Problem teških školskih torbi globalni je problem prepoznat u mnogim zemljama Europe i svijeta, pa tako i u našoj zemlji. Najizraženiji zdravstveni problem povezan s nepovoljnim utjecajem školskih torbi je bol u donjem djelu leđa. Bol se može javiti i u cijelom mišićino-koštanom sustavu, a javlja se i nepravilno držanje, umor, iscrpljenost i posljedično lošija koncentracija i uspjeh u školi. Najveći dio raspoložive literature preporučuje težinu školskih torbi do 15 % težine tijela djeteta, jer takva težina nije povezana sa zdravstvenim smetnjama.
Istražene su i druge značajke školskih torbi koje mogu utjecati na zdravlje učenika. Tako je novije istraživanje pokazalo da težina torbe treba biti ograničena na čak 10 % težine tijela djeteta, jer već težina od 15 ili 20 % u odnosu na 10 % povećava izglede za naginjanje glave prema naprijed, subjektivne zdravstvene smetnje djeteta poput umora, iscrpljenosti i boli u leđima, te teškoće u hodanju i održavanju ravnoteže.
Nekoliko je znanstvenih zaključaka koje treba istaknuti:
- Torbe koje se nose sprijeda kao i torbe koje se nose sprijeda i straga (na leđima) imaju manji negativan utjecaj na tjelesno držanje djece nego torbe koje se nose na jednom ramenu.
- Torbe na jedno rame su povezane s većom učestalošću respiratornih disfunkcija i većim promjenama u tjelesnom držanju djece nego torbe koje se nose na oba ramena.
- Viši položaj torbe (tereta) na leđima u odnosu na niži položaj je povezan s manjim osjećajem pritiska na ramenima.
- Viši ili niži položaj torbe (tereta) na leđima ne utječe na tjelesno držanje djece.
- Jače ili slabije stegnute naramenice torbe ne utječu na držanje, osjećaj nelagode i ravnotežu djece.
Bol u donjem dijelu leđa kao i u ostalim dijelovima mišićino-koštanog sustava je, osim uz školske torbe, povezana i s dugotrajnim sjedenjem, posebno u nepravilnim i neprirodnim položajima kao i s nedovoljnim kretanjem i vježbanjem.
Mjere koje se mogu poduzeti da se smanje ili uklone navedeni problemi
Mjere koje može poduzeti obrazovni sustav (škola)
- Sastavljati raspored sati na način da učenici u jednom danu imaju što manje različitih predmeta (dupli satovi).
- U raspored ne uvrštavati u istom danu predmete za koje treba nositi posebno težak teret (tjelesna i zdravstvena kultura i likovni odgoj).
- Omogućiti da djeca sve knjige i opremu ostave u školi, a kući nose samo radne listiće za domaću zadaću.
- Potpuno osloboditi učenike nižih razreda osnovne škole učenja i pisanja zadaće kod kuće odnosno omogućiti da sve odrade u školi. Knjige na taj način ostaju stalno u školi. Ova mjera ima prednosti i u kvalitetnijem vremenu koje roditelji i djeca provode kod kuće, u većem zadovoljstvu učenika školom, te u manjim varijacijama u školskom uspjehu djece koji ovisi o angažmanu roditelja.
- One dane kad se održava nastava iz tjelesne i zdravstvene kulture omogućiti djeci dolazak u školu u barem jednom dijelu školske opreme tako da ne moraju baš cjelokupnu opremu nositi sa sobom.
- Prilikom izbora udžbenika i drugih nastavnih sadržaja prednost dati lakšim knjigama i nastavnim pomagalima, a ne uzimati u obzir samo stručnu komponentu.
- Omogućiti učenicima da imaju jednu bilježnicu iz svih predmeta i to što lakšu i što manjeg formata.
- Za svaki dan jasno navesti koje će knjige i nastavna pomagala trebati učenici tako da samo njih nose u školu.
- Osigurati u školi dostupnu pitku vodu i prehranu tako da djeca ne trebaju isto nositi od kuće.
- Omogućiti veću razinu tjelesne aktivnosti učenika u školi na sljedeće načine:
- dodatne sate tjelesne i zdravstvene kulture
- dodatne sportske sadržaje
- uključivanje kretanja u školski raspored (omogućiti, odnosno potaknuti, učenike na kretanje i igru za vrijeme školskih odmora, slaganje rasporeda sati na način da se od učenika ne očekuje produženo sjedenje bez kretanja, vježbe istezanja za vrijeme nastave i sl.).
- Educirati djelatnike škole, roditelje i učenike o ovom problemu (u Hrvatskoj bi ovu aktivnost svakako trebalo provesti u suradnji s nadležnim liječnikom škole).
Mjere koje mogu poduzeti roditelji ili učenici
- Izabrati optimalnu torbu:
- Sukladno raspoloživoj literaturi može se zaključiti da prazna torba treba biti što lakša (varijacije u masi prazne torbe mogu biti i više od 0,5 kg), nositi se na oba ramena, na što višem položaju u odnosu na kralješnički stup.
- Nema jasnih znanstvenih dokaza o prednostima anatomskih, ergonomskih i sličnih, obično skupljih, torbi u odnosu na obične torbe.
- Nositi torbu na oba ramena.
- Odabrati što lakšu i manju pernicu, bilježnice i drugu opremu.
- U školu nositi samo neophodne one knjige i pribor (prema rasporedu sati i uputama nastavnika odnosno učitelja).
- Jesti u školskoj kuhinji i piti vodu u školi (a ne nositi od kuće).
- Izbjegavati dugotrajno sjedenje (posebno u nepravilnim i čudnim pozicijama) bez kretanja i vježbanja, a posebno ograničiti vrijeme pred ekranom (najviše ukupno dva sata dnevno pred svim ekranima: TV-a, računala, konzola, mobitela i dr.).
- Povećati razinu tjelesne aktivnosti (najmanje jedan sat dnevno, uz uključivanje tjelesne aktivnosti kao što je hodanje do škole i nazad kući u svakodnevnu rutinu).