Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se svake godine 21. rujna, u sklopu globalne kampanje Mjeseca svjesnosti o demenciji. Riječ je o najvećoj svjetskoj inicijativi usmjerenoj na podizanje svijesti o demenciji i smanjenje stigme koja i dalje okružuje ovu bolest. Danas u svijetu više od 55 milijuna ljudi živi s demencijom, a procjenjuje se da će se taj broj do 2050. gotovo utrostručiti. Samo u Europi očekuje se više od 18 milijuna oboljelih, dok u Hrvatskoj s demencijom živi više od 50.000 osoba. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, koja čini 60–70% svih slučajeva.
Ovogodišnja tema globalne kampanje je „Ask about Dementia / Ask about Alzheimer’s“ – a cilj joj je poticanje otvorenih razgovora, postavljanja pitanja i traženja provjerenih informacija. Time se želi naglasiti važnost pravodobnog prepoznavanja simptoma, dostupnosti terapija i sustavne podrške oboljelima i njihovim obiteljima. Informiranost i rana dijagnostika mogu značajno pridonijeti očuvanju kvalitete života, usporavanju progresije bolesti i boljoj prilagodbi obitelji na nove izazove.
Javnozdravstveni izazovi i terapija demencije
Demencija, a posebno Alzheimerova bolest, predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21. stoljeća. Radi se o stečenom sindromu obilježenom trajnim padom kognitivnih funkcija – pamćenja, izvršnih sposobnosti, jezika, prosudbe i pažnje – što značajno otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Prema podacima iz Hrvatske, prevalencija raste eksponencijalno s dobi: oko 10% osoba starijih od 70 godina i čak 20–40% osoba starijih od 85 godina boluje od klinički manifestne demencije. Alzheimerova bolest najčešći je uzrok velikog neurokognitivnog poremećaja, traje u prosjeku desetak godina i ima epidemijske razmjere – pogađa oko 13% osoba starijih od 65 godina.
Osobe s demencijom pripadaju skupini posebno ranjivih građana. Njihova zaštita nije samo medicinsko, nego i društveno i pravno pitanje. Prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, nužno je osigurati poštivanje dostojanstva, autonomije i prava na informirani pristanak.
Lijekovi i terapijski izazovi u Hrvatskoj
Liječenje demencije u Hrvatskoj temelji se na kombinaciji farmakoloških i nefarmakoloških intervencija. Od lijekova su trenutačno dostupni inhibitori acetilkolinesteraze te memantin, koji djeluje na glutamatnu neurotransmisiju. Ovi lijekovi ne mogu zaustaviti bolest, ali mogu usporiti kognitivni pad i ublažiti simptome. U Hrvatskoj su neki od ovih lijekova dostupni preko dopunske liste lijekova HZZO-a.
U posljednjih nekoliko godina razvijeni su i novi lijekovi, poput monoklonskih protutijela, koji ciljaju patološke proteine u mozgu i u kliničkim ispitivanjima pokazuju sposobnost usporavanja kognitivnog pada u ranoj fazi bolesti. Jedan takav lijek, lecanemab, u Europskoj uniji je nedavno odobren.
Šira perspektiva skrbi
Uz farmakološko liječenje, naglasak se stavlja na nefarmakološke mjere – edukaciju i podršku obiteljima, osiguravanje palijativne skrbi, smanjenje vaskularnih i životnih čimbenika rizika, kao i razvoj službi u zajednici.
S obzirom na rastuću prevalenciju, pravovremeno prepoznavanje simptoma i razvoj sustavne, interdisciplinarne podrške postaju prioriteti hrvatskog javnog zdravstva. Stoga je izrada Akcijskog plana za demencije važan korak prema osiguravanju bolje dostupnosti terapija, pravednijeg sustava skrbi i podrške obiteljima koje se svakodnevno nose s posljedicama bolesti.
Najava Akcijskog plana za demencije Ministarstva zdravstva predstavlja povijesni iskorak u javnozdravstvenom pristupu ovoj bolesti. Plan je dio šireg nacionalnog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030., a usmjeren je na:
- razvoj mobilnih timova i centara za mentalno zdravlje u zajednici,
- bolju dostupnost terapija i multidisciplinarne skrbi,
- edukaciju stručnjaka i njegovatelja,
- jačanje suradnje s civilnim društvom,
- zaštitu ljudskih prava i socijalnu uključenost oboljelih.
Za provedbu mjera predviđena su značajna financijska sredstva iz državnog proračuna i fondova Europske unije.
Ovaj plan stvara temelje za pravedniji, dostupniji i održiv sustav skrbi, u kojem će osobe s demencijom i njihove obitelji dobiti adekvatnu podršku u svim fazama bolesti.
Zaključak
Obilježavanje Svjetskog dana Alzheimerove bolesti 2025. prilika je da se javnost i stručnjaci zajednički prisjete važnosti podizanja svijesti, ranog prepoznavanja simptoma i dostupnosti liječenja. Hrvatski zavod za javno zdravstvo ovim događajem želi dodatno naglasiti važnost suradnje zdravstvenog, socijalnog i civilnog sektora, kao i potrebu sustavnog ulaganja u skrb za osobe s demencijom.
Alzheimerova bolest nije samo medicinski problem, već i društveni izazov – koji zahtijeva jedinstven, koordiniran i empatičan odgovor cijelog društva.
OBAVIJEST – Stručni skup u HZJZ-u
Povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, Služba za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo organizira stručni skup u ponedjeljak, 22. rujna 2025. godine, od 09:30 do 12:00 sati u Konferencijskoj dvorani HZJZ-a, Rockefellerova 7, Zagreb
Program obuhvaća:
- pozdravne govore predstavnika HZJZ-a, Ministarstva zdravstva i Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj,
- najavu Akcijskog plana za demencije,
- predstavljanje preporuka Svjetske zdravstvene organizacije vezanih uz demenciju,
- primjere dobre prakse poput rada mobilnih timova u zajednici,
- predstavljanje europskog projekta Joint Action Addressing Dementia and Health – JADE Health,
- doprinos udruga i civilnog društva u pružanju podrške oboljelima i njihovim obiteljima.
Skup je namijenjen stručnjacima u području zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i civilnog društva, a prisustovanje će bodovati stručne komore.
