Rak debelog i završnog crijeva (C18-C20 prema MKB-10 klasifikaciji) treće je najčešće sijelo raka u svijetu, te drugi najčešći uzrok smrti od raka na globalnoj razini. Procjenjuje se da je 2022. godine u svijetu zabilježeno oko 1,9 milijuna novih slučajeva i više od 900 000 smrti od raka debelog i završnog crijeva.
U Hrvatskoj je rak debelog i završnog crijeva najčešća novodijagnosticirana maligna bolest. Godišnje oboli u prosjeku 3 800 osoba, s nešto većim udjelom muškaraca. Radi se o bolesti koja se prvenstveno javlja kod osoba starijih od 50 godina – oko 95 % oboljelih je starije od 50 godina u trenutku dijagnosticiranja.
Nakon raka pluća, rak debelog i završnog crijeva drugi je najčešći maligni uzrok smrti u Hrvatskoj. U 2024. godini uzrok je smrti kod 1 933 osobe, od čega je 1 136 muškaraca.
Izlječenje raka debelog i završnog crijeva ponajviše ovisi o tome u kojem je stadiju bolest otkrivena. Prema podacima Registra za rak, u 2023. godini je, od slučajeva u kojima je poznat stadij prilikom dijagnoze, 16,5 % njih bilo otkriveno u lokaliziranom stadiju, 62,9 % kad je bolest bila regionalno proširena, a kod 20,6 % slučajeva bile su prisutne udaljene metastaze. Međutim, s obzirom na to da za gotovo trećinu slučajeva nisu dostavljeni podaci o stadiju, stvarna distribucija može se malo razlikovati.
Petogodišnje preživljenje osoba kojima je dijagnosticiran rak debelog i završnog crijeva u razdoblju od 2019. do 2023. godine u Hrvatskoj iznosi 57,3 %. Za usporedbu, u petogodišnjem razdoblju prije toga preživljenje je iznosilo 54,6 %.
S obzirom na vrlo visoku incidenciju i relativno visoko preživljenje, prevalencija bolesti je također visoka. U Hrvatskoj su krajem 2023. godine živjele 25 443 osobe kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza raka debelog i završnog crijeva, pri čemu je 12 % dijagnoza postavljeno u 2023. godini, kod 32 % je prošlo 1-4 godine od dijagnoze, kod 25 % je prošlo 5-9 godina od dijagnoze, a 31 % dijagnoza postavljeno je prije 10 i više godina. Samo s dijagnozom raka dojke u Hrvatskoj živi više osoba (39 036).
Epidemiološka istraživanja diljem svijeta u posljednjih nekoliko godina ukazuju na porast incidencije raka debelog i završnog crijeva kod mlađih osoba. Kao mogući uzroci tog porasta spominju se određeni promjenjivi čimbenici rizika, pretilost u dječjoj dobi i kod mlađih osoba, povećana konzumacija procesirane hrane te manjak tjelesne aktivnosti. Osim toga, neki izvori navode i povećanu upotrebu antibiotika i posljedične promjene u crijevnom mikrobiomu kao i preboljenje određenih infekcija u ranoj dobi.
Iako i dalje rijedak kod mlađih osoba, s prosječnom stopom od 14 oboljelih na 100 000 stanovnika u posljednjih 5 godina, incidencija raka debelog i završnog crijeva u Hrvatskoj je u porastu kod osoba u dobi između 20 i 49 godina. Analiza trenda pokazuje da u posljednjih 10 godina standardizirana stopa incidencije u ovoj dobnoj skupini raste 2,3 % godišnje, kod muškaraca 1,9 % a kod žena 4,2 %. Mortalitet od raka debelog i završnog crijeva u ovoj dobnoj skupini je stabilan.
Za usporedbu, u ukupnoj populaciji ne postoji porast incidencije raka debelog i završnog crijeva, kao ni u muškaraca, dok u žena u posljednjih 10 godina vidimo godišnji porast od 1,1 %. Mortalitet je u padu od 1,5 % godišnje, kod muškaraca 1,7 % a kod žena 1 %.
Tablica 1. Prikaz odabranih epidemioloških pokazatelja raka debelog i završnog crijeva
