Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem i u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. Ako se ne zaustave sadašnji trendovi, procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje. U Europi godišnje od KVB umire oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45 % svih umrlih, a na razini EU zemalja 36 % svih umrlih, odnosno 1,8 milijuna osoba, a prema procjenama oko 60 milijuna ljudi živi s nekom od KVB.
Poznato je da se u velikoj mjeri KVB mogu prevenirati i najveće smanjenje smrtnosti u zadnjih 50-tak godina su postigle zemlje zapadne Europe i to ulaganjima u preventivu kao i bolju zdravstvenu skrb. Međutim, bez obzira na to smanjenje, KVB su i dalje vodeći uzrok smrtnosti, a smanjenje smrtnosti u nekim zemljama dostiglo je plato i stagnira. Isto tako KVB nisu ograničene samo na starije osobe, oko 20 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života) u EU uzrokovano je KVB.
I u Hrvatskoj, KVB su vodeći uzrok smrtnosti desetljećima. U 2022. godini umrlo je 22 303 osoba, odnosno 39,1 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 43,8 % umrlih žena (12 738) te 34,3 % umrlih muškaraca (9 565). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,2 % (6 925) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 7,5 % (4.289) u ukupnom mortalitetu.
Zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i nadalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a i uzrok su 23 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života).
U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Prosjek za zemlje EU27 iznosi 367,6/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 190,4 (Francuska) do 1051,8 (Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije (393,6), Austrije (362,9) i Italije (270,7), a nižu stopu od Mađarske (714,8).
Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.
Prim. Verica Kralj, dr. med.