U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo imali smo čast ugostiti prof. Dipaka Kalru, predsjednika Europskog instituta za inovacije kroz zdravstvene podatke (i~HD), koji je u Zagreb došao u sklopu europskog projekta SUSA (Sustainable Healthcare with Digital Health Data Competence) i zajedničkih aktivnosti s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Projekt SUSA usmjeren je na izgradnju kompetencija za digitalno zdravstvo i održive zdravstvene sustave.
U sklopu posjeta organizirana je radionica s prof. Dipakom Kalrom pod nazivom „EHDS i perspektive HDAB-a ”, posvećena europskoj inicijativi za uspostavu Europskog prostora za zdravstvene podatke (EHDS) i hrvatskom pristupu u uspostavi Tijela za pristup zdravstvenim podacima (HDAB).
Prof. Kalra podijelio je svoja bogata međunarodna iskustva o interoperabilnosti, kvaliteti podataka i mogućnostima sekundarne uporabe zdravstvenih podataka u istraživanjima, razvoju umjetne inteligencije i oblikovanju zdravstvenih politika. Radionica je okupila stručnjake iz javnog zdravstva, akademske zajednice i industrije s ciljem razmjene znanja i planiranja zajedničkih koraka prema uspostavi Europskog prostora za zdravstvene podatke u Hrvatskoj.
Ivan Pristaš otvorio je radionicu ističući stratešku važnost zdravstvenih podataka za javno zdravstvo, a Pero Ivanko i Tamara Buble predstavili su arhitekturu NAJS sustava, nacionalne registre poput CRODIAB-a i druge izvore podataka te prikazali mogućnosti koje EHDS donosi u istraživanju, inovaciji i unapređenju javnog zdravstva. Poseban fokus stavljen je na razvoj CHDC-a kao hrvatskog tijela za pristup zdravstvenim podacima, čija je misija osigurati transparentan i siguran pristup zdravstvenim podacima.
Karlo Pintarić je govorio o izazovima usklađivanja podataka kroz OMOP zajednički podatkovni model. Također, predstavio je aplikaciju otvorenog koda za automatsko mapiranje OMOP koncepata koristeći vektorsko pretraživanje i AI pametno rangiranje. Moris Bagić predstavio je SHAIPED projekt, koji omogućava uspostavu sigurne i usklađene infrastrukture za razvoj i primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu, podržavajući Hrvatsku i ostale zemlje u implementaciji EHDS-a i AI Act-a.
Prof. Kalra u svom je izlaganju razjasnio razliku između primarne i sekundarne uporabe podataka, kategorije podataka za sekundarnu uporabu, prava pacijenata (uključujući pravo na opt-out) te mehanizme pristupa od nositelja podataka prema HDAB-u i krajnjim korisnicima. Naglasio je važnost kataloga podataka, jasnih procedura za pristup i uloge etičkog upravljanja u novom europskom okviru.
U diskusiji smo se dotaknuli tema semantičke interoperabilnosti i standardizacije podataka, suradnje s bolnicama, akademskom zajednicom i industrijom, pravnih i etičkih aspekata korištenja podataka, uključujući pitanje vlasništva te uloge umjetne inteligencije u obradi zdravstvenih podataka.
Zaključci radionice naglašavaju kako Hrvatska, kroz projekte poput CHDC-a i SHAIPED-a, ima priliku aktivno oblikovati europski prostor zdravstvenih podataka. To zahtijeva ulaganja u infrastrukturu, standardizaciju podataka i izgradnju povjerenja građana.