Svjetski dan prevencije samoubojstava 10. rujna 2012. godine
„Prevencija samoubojstava diljem svijeta: jačanje zaštitnih čimbenika i poticanje nade“
Suicidalno ponašanje značajan je javnozdravstveni problem u svijetu. To je složen proces koji traje i napreduje određeno vrijeme (od suicidalnih misli, planiranja, pokušaja samoubojstva do tragičnog ishoda).
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava je „Prevencija samoubojstava diljem svijeta: jačanje zaštitnih čimbenika i poticanje nade“. Javnozdravstvene i edukativne kampanje uglavnom su bile usmjerene na ulogu rizičnih čimbenika u razvoju suicidalnog ponašanja. Kako bi se povećala učinkovitost u sprječavanju samoubojstava, ovogodišnjom se temom potiče na usmjeravanje napora ne samo prema smanjenju rizičnih čimbenika, već i na jačanje zaštitnih čimbenika u cilju osnaživanja pojedinca i smanjenju ranjivosti prema suicidalnom ponašanju.
Samoubojstva pogađaju sve društvene skupine, no neke su skupine pod većim no rizikom od drugih:
- osobe koje su pokušale samoubojstvo ili su sklone samoozljeđivanju
- osobe s mentalnim poremećajem i/ili problemom ovisnosti
- osobe s iskustvom stresnih događaja
Unatoč značaju rizičnih čimbenika za suicidalno ponašanje, činjenica da izvršeno samoubojstvo predstavlja relativno rijedak događaj pokazuje da postoji niz zaštitnih čimbenika koji djeluju na ublažavanje posljedica izloženosti čimbenicima rizika:
- psihološki čimbenici: osjećaj samopoštovanja i samopouzdanja, sposobnost sučeljavanja sa stresnim događajima i rješavanja problema
- društveni i kulturni čimbenici: vjerska i društvena pripadnost, povezanost s obitelji, prijateljima, susjedima
- zdrav stil života: pravilna prehrana, uredne navike spavanja, tjelesna aktivnost, apstinencija od pušenja i droge
Prioritetne aktivnosti u prevenciji samoubojstava s posebnim naglaskom na zaštitne čimbenike:
- nastavak istraživanja samoubojstava i suicidalnog ponašanja, uzimajući u obzir kako rizične tako i zaštitne čimbenike
- razvijanje i provođenje kampanja s ciljem podizanja svijesti zajednice o suicidalnom ponašanju uključujući informacije kako o rizičnim, tako i zaštitnim čimbenicima
- usmjeravanje aktivnosti ne samo na smanjenje čimbenika rizika, već i na jačanje zaštitnih čimbenika, osobito u djetinjstvu i adolescenciji
- edukacija zdravstvenih djelatnika u svrhu boljeg razumijevanja rizičnih i zaštitnih čimbenika koji su povezani sa suicidalnim ponašanjem
- povećanje dostupnosti zdravstvenih službi u zaštiti mentalnog zdravlja
- prosljeđivanje informacija o rezultatima istraživanja na području prevencije samoubojstava prema političarima na internacionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini
- aktivnosti na smanjenju stigme mentalnih poremećaja i na širenju znanja o važnosti mentalnog zdravlja u općoj populaciji, ali i među zdravstvenim djelatnicima
- poboljšavanje prepoznavanja osoba u riziku s ciljem što boljeg obuhvata i pružanja pomoći koja im je potrebna
- osiguranje kontinuiranih sredstava za istraživanje i prevenciju samoubojstava
- poticanje vlada svih zemalja u razvijanju i provedbi strategija za prevenciju samoubojstava
Jačanje zaštitnih čimbenika potiče novu nadu u prevenciji samoubojstava.
GLOBALNA VELIČINA PROBLEMA
Samoubojstva predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko milijun ljudi godišnje u svijetu počini samoubojstvo. To predstavlja «globalnu» smrtnost zbog samoubojstava od 16 slučajeva na 100.000 stanovništva, ili jedno samoubojstvo svakih 40 sekundi.
Broj pokušaja samoubojstava moguće je i do 20 puta veći od broja počinjenih samoubojstava. Prema procjenama oko 5% osoba pokuša samoubojstvo barem jednom u životu, a također se procjenjuje da je učestalost suicidalnih misli u općoj populaciji između 10 – 14%.
Samoubojstva čine više od polovine nasilnih smrti u svijetu – više nego sve smrti zbog ratova i ubojstava.
U mnogim razvijenim zemljama samoubojstava se nalaze na 2. ili 3. mjestu vodećih uzroka smrti kod adolescenata i mlađih odraslih osoba te na 13. mjestu uzroka smrti kod osoba svih dobi.
Iako su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti u mlađih osoba (15-34 godina), većina samoubojstava registrira se u dobi iznad 60 godina.
Obzirom da skoro četvrtinu samoubojstava počine adolescenti i mlađe odrasle osobe u dobi do 25 godina samoubojstva su i jedan od vodećih uzroka prijevremene smrtnosti s procjenom gubitka više od 20 milijuna godina života u zdravlju.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2020. godine broj samoubojstava porasti na milijun i pol te da će udio samoubojstava u globalnom opterećenju bolestima iznositi 2,4%.
Priređeno prema izvorima: IASP, WHO.
Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. listopada 2012. godine
„DEPRESIJA I GLOBALNA KRIZA “
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) od 1992. godine, na dan 10. listopada svake godine u više od stotinu zemalja diljem svijeta. To je jedinstvena kampanja na svjetskoj razini koja naglašava važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava pozornost na probleme i poremećaje mentalnog zdravlja.
Mentalno zdravlje, kao dio općeg zdravlja, predstavlja važno područje za pojedinca, obitelj i društvo u cjelini te na populacijskoj razini predstavlja jednu od temeljnih odrednica društvenog napretka.
Više od 25% svjetskog stanovništva u nekom trenutku svog života pati od problema ili poremećaja mentalnog zdravlja. Unipolarni depresivni poremećaji na trećem su mjestu vodećih uzroka globalnog opterećenja bolestima, a prema projekcijama za 2030. godinu bit će vodeći uzrok. Prema procjenama za Hrvatsku, među prvih 10 vodećih uzroka opterećenja bolestima, tri su iz skupine mentalnih poremećaja: unipolarni depresivni poremećaji s udjelom 7,5%, poremećaji uzrokovani alkoholom s udjelom 4,7% te Alzheimerova i druge demencije s udjelom 2,6%.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja „Depresija i globalna kriza“ naglašava utjecaj krize na mentalno zdravlje građana, s posebnim naglaskom na depresivne poremećaje. Cilj kampanje je pružiti informacije o važnosti ranog prepoznavanja rastućeg problema depresivnih poremećaja, učinkovitosti liječenja depresije i mogućnosti uspješnog oporavka oboljelih.
Kampanjom se želi potaknuti i podržati vlade i civilno društvo diljem svijeta u aktivnostima protiv depresije i drugih problema mentalnog zdravlja, i pozvati ih na uključivanje ovih preporuka u svoje politike:
- osiguranje liječenja na razini primarne zdravstvene zaštite
- dostupnost psihotropnih lijekova
- osiguranje skrbi u zajednici
- edukacija javnosti
- uključivanje oboljelih, obitelji i zajednice
- donošenje nacionalnih politika, programa i zakonodavstva
- razvoj ljudskih resursa
- međusektorska suradnja
- praćenje mentalnog zdravlja u zajednici uvođenjem indikatora mentalnog zdravlja u zdravstveno- informacijski sustav
- podrška istraživanjima
Europski dan borbe protiv depresije 1. listopada 2012. godine
„POBIJEDIMO DEPRESIJU NA RADNOM MJESTU“
Europski dan borbe protiv depresije obilježava se u mjesecu listopadu svake godine u organizaciji Europskog udruženja za borbu protiv depresije (EDA). Europsko udruženje za borbu protiv depresije savez je organizacija, bolesnika, istraživača i zdravstvenih profesionalaca iz 17 zemalja Europe kojima je cilj usmjeravanje pozornosti na rastući problem depresije u Europi i razumijevanje opterećenja koje depresija donosi u živote ljudi kao i borba protiv stigme i diskriminacije.
Depresija je jedan od najstarijih poznatih mentalnih poremećaja. To je poremećaj koji utječe na raspoloženje, osjećaje, način razmišljanja, ponašanje i tjelesno funkcioniranje pojedinca. Depresija može pogoditi svakoga, ona nije znak slabosti ili kazna već bolest koja se može pobijediti ranim prepoznavanjem i primjerenim liječenjem. U današnje vrijeme depresija, zbog svoje raširenosti i invalidnosti koje izaziva predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema.
Pojavnost depresije u populaciji kreće se od 5-10%, a procjenjuje se da je rizik obolijevanja tijekom života 20-30%. Žene obolijevaju dvostruko češće od muškaraca. Depresija je bolest koja može dovesti do samoubojstva; 15% osoba koje su neliječene ili neadekvatno liječene počini samoubojstvo, a znatno veći broj njih pokuša samoubojstvo.
Procjenjuje se da 1 od 5 zaposlenih osoba pati od depresije. Simptomi depresije mogu značajno utjecati na dnevno funkcioniranje zaposlenika. Depresija je jedan od vodećih uzroka loše produktivnosti na radu, bolovanja, prijevremene mirovine ili gubitka zaposlenja.
Ovogodišnjom kampanjom Europskog dana protiv depresije svraća se pozornost na depresiju kao vodeći uzrok problema mentalnog zdravlja u radnoaktivnoj populaciji. Poslodavci se pozivaju da kroz praksu dobrog upravljanja prepoznaju važnost ranog prepoznavanja i prevencije depresije te pruže podršku svojim zaposlenicima.