. – 2016. g. (redovita prijava i dnevna bolnica).