Događanja/novosti u 2011. godini

Svjetski dan prevencije samoubojstava 10. rujna 2011. godine
“Spriječimo samoubojstva u multikulturalnim zajednicama”

Obilježavanje Svjetskog dana prevencije samoubojstava u protekle dvije godine bilo je usmjereno na prevenciju samoubojstava u različitim kulturama prepoznavajući značajne razlike u obilježjima i okolnostima suicidalnog ponašanja u različitim djelovima svijeta.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava, pod sloganom „Spriječimo samoubojstva u multikulturalnim zajednicama“, usmjerena je na činjenicu da su sve zemlje multikulturalne i da unutar jedne zemlje mogu postojati razlike u obilježima suicidalnog ponašanja.

U mnogim zemljama žive različite etničke skupine. Mnoge zemlje utočišta su manjinskim grupama imigranata, izbjeglica, azilanata. Praktički nema zemlje koja ne predstavlja zajednicu raznovrsnih etničkih i religijskih skupina. Iako multikulturalne zajednice iziskuju „kulturalnu“ osjetljivost, u preventivnim aktivnostima ne smiju se predvidjeti drugi bitni čimbenici koji mogu biti rizik za suicidalno ponašanje, kao nezaposlenost, siromaštvo, marginalizacija, stigmatizacija. Konačno, kultura nije statička ili mjerljiva varijabla, ona predstavlja dinamiku razvoja u međudjelovanju pojedinca i njegova okruženja.

Stoga je važno da se u aktivnostima na prevenciji samoubojstava prepozna utjecaj potencijalnih kulturalnih različitosti, ali da se ne zanemare i drugi važni čimbenici koji mogu predstavljati rizik za suicidalno ponašanje.

GLOBALNA VELIČINA PROBLEMA

Samoubojstva predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko milijun ljudi godišnje u svijetu počini samoubojstvo. To predstavlja «globalnu» smrtnost zbog samoubojstava od 16 slučajeva samoubojstava na 100.000 stanovništva, ili jedno samoubojstvo svakih 40 sekundi.

Samoubojstva čine više od polovine nasilnih smrti u svijetu – više nego sve smrti zbog ratova i ubojstava.

U mnogim razvijenim zemljama samoubojstava se nalaze na 2. ili 3. mjestu vodećih uzroka smrti kod adolescenata i mlađih odraslih osoba te na 13. mjestu uzroka smrti kod osoba svih dobi.

Iako su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti u mlađih osoba (15-34 godina), većina samoubojstava registrira se u dobi iznad 60 godina.

Obzirom da skoro četvrtinu samoubojstava počine adolescenti i mlađe odrasle osobe u dobi do 25 godina (250 tisuća smrti godišnje) samoubojstva su i jedan od vodećih uzroka prijevremene smrtnosti s procjenom gubitka više od 20 milijuna godina života u zdravlju.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2020. godine broj samoubojstava porasti na milijun i pol te da će udio samoubojstava u globalnom opterećenju bolestima iznositi 2,4%.

IZVRŠENA SAMOUBOJSTVA U HRVATSKOJ

ZABLUDE I ČINJENICE O SAMOUBOJSTVU

ZABLUDA: Osoba koja ima suicidalne namjere sigurna je u nakani da umre. Nitko i ništa ne može je u tome spriječiti.

ČINJENICA: Samoubojstvo se može spriječiti. Većina suicidalnih osoba očajnički želi živjeti, one samo u određenom trenutku nisu u stanju sagledati alternative svojim problemima.

ZABLUDA: Samoubojstvo se događa bez upozorenja.

ČINJENICA: Suicidalna osoba obično daje mnoge znakove upozorenja o svojoj namjeri.

ZABLUDA: Ljudi koji govore o samoubojstvu nikad ga ne počine.

ČINJENICA: Mnoge osobe koje pokušaju ili počine samoubojstvo prethodno govore ili ponašanjem upozoravaju na suicidalne namjere.

ZABLUDA: Oporavak suicidalne osobe nakon želje ili pokušaja samoubojstva znači da je rizik od sljedećih pokušaja prošao.

ČINJENICA: Mnoga počinjenja samoubojstava dogode se kad osoba ponovo ima dovoljno snage provesti u djelo prethodnu želju ili pokušaj.

ZABLUDA: Samoubojstva su češća u nižim socio-ekonomskim skupinama.

ČINJENICA: Samoubojstva „sijeku“ socijalne i ekonomske granice. Zastupljena su unutar svih skupina zajednice.

ZABLUDA: Sve suicidalne osobe su depresivne.

ČINJENICA: Depresija je često povezana sa suicidalnim promišljanjem, ali nisu sve osobe koje su pokušale ili počinile samoubojstvo depresivne. Niz drugih emocionalnih čimbenika može biti povezan sa suicidalnim promišljanjem.

ZABLUDA: Razgovor o samoubojstvu može potaknuti osobu koja razmišlja o samoubojstvu da to i učini.

ČINJENICA: Upravo suprotno. Razgovor pokazuje da razumijete probleme osobe i brinete za nju te često smanjuje anksioznost osobe i pomaže u odvraćanju od suicidalnog ponašanja.

UPUTE ZA MEDIJE KAKO ODGOVORNO IZVJEŠTAVATI O SAMOUBOJSTVIMA

DA!

  • Surađivati sa zdravstvenim službama u predstavljanju činjenica
  • Samoubojstvo prikazati kao nažalost izvršeno djelo, kakvo bi trebalo nastojati spriječiti
  • Prikazivati isključivo pouzdane podatke i to na unutrašnjim stranicama tiska, uvijek kao sporednu vijest
  • Isticati alternative samoubojstvu
  • Pružati obavijesti o dostupnoj pomoći
  • Davanje publiciteta pokazateljima rizika i znacima upozorenja

NE!

  • Ne objavljivati fotografije i oproštajna pisma
  • Ne izvještavati o specifičnim detaljima načina samoubojstva
  • Ne davati pojednostavljena objašnjenja
  • Ne veličati samoubojstvo ili praviti senzaciju od njega
  • Ne koristiti religijske ili kulturne stereotipe
  • Ne okrivljavati nikoga

Priređeno prema izvorima: IASP, WHO.

Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. listopada 2011. godine
„ULAŽIMO U MENTALNO ZDRAVLJE“

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) od 1992. godine, na dan 10. listopada svake godine u više od stotinu zemalja širom svijeta. To je jedinstvena kampanja na svjetskoj razini koja naglašava važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava pažnju na probleme i poremećaje mentalnog zdravlja.

10 savjeta za očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja:

  1. Izgradite samopouzdanje– Prepoznajte i prihvatite svoje vrline i slabosti te na njima gradite svoje samopouzdanje
  2. Hranite se zdravo, budite aktivni– Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost (šetnja, vježbanje…) pomoći će vam da smanjite stres i uživate u životu.
  3. Pronađite vrijeme za sebe– Opustite se uz muziku, čitanje, meditiranje ili bilo što u čemu uživate
  4. Odvojite vrijeme za obitelj i prijatelje– Ne budite sami. Njegujte odnose u obitelji, družite se s prijateljima. Obiteljska i prijateljska podrška važna je pogotovo u teškim trenutcima.
  5. Pružite i prihvatite pomoć -Svatko treba pomoć s vremena na vrijeme.
  6. Uključite se– Uključivanje u zajednicu i dobrovoljni rad daje osjećaj svrsishodnosti i zadovoljstva; jača samopoštovanje.
  7. Naučite prevladati stres– Svakodnevni stres ne može se izbjeći. Naučite prevladati stres kako se ne bi odrazio na vaše mentalno zdravlje.
  8. Pronađite podršku u sličnima– Podjelite probleme s drugima koji su imali slična iskustva. To će vam pomoći u pronalaženju rješenja i nećete se osjećati izolirano
  9. Naučite nove vještine -Stjecanje novih znanja i vještina povećava samopouzanje
  10. Upoznajte se– Što vas stvarno čini sretnima, što možete promijeniti, a što ne. Prihvatite samog sebe.

Prema izvorima: EDA, WFMH, www.actionondepression.org, www.cmha.ca.

Europski dan borbe protiv depresije 1. listopada 2011. godine
„LIJEČIMO I POBIJEDIMO DEPRESIJU“

Europski dan borbe protiv depresije obilježava se u mjesecu listopadu svake godine u organizaciji Europskog udruženja za borbu protiv depresije (EDA). Europsko udruženje za borbu protiv depresije savez je organizacija, bolesnika, istraživača i zdravstvenih profesionalaca iz 17 zemalja Europe kojima je cilj usmjeravanje pažnje na rastući problem depresije u Europi i razumijevanje opterećenja koje depresija donosi u živote ljudi kao i borba protiv stigme i diskriminacije.

Depresija je jedan od najstarijih poznatih duševnih poremećaja. Ona je bolest koja utječe na raspoloženje, misli, tijelo, bolest koja utječe na način kako osoba jede i spava, bolest koja utječe na način kako osoba doživljava sebe i kako razmišlja o stvarima i osobama koji je okružuju.

U današnje doba depresija, zbog svoje raširenosti i dizabiliteta koje izaziva te česte povezanosti s mnogim somatskim bolestima, predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u mnogim zemljama Europe i svijeta. Prema istraživanu Globalnog opterećenja bolestima, depresija predstavlja vodeći uzrok uzimajući u obzir pokazatelj godine života s dizabilitetom (YLDs).

Trenutna prevalencija depresije («point prevalence») kreće se između 5-10% ovisno o definiciji depresije i populaciji na koju se odnosi. Životna prevalencija depresije («lifetime prevalence») iznosi više od 18%, a rizik tijekom života za obolijevanje od depresije procjenjuje se na 20-30%. Depresija se može javiti u bilo kojoj dobi, no najčešća je u srednjoj životnoj dobi. Žene obolijevaju češće od muškaraca i to u odnosu 1,5-2:1.

Depresija može pogoditi svakoga, ona nije znak slabosti ili kazna već bolest koja se može pobijediti ranim prepoznavanjem i primjerenim liječenjem.

Znakovi ili simptomi koji upućuju na depresiju:

  • Osjećaj goleme tuge koji može biti popraćen osjećajem krivice, beznađa ili manje vrijednosti. Mogu biti prisutni osjećaji napetosti, uznemirenosti, iracionalne zabrinutosti i razdražljivosti
  • Gubitak interesa i zadovoljstva u uobičajenim aktivnostima koji se mogu očitovati bezvoljnošću, težom koncentracijom, lošijim pamćenjem i težim donošenjem odluka
  • Poteškoće sa spavanjem; nesanica, učestalo buđenje ili pak pretjerana potreba za snom, uz stalni osjećaj umora i nedostatak energije
  • Smanjena briga za samog sebe; zanemarivanje osobne higijene i urednosti
  • Smanjeni ili povećani apetit uz promjene tjelesne težine
  • Osjećaj bezvrijednosti života, od razmišljanja osobe da predstavlja teret svojoj okolini, čestih misli o smrti do planova o izvršenju samoubojstva

Depresivne osobe mogu imati neki ili sve od navedenih simptoma. Ukoliko poteškoće uporno traju najmanje dva tjedna potrebna je konzultacija s liječnikom.

Depresija je bolest koja se može i mora liječiti.