Konferencija SZO europske regije o nezaraznim bolestima – „Vrijeme za ispunjavanje ciljeva o nezaraznim bolestima a za postizanje Ciljeva održivog razvoja u Europi“ (WHO European High-level Conference on Noncommunicable Diseases: Time to deliver – meeting NCD targets to achieve Sustainable Development Goals in Europe), održana je u Ashgabatu, Turkmenistan, 9. i 10. travnja 2019. godine. Konferenciju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija – Regionalni ured za Europu u suradnji s Ministarstvom zdravstva Turkmenistana s namjerom poticanja i jačanja aktivnosti na području prevencije i zbrinjavanja kroničnih nezaraznih bolesti (KNB), kako bi se postigli Ciljevi održivog razvoja do 2030. i smanjenje nejednakosti u cijeloj regiji. Naime, za postizanje cilja SDG-a 3.4 – smanjenje za trećinu prijevremene smrtnosti od nezaraznih bolesti prevencijom i liječenjem, te promicanjem mentalnog zdravlja i blagostanja, ostalo je još 11 godina, kako bi se spasili milijuni života. Na skupu je sudjelovalo oko 400 sudionika iz 44 zemlje, a predstavnice Republike Hrvatske bile su dr. Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti i dr. Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Pozvane su vlade u državama članicama na provođenje „best buys“ intervencija u prevenciji KNB ako žele ispuniti obvezu smanjenja broja prijevremenih smrti od nezaraznih bolesti u svojim državama i u europskoj regiji SZO. Pri tome je najbitnije djelovati na smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti, dijabetesa i kroničnih bolesti dišnog sustava. Poznato je da su „best buys“ intervencije učinkovite, a uključuju mjere za suzbijanje potrošnje duhana i alkohola, smanjenje unosa soli i šećera, eliminaciju trans masnih kiselina i promicanje tjelesne aktivnosti.
“Svi znamo da su mnoge KNB uzrokovane čimbenicima izvan naše kontrole: izloženost sekundarnom dimu; nezdrava hrana bogata šećerom, solju i trans masnim kiselinama; urbani razvoj koji ometa tjelesnu aktivnost. Popis čimbenika izvan kontrole resora zdravstva je dugačak “, izjavio je Nurmuhammet Amannepesov, ministar zdravstva i medicinske industrije Turkmenistana. “Kako bismo učinkovito spriječili i kontrolirali KNB, moramo usmjeriti naše napore na uključivanje cijele vlade i ojačati multisektorsku suradnju u sprječavanju KNB.”
Osiguravanjem dostupnosti preventivnim zdravstvenim uslugama tijekom cijelog života, poboljšanjem zdravstvene pismenosti i ranog otkrivanja bolesti, možemo vratiti uloženo, uštedjeti novac na skupom liječenju i pomoći u sprečavanju i smanjenju invaliditeta u kasnijem životu.
Europska regija je do sada uspješno održavala 1,5% godišnje smanjenje prijevremene smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, raka, dijabetesa i kroničnih bolesti dišnog sustava. Međutim, napredak je neujednačen kako među zemljama tako i unutar zemalja i među rizičnim skupinama. Da bi se postigao SDG 3.4, potrebno je premostiti jaz između smrtnosti od KNB između zemalja istočne i zapadne Europe. Dok zapadnoeuropske zemlje s visokim dohotkom stalno smanjuju broj smrtnih slučajeva, nekoliko zemalja središnje i istočne Europe – iako pokazuju veliko poboljšanje – zaostaju barem 20 godina. Ključne društvene i ekonomske determinante KNB-i u tim zemljama zahtijevat će snažnije sveobuhvatne intervencije kako bi se promijenili temeljni uzroci.
Zemlje su prezentirale svoja iskustva u primjeni „best buys“ intervencija i postojeće stanje na području KNB. Tako je tijekom radionice o postizanju cilja za smanjenje kardiovaskularnih bolesti, dr. Verica Kralj prezentirala epidemiološku situaciju, preventivne aktivnosti i zbrinjavanje kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj.
Na konferenciji je zaključeno kako je potreban veći napredak u cijeloj europskoj regiji, u područjima kao što su sprječavanje uporabe duhana, štetne uporabe alkohola, pretilosti, nepravilne prehrane, tjelesna neaktivnosti, hipertenzije i dijabetesa, ali i uključivanje mentalnog zdravlja i zagađenja zraka uz već dosadašnje četiri kronične bolesti i četiri zajednička čimbenika rizika.
