Četiri izvješća Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) WHO/HBSC o utjecaju pandemije COVID-19 na zdravlje i dobrobit učenika u 22 zemlje Europske regije SZO, uključujući Hrvatsku, 27. lipnja 2023:
- Dob, spol i klasa: kako je pandemija COVID-19 utjecala na djecu školske dobi u Europskoj regiji SZO: https://apps.who.int/iris/handle/10665/369715
- Mreža skrbi: važnost socijalne podrške za adolescente u Europskoj regiji SZO tijekom pandemije COVID-19: https://apps.who.int/iris/handle/10665/369716
- Kretanje neistraženim teritorijem: zatvaranje škola i iskustva adolescenata tijekom pandemije COVID-19 u Europskoj regiji SZO: https://apps.who.int/iris/handle/10665/369723
- Suočavanje s krizom: iskustva s pandemijom COVID-19 te mentalno zdravlje i dobrobit adolescenata u Europskoj regiji SZO: https://apps.who.int/iris/handle/10665/369474
Osnovni rezultati:
Ukupno je 15-30% adolescenata izjavilo da je pandemija COVID-19 imala negativne posljedice na različitim područjima njihovih života, kod 32–49% učenika radi se o neutralnom i kod 28–48% učenika o pozitivnom utjecaju. Dječaci su iskazali pozitivne učinke češće od djevojčica u gotovo svim zemljama i regijama, a veća je vjerojatnost da će mlađi adolescenti (11 i 13 godina) iskusili pozitivne učinke od starijih učenika i učenica (15 godina).
Negativni utjecaji najčešće su bili vezani uz mentalno zdravlje, tjelesnu aktivnost i školski uspjeh dok su pozitivni učinci bili vezani uz odnose s obitelji i prijateljima.
Prosječno 13% utvrdilo je negativan dok je 31% utvrdilo pozitivan učinak pandemije COVID-19 u većini područja njihovih života. Učenice su češće ukazale na negativan utjecaj pandemije u većini područja njihova života od učenika.
Prosječno 42% adolescenata izvijestilo je o pozitivnim učincima u gotovo polovici područja a 31% u većini područja. Samo u Moldaviji i Srbiji veći udio učenika i učenica je ukazao na pozitivan utjecaj pandemije nego u Hrvatskoj.
Podrška obitelji bila je najvažniji faktor u rješavanju utjecaja COVID-19 pandemije, praćeno podrškom učitelja i kolege iz razreda.
Najslabiji izvor podrške bili su vršnjaci.
U prosjeku je bilo 138 dana da su škole bile zatvorene između siječnja 2020. i prosinca 2022. u 22 zemlje i regije uključene u ovo istraživanje. Uključene su samo oni dani u kojima je na nacionalnoj razini zabranjen rad svih odgojno-obrazovnih ustanova.
Raspon broja dana zatvaranja škola u zemljama i regijama bio je od 0 u Finskoj do 243 u Njemačkoj i 341 u Italiji. Prema ovoj metodologiji, u Hrvatskoj se radilo o 61 danu kada odgojno-obrazovne ustanove na nacionalnoj razini nisu bile otvorene, te je u 6 zemalja manje takvih dana a u 16 više.
Za svakih 100 dana kada su škole bile zatvorene, vjerojatnost da će učenici doživjeti veći školski pritisak povećao se za 74%.
Adolescenti koji su iskusili veću podršku od strane kolega iz razreda i učitelja osjećali su manji školski pritisak i manje negativni utjecaj pandemije na školski uspjeh.
Više od četvrtine učenika i učenica i to osobito starijih djevojke (15 godina) izvijestili su da je pandemija COVID-19 imala negativan ili vrlo negativan utjecaj na njihov školski uspjeh.
U prosjeku, 32% učenika je odgovorilo da je pandemija imala pozitivan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, 38% ni negativan ni pozitivan utjecaj, a 30% negativan utjecaj.
U Hrvatskoj je 26% učenika ustvrdilo da je pandemija ima negativan utjecaj na njihovo mentalno zdravlja i dobrobit. U svega 5 zemlja manje je učenika na čije mentalno zdravlje i dobrobit je pandemija negativno utjecala.
Prosječno 38% djevojčica i 23 % dječaka izjavilo je da pandemija COVID-19 negativno utjecala na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit. Najveće spolne razlike uočene su u Češkoj, Litvi i Italiji (23, 22 odnosno 21 postotni bod), a najniži u Republici Moldaviji (7 postotni bod) i Kazahstan (1 postotni bod). U Hrvatskoj se radi o 19% učenika i 31% učenica te je u 5 zemalja utvrđena veća spolna razlika nego u Hrvatskoj.
Zaključno, pandemija i to posebno zatvaranje škola negativno je utjecalo na zdravlje i dobrobit starijih učenica. Kod mlađih učenika negativan utjecaj je manje izražen. Mali broj dana na nacionalnoj razini zatvorenih odgojno-obrazovne stanove u Hrvatskoj rezultirao je visokim udjelom učenika i učenica koji ukupno pozitivno ocjenjuju pandemije (Hrvatska je 3.) kao i utjecaj pandemije na mentalno zdravlje i dobrobit (Hrvatska je 6.)