Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu osnovan je 1996. godine kao Hrvatski zavod za medicinu rada, koji je u okviru pristupnih pregovora Republike Hrvatske i Europske unije 2009. godine izrastao u multidisciplinarnu ustanovu na nacionalnoj razini. Zavod objedinjuje i unapređuje stručne aktivnosti u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u cilju poboljšanja radnih uvjeta, sprječavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, očuvanje zdravlja radnika i povećanja učinkovitosti gospodarstva Republike Hrvatske. Odlukom Vlade RH i stupanjem na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti NN 100/2018 od 14.11.2018., prema Članku 273., Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) preuzima sve poslove i radnike HZZZSR-a te sukladno tome, počevši od 01. siječnja 2019. godine, Zavod (HZZZSR) nastavlja sa radom kao Služba za medicinu rada HZJZ-a.
1
Vještačenjem i izdavanjem mišljenja o profesionalnim bolestima
2
Vještačenjem i izdavanjem mišljenja o ozljedama na radu
3
Donosimo ocjene o zdravstvenoj sposobnosti za rad putem drugostupanjskog povjerenstva
4
Provodimo edukaciju stručnjaka zaštite na radu putem seminara (prezentacija zaštitne opreme, ukazivanje na moguće rizike povezane s tim, upoznavanje sa važećim propisima i sl.)
Odjel za profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad
Odjel za ozljede na radu
Odjel za očuvanje radne sposobnosti i zdravlje na radu
Odjel za prevenciju psihosocijalnih rizika sa savjetovalištem
Odjel za vještačenje i ocjenu radne sposobnosti s dijagnostikom i savjetovalištem
Odjel za unapređenje djelatnosti medicine rada
Odjel za unapređenje uvjeta rada sa savjetovalištem
Odjel za edukaciju u medicini eada s centrom za komunikacijske vještine u edukaciji
Odjel za informiranje i međunarodnu suradnju u zaštiti zdravlja radnika
Odjel za sportsku medicinu
Odjel za kineziologiju
Odjel za evaluaciju i monitoring zdravlja s procjenom učinaka okoliša i modeliranjem rizika
Odjel za ostale evidencije u medicini rada
O profesionalnim bolestima
Profesionalne bolesti su bolesti u potpunosti uzrokovane dužim, neposrednim štetnim utjecajem procesa rada i uvjeta rada, a obilježava ih izrazita i specifična povezanost sa zanimanjem, odnosno djelovanjem štetnosti na radnom mjestu. Profesionalna bolest najčešće je uzrokovana jednim uzročnim čimbenikom, za kojeg je poznato i dokazano da uzrokuje upravo takvu bolest. Težina bolesti odgovara razini i trajanju izloženosti te se profesionalne bolesti uglavnom pojavljuju nakon višegodišnje ekspozicije štetnom čimbeniku.
Bolesti vezane uz rad su bolesti uzrokovane s više uzročnih čimbenika, pri čemu je radno mjesto samo jedan od mogućih uzročnika. Budući da radni uvjeti nisu jedini i nedvojbeni uzročnik zdravstvenih oštećenja, takve bolesti se ne smatraju profesionalnima, nego bolestima vezanim uz rad
Bolesti pogoršane radom su bolesti koje nisu uzročno povezane s radnim mjestom, dakle radni procesi i uvjeti rada nisu jedan od uzročnika, ali ih oni mogu bitno pogoršati.
Profesionalne bolesti je važno razlikovati od bolesti vezanih uz rad i bolesti pogoršane radom, jer za razliku od profesionalnih bolesti, na temelju bolesti vezanih uz rad i bolesti pogoršanih radom ne mogu se ostvariti posebna prava u sustavu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.
Postupak priznavanja profesionalne bolesti
Postupak priznavanja profesionalne bolesti radi ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja pokreće se popunjavanjem tiskanice „Prijave o profesionalnoj bolesti“ (https://www.hzzo.hr/zastita-zdravlja-na-radu/profesionalna-bolest/). Jedan dio tiskanice ispunjava poslodavac, a drugi dio liječnik obiteljske medicine nakon dobivenog mišljenja nadležnog specijaliste medicine rada. Uz popunjenu tiskanicu prilaže se prikupljena medicinska i druga dokumentacija kojom se može dokazati da je nastanak bolesti uzročno-posljedično vezan uz proces rada. Dokumentacija se podnosi regionalnom uredu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) nadležnom prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe, a može i regionalnom uredu odnosno područnoj službi prema sjedištu poslodavca.
Rok za podnošenje prijave o profesionalnoj bolesti odnosno zahtjeva je 8 dana od dana dijagnosticiranja profesionalne bolesti od strane specijaliste medicine rada. Ukoliko se prijava ne podnese u roku od najdulje 3 godine od navedenog roka, gubi se pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Sve prijave o profesionalnoj bolesti prosljeđuju se u Službu za medicinu rada HZJZ-a, gdje se potvrđuje ili otklanja profesionalni uzrok bolest. Na temelju stručnog mišljenja specijaliste medicine rada Službe za medicinu rada HZJZ-a, HZZO daje ili odbija pravo iz zdravstvenog osiguranja na temelju profesionalne bolesti.
Sve priznate profesionalne bolesti u Republici Hrvatskoj upisuju se u Registar profesionalnih bolesti pri Službi za medicinu rada HZJZ-a.
Registar profesionalnih bolesti Službe za medicinu rada HZJZ-a ustrojen je sa svrhom praćenja pojavnosti i trendova, analize dijagnosticiranih i priznatih profesionalnih bolesti u Republici Hrvatskoj, te njihovih zdravstvenih i širih društvenih posljedica.
U Registru profesionalnih bolesti postoje slijedeći podaci:
Zdravstvene ustanove i specijalističke ordinacije te specijalisti medicine rada koji su proveli postupak dijagnosticiranja profesionalnih bolesti,
Podaci o oboljelom radniku u kojeg je dijagnosticirana profesionalna bolest, uključujući dob, spol, stručnu spremu, radni staž na radnom mjestu koje je uzrok profesionalne bolesti,
Gospodarstvene djelatnosti poslodavaca u čijim su se radnim procesima javile profesionalne bolesti, klasificirane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti,
Zanimanja radnika u kojih je dijagnosticirana profesionalna bolest, klasificirana prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja,
Vrste štetnosti i štetni radni uvjeti koji su uzrokovali profesionalnu bolest, klasificirani prema Zakonu o listi profesionalnih bolesti,
Vrste profesionalnih bolesti klasificirane prema Zakonu o listi profesionalnih bolesti,
Profesionalne bolesti klasificirane prema MKB -10 (10. revizija Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema)
Podaci o privremenoj i trajnoj radnoj nesposobnosti koja je nastala kao posljedica profesionalne bolesti.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o profesionalnim bolestima se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o profesionalnim bolestima.
Registar profesionalnih bolesti izazvanih azbestom
Registar radnika oboljelih od profesionalnih bolesti izazvanih azbestom Službe za medicinu rada HZJZ-a obuhvaća sve profesionalne bolesti izazvane azbestom, koje su dijagnosticirane u specijalističkim ordinacijama i zdravstvenim ustanovama od strane specijalista medicine rada. Dijagnosticiranje, priznavanje i registriranje profesionalnih bolesti provodi se prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Zakonu o listi profesionalnih bolesti, Zakonu o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu i Pravilniku o uvjetima i načinu praćenja zdravstvenog stanja, dijagnostičkim postupcima kod sumnje na postojanje profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom te mjerilima za priznavanje profesionalne bolesti uzrokovane azbestom. Bolesti izazvane azbestom ujedno se potvrđuju od strane Službe za medicinu rada HZJZ-a i priznaju od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ovakav postupak priznavanja profesionalnih bolesti omogućuje potpuno registriranje i praćenje profesionalnih bolesti izazvanih azbestom na nacionalnoj razini.
Registar profesionalnih bolesti izazvanih azbestom obuhvaća slijedeće podatke:
Zdravstvene ustanove i specijalističke ordinacije te specijalisti medicine rada koji su proveli postupak dijagnosticiranja profesionalnih bolesti izazvanih azbestom,
Podaci o oboljelom radniku u kojeg je dijagnosticirana profesionalna bolest izazvana azbestom, uključujući dob, spol, stručnu spremu, radni staž na radnom mjestu koje je uzrok profesionalne bolesti,
Gospodarstvene djelatnosti poslodavaca u čijim su se radnim procesima javile profesionalne bolesti izazvane azbestom, klasificirane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti,
Zanimanja radnika u kojih je dijagnosticirana profesionalna bolest izazvana azbestom, klasificirana prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja,
Vrste profesionalnih bolesti izazvane azbestom klasificirane prema Zakonu o listi profesionalnih bolesti,
Profesionalne bolesti izazvane azbestom klasificirane prema MKB -10 (10. revizija Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema).
Registar 2009–2024
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o profesionalnim bolestima izazvanima azbestom se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o profesionalnim bolestima izazvanima azbestom.
Savjetovalište za psihosocijalne rizike na radnom mjestu
Radno mjesto, zajedno sa svojim zahtjevima i obilježjima, može imati značajan utjecaj na mentalno zdravlje radnika. S obzirom na porast izazova s kojima se susreće radno aktivna populacija, unutar Službe za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu pokrenuto je Savjetovalište za psihosocijalne rizike na radnom mjestu.
Savjetovalište predstavlja stručan i siguran prostor za podršku, informiranje i savjetovanje o mentalnom zdravlju radno aktivne populacije. Njegov je cilj pomoći radnicima u prepoznavanju i učinkovitijem suočavanju s izazovima u radnom okruženju, kao i u očuvanju i unaprjeđenju mentalnog zdravlja. Uz podršku radnicima, Savjetovalište pruža i stručnu pomoć poslodavcima u planiranju i provedbi aktivnosti usmjerenih na stvaranje zdravijeg i sigurnijeg radnog okruženja.
USLUGE SAVJETOVALIŠTA
Pružamo potpuno anonimne i besplatne usluge, bez potrebe za uputnicom:
Individualno savjetovanje uživo za radno aktivnu populaciju
Telefonsko i e-mail savjetovanje za radno aktivnu populaciju
Edukativne aktivnosti s ciljem jačanja znanja o psihosocijalnim rizicima i unapređenju mentalnog zdravlja na radnom mjestu
Stručno savjetovanje za poslodavce, stručnjake zaštite na radu, specijaliste medicine rada, stručnjake iz područja ljudskih resursa itd.
Potrebno je osigurati termin putem telefona ili e-pošte.
Adresa Savjetovališta:
Radoslava Cimermana 64a, Zagreb
Radno vrijeme:
Individualna savjetovanja održavaju se srijedom od 12:00 do 20:00 sati, a stručna savjetovanja po dogovoru.
Za više detalja o radu Savjetovališta, pogledajte priloženi letak.
Svi dokumenti
Kontakt forme
Odaberite temu upita*
HZJZ – Služba za medicinu rada
Radoslava Cimermana 64a, Zagreb
Radno vrijeme: 8–16 h
Sa strankama: 9–14 h
Pošaljite nam upit
MR - Općenito
Pošaljite nam upit
MR - Općenito
Ako nam se želite obratiti putem maila ili telefona:
Sigurnost na radu je pojam koji se koristi u području zaštite na radu kod opisivanja uvjeta rada na radnom mjestu, utvrđivanja svih rizika kojima su radnici izloženi i procjene njihove razine te mjera koje treba poduzimati kako bi se osigurao siguran rad radnika.
O osobnoj zaštitnoj opremi
Uporaba osobne zaštitne opreme (OZO) obvezna je pri izvođenju radnih zadatka gdje rizici za zdravlje i sigurnost radnika nisu dovedeni na prihvatljivu razinu primjenom osnovnih pravila zaštite na radu i odgovarajućom organizacijom radnih zadataka. Odabir osobne zaštitne opreme obavlja se na osnovu rizika utvrđenih u procjenom rizika za određeno radno mjesto, a izabrana osobna zaštitna oprema mora osigurati najveću moguću razinu zaštite radnika uz uvjet da omogućava normalno odvijanje radnih aktivnosti te da je udobna radniku.
Kako bi se osigurala sigurnost i zaštitu zdravlja radnika, osobna zaštitna oprema koja se koriste mora:
biti oblikovana i izrađena u skladno s propisanim tehničkim zahtjevima,
biti namjenski izrađena za zaštitu pred očekivanim rizicima i ne smiju uzrokovati veće rizike za sigurnost radnika;
odgovarati stvarnim uvjetima na mjestu rada;
odgovarati specifičnim ergonomskim potrebama;
biti izrađena tako, da ih korisnik može pravilno prilagoditi na jednostavan način.
Poslodavac je dužan omogućiti predstavnicima radnika da od ponuđene osobne zaštitne opreme koja odgovaraju tehničkim zahtjevima nakon probnog korištenja, izaberu onu koje im najbolje odgovara, a u okviru osposobljavanja za rad na siguran način mora osposobiti radnike za pravilnu uporabu odabrane osobne zaštitne opreme što uključuje i praktično pokazivanje načina njene uporabe.
U mnogim je zanimanjima rad je nezamisliv bez zdrave kože ruku, koja je prva obrana od vanjskih utjecaja, posebno od utjecaja nadražljivaca, alergena, karcinogena, otrova ili različitog mehaničkog djelovanja. Rukavice za zaštitu ruku su dio osobne zaštitne opreme, koja mora osigurati odgovarajući stupanj zaštite od različitih opasnosti prisutnih u radnom procesu. Još nešto više o osobnim zaštitnim sredstvima, te o zaštiti ruku možete preuzeti iz priloga.
Da bi rukavice pružile najveću moguću zaštitu, potrebno je koristiti ih i održavati na odgovorajući način. Kako to činiti pri radu s organskim otapalima pogledajte na letku
Uporaba osobne zaštitne opreme, prava i obveze radnika i poslodavca te stavljanje OZO na tržište u Republici Hrvatskoj regulirani su kroz više zakonskih propisa.
Zakon o zaštiti na radu propisuje da u slučajevima kada pravilima zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama nije moguće otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac mora osigurati odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu i skrbiti da ih radnici koriste pri radu te je dužan osigurati da ona u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Poslodavac ne smije staviti u uporabu osobnu zaštitnu opremu koja nije izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i koja nije ispravna. Osobnu zaštitnu opremu na kojoj su nastale promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika dužan je isključiti iz uporabe. Proizvođač osobne zaštitne opreme je dužan prilikom proizvodnje primijeniti propise zaštite na radu uz poštivanje odgovarajućih ergonomskih načela te, uz svaki komad osobne zaštitne opreme, izdati tehničke upute i upute za uporabu. Uvoznik, odnosno trgovačko društvo koje stavlja u promet osobnu zaštitnu opremu, je dužan osigurati upute na hrvatskom jeziku. Radnik je dužan pri radu pravilno upotrebljavati osobnu zaštitnu opremu i nakon njene primjene istu treba očistiti prema uputama proizvođača te vratiti i skladištiti na prikladnom mjestu.
Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava implementira EU direktivu 89/656 o minimalnim zahtjevima koje mora ispunjavati osobno zaštitno sredstvo da bi ostvarilo svoju svrhu. Ovaj pravilnik propisuje opće obveze poslodavca u svezi osobnih zaštitnih sredstava koja radnici koriste pri radu, te obvezu poslodavca glede ocjene i izbora osobnih zaštitnih sredstava, obavještavanja, savjetovanja i suradnje s radnicima.
Uredba (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ kojom se utvrđuju zahtjevi za projektiranje i proizvodnju osobne zaštitne opreme (OZO) koja treba biti stavljena na raspolaganje na tržištu, kako bi se osigurala zaštita zdravlja i sigurnosti korisnika, te utvrđuju pravila o slobodnom kretanju OZO-a u Uniji.
oprema projektirana i proizvedena da je pojedinac nosi ili drži u svrhu zaštite od jedne ili više opasnosti za njegovo zdravlje ili sigurnost;
zamjenjive komponente za opremu iz točke (a) koje su bitne za njezinu zaštitnu funkciju;
sustavi za priključivanje za opremu iz točke (a) koje pojedinac ne drži niti nosi, koji su projektirani za priključivanje te opreme na vanjsku napravu ili pouzdano vanjsko sidrište, koji nisu projektirani da budu trajno pričvršćeni i koji ne zahtijevaju pričvršćivanje prije uporabe.
Kategorije OZO prema riziku
Prema Prilogu I ove Uredbe OZO je raspoređena prema kategoriji rizika od kojeg štite korisnika u sljedeće skupine:
Kategorija I.
Kategorija I. obuhvaća samo sljedeće minimalne rizike:
površinske mehaničke ozljede;
kontakt sa sredstvima za čišćenje slabog djelovanja ili produljeni dodir s vodom;
dodir s vrućim površinama čija temperatura ne prelazi 50°C;
ozljeda očiju zbog izlaganja sunčevoj svjetlosti (ne tijekom promatranja Sunca);
atmosferski uvjeti koji nisu ekstremne prirode.
Kategorija II.
Kategorija II. obuhvaća rizike koji nisu navedeni u kategorijama I. i III.;
Kategorija III.
Kategorija III obuhvaća samo rizike koji mogu izazvati vrlo ozbiljne posljedice poput smrti ili trajnih zdravstvenih posljedica povezano sa sljedećim:
tvarima i smjesama opasnim za zdravlje;
atmosferama u kojima nedostaje kisika;
štetnim biološkim uzročnicima;
ionizirajućim zračenjem;
okolišem s visokim temperaturama čiji su učinci usporedivi s onima temperature zraka od barem 100 °C;
okolišem s niskim temperaturama čiji su učinci usporedivi s onima temperature zraka od – 50 °C ili niže;
padom s visine;
strujnim udarom i radom pod naponom;
utapanjem;
posjekotinama pri radu s ručnom motornom pilom;
visokotlačnim mlazovima;
prostrijelnim ranama ili ubodima nožem;
štetnom bukom.
Prilog II ove Uredbe navodi bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koji se primjenjuju na svu OZO, a to su:
Načelo projektiranja
Neškodljivost OZO
Udobnost i učinkovitost
Upute proizvođača i informacije
Potvrde o EZ ispitivanju tipa i odluke o odobrenju koje su izdane na temelju Direktive 89/686/EEZ ostaju na snazi do 21. travnja 2023. osim ako isteknu prije tog datuma, a Uredba se primjenjuje od 21. travnja 2018.
Odredbom članka 131. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 147/2020, 119/2021, 156/2022, 33/2023), propisani su poslovi koje Hrvatski zavod za javno zdravstvo treba obavljati na području praćenja stanja i unapređenja sigurnosti na radu. Jedan od tih poslova je vođenje registra radnika izloženih pojedinim štetnostima, opasnostima i naporima kada to nalažu propisi iz područja sigurnosti na radu. Temeljem Priloga VI. Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima (NN 091/2018, 1/2021) zavod nadležan za zaštitu zdravlja na radu, što je od 1. siječnja 2019. godine Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mora biti upoznat s uvjetima ili okolnostima izlaganja svakog radnika karcinogenim, mutagenim i/ili reproduktivno toksičnim kemikalijama.
U cilju izrade navedenoga registra izrađen je ovaj obrazac koji je potrebno precizno i točno popuniti. Molimo vas da u obrascu ispunite sva polja kako se traži, odnosno izaberete ponuđeni odgovor (dvostruko kliknuti na kućicu za odgovor koji ste izabrali, kliknite „potvrđeno“, odnosno „checked“ i OK) te ispunjen obrazac vratite na e-mail adresu sonja.damjanovic-desic@hzjz.hr ili zlatko.saric@hzjz.hr.
Pravilnikom o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim štetnostima pri radu (NN br. 129/20) propisana je obveza poslodavcima da o prvoj uporabi bioloških agensa skupine 2., 3. i 4. dostave podatke ustrojstvenoj jedinici medicine rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i to 30 dana prije početka rada. Moraju se poslati i podaci o prvoj uporabi svakog sljedećeg biološkog agensa skupine 4. i svakog sljedećeg novog biološkog agensa skupine 3. kada poslodavac sam privremeno klasificira taj biološki agens. Isto tako, moraju se poslati podatci o stručnjaku zaštite na radu (ime, razina osposobljenosti), nalazi iz procjene rizika (priroda, stupanj i trajanje izloženosti), vrstu biološkog agensa i predviđene mjere zaštite i preventivne mjere.
U cilju izrade navedenoga registra izrađen je ovaj Obrazac za prijavu izloženosti biološkim štetnostima pri radu koji je potrebno precizno i točno popuniti. Molimo Vas da u obrascu ispunite sva polja kako se traži, odnosno izaberete ponuđeni odgovor (dvostruko kliknuti na kućicu za odgovor koji ste izabrali, kliknite „potvrđeno“, odnosno „checked“ i OK) te ispunjen obrazac vratite na e-mail adresu zlatko.saric@hzjz.hr.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo između ostalih javnozdravstvenih aktivnosti, provodi praćenja stanja i unapređenja sigurnosti na radu. Jedan od tih poslova je vođenje registra radnika izloženih pojedinim štetnostima, opasnostima i naporima kada to nalažu propisi iz područja sigurnosti na radu. Preventivne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost djelatnika koji su u radu izloženi citotoksičnim lijekovima propisuje EU Direktiva 2004/37/EC za zaštitu radnika od rizika povezanih s izloženosti karcinogenima, koja nalaže zemljama članicama EU provedbu preventivnih mjera.
U cilju izrade novog registra radnika izloženim citotoksičnim lijekovima, u skladu s aktualnim europskim propisima, izrađen je novi obrazac koji je potrebno precizno i točno popuniti. Molimo vas da u obrascu ispunite sva polja kako se traži, odnosno izaberete ponuđeni odgovor (dvostruko kliknuti na kućicu za odgovor koji ste izabrali, kliknite „potvrđeno“, odnosno „checked“ i OK) te ispunjen obrazac vratite na e-mail adresu tamara.radosevic@hzjz.hr ; dalia.babic@hzjz.hr.
Napomena kod popunjavanja obrasca
kao podloga za ispunjavanje obrasca treba poslužiti vaša procjena rizika u kojoj je poslodavac morao za sve poslove pri kojima radnici dolaze ili mogu doći u doticaj s citotoksičnim lijekovima utvrditi vrstu, stupanj i trajanje izloženosti tim tvarima, utvrditi nivo rizika po sigurnost i zdravlje na tim poslovima te donijeti potrebne mjere za zaštitu zdravlja radnika.
za svakog radnika koji je izložen ili bi mogao biti izložen citotoksičnim lijekovima potrebno je ispuniti po jedan obrazac.
pod točkom 3.7 treba navesti datum od kada je radnik izložen citotoksičnim lijekovima te datum od kada iz bilo kojeg razloga više nije izložen istima.
Obrazac za svakog radnika treba ispuniti svaki put kada nastanu neke promjene kod izlaganja (vrsta tvari, količina kojoj je radnik izložen, dužina izloženosti …) te nakon prestanka izlaganja citotoksičnim lijekovima
a
a
Procjena rizika
Procjena rizika nastanka nekih događaja počela se razvijati u različitim područjima koji nemaju neposrednih dodirnih točaka sa zdravljem ljudi, kao što je npr. ispitivanje kvalitete materijala (rizik pucanja nekog materijala pri određenom opterećenju). Poslije se taj postupak proširio na ispitivanje utjecaja različitih opasnosti i štetnosti na čovjekovo zdravlje. Tako se procjenjivao rizik ozljeda ili smrti u prometnim nesrećama ili se radila procjena rizika oštećenja zdravlja životinja i ljudi različitim otrovima (toksikološka procjena rizika). Američka akademija znanosti (US National Academy of Sciences) je predložila 1984. godine poseban pristup praćenju onečišćenja okoliša i procjeni rizika od oštećenja zdravlja. Prema tom pristupu procjena rizika složen je proces utvrđivanja vjerojatnosti nastanka oštećenja zdravlja kao posljedice djelovanja štetnosti i opasnosti, pri čemu se upotrebljavaju rezultati znanstvenih istraživanja. Taj se proces sastoji od nekoliko stupnjeva, koji obuhvaćaju prepoznavanje opasnosti (engl. hazard identification), procjenu odnosa doza-učinak (engl. risk estimation, dose response assessment), procjenu izloženosti (engl. exposure assessment) i označivanje rizika (engl. risk characterization). Devedesetih godina dvadesetog stoljeća ovaj se princip počeo primijenjivati i u profesionalnim uvjetima, što je dovelo do razvoja procjene rizika oštećenja zdravlja radnika u pojedinim radnim procesima.
Europska zajednica je još 1989. godine u <a href=”https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2025/12/CELEX_31989L0391_HR_TXT.pdf” target=”_blank” rel=”noopener”>Direktivi 89/391/EEZ</a> (<a href=”https://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31989L0391:EN:HTML” target=”_blank” rel=”noopener”>Council Directive 89/391/EEC of 12 June 1989 on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health of workers at work</a>) odredila svojim članicama obvezu izrade procjene rizika, ali je tek Smjernicama (<a href=”https://osha.europa.eu/en/topics/riskassessment/guidance.pdf” target=”_blank” rel=”noopener”>Guidance on risk assessment at work</a>) 1996. godine dala upute o primjeni te Direktive u nacionalnim uvjetima. Tako su pojedine europske države počele primjenjivati ove preporuke, stvarati zakonske propise te nakon toga izrađivati metode za analizu rizika. Preporučene principe Europske zajednice Republika je Hrvatska ugradila u svoje zakonodavtsvo, u Zakon o zaštiti na radu 1996. godine i Pravilnik o izradi procjene opasnosti 1997. godine. Pravilnikom o izradi procjene opasnosti bio je određen način prikupljanja i opseg potrebnih podataka, postupak izrade i tim stručnjaka kompetentnih za procjenu mogućih oštećenja zdravlja. Godine 2014. donošenjem novog <a href=”https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_06_71_1334.html” target=”_blank” rel=”noopener”>Zakona o zaštiti na radu</a> i <a href=”https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_09_112_2154.html” target=”_blank” rel=”noopener”>Pravilnika o izradi procjene rizika</a> promijenjen je pristup procjeni i uvjeti za obavljanje tog postupka.
Što je opasnost, a što rizik?
U procesu procjene rizika potrebno je razlikovati pojmove “opasnost” i “rizik”.
Opasnost (engl. hazard) jest svojstvo ili sposobnost nekog radnog uvjeta (materijal, oprema, metoda ili postupak rada) da uzrokuje oštećenje zdravlja ili uništenje i oštećenje sredstava rada. Prema tome, opasnost se definira kao izvor mogućeg oštećenja i označuje mogućnost da određeni radni uvjeti mehaničke, fizikalne, kemijske, biološke i psihološke prirode oštete zdravlje.
Na primjer, u pogonu metalne obrade postoji čitav niz opasnosti, štetnosti i napora koji mogu u određenim okolnostima ugroziti zdravlje radnika. Tako mogu postojati:
mehanička opasnost zbog uporabe različitih alata i baratanja predmetima obrade,
opasnost od padova pri kretanju na istoj razini ili rada na povišenoj površini,
opasnost od električne struje u slučaju oštećenja električnih vodova ili alata,
kemijske štetnosti pri radu s organskim otapalima pri odmašćivanju ili kod kontakta s nekim metalima pri površinskoj obradi metala ili zbog izloženosti dimovima pri zavarivanju,
prašine metala koji se obrađuje ili prašine sredstava s kojima se metal obrađuje, kao npr. od elektrode s kojom se zavaruje,
ultraljubičasto i infracrveno zračenje pri zavarivanju,
statodinamički napori pri prenošenju predmeta obrade i rada u različitim nefiziološkim položajima tijela.
Hoće li ove opasnosti ugroziti i oštetiti zdravlje radnika ovisi o brojnim čimbenicima, npr. o učestalosti i trajanju izloženosti, načinu kontakta i primjeni različitih mjera zaštite. Tek nakon što se ovi čimbenici uzmu u obzir može se procijeniti je li određena opasnost predstavlja rizik za zdravlje radnika.
Rizik (engl. risk) označuje vjerojatnost da se u radnom procesu prisutna potencijalna opasnost ostvari kao ozljeda ili bolest. Pojmovi opasnosti i rizika katkad se poistovjećuju. No, opasnost je kvalitativan pojam, a rizik je kvantitativno izražena mogućnost da postojeća opasnost doista i dovede do oštećenja zdravlja.
Rizik je rezultanta vjerojatnosti nastanka štetnog događaja i težine posljedice tog istog štetnog događaja u obliku ozljede ili bolesti čovjeka ili štete na imovini i okolišu.
Tako npr. pri izloženosti benzenu od 1 ppm par sati tjedno postoji mala vjerojatnost oštećenja krvotvornog sustava (kratka izloženost, GVI je 1 ppm), ali je moguća posljedica vrlo teška (leukemija je smrtna bolest) i zato je rizik značajan. Nasuprot tome, pri radu s nemehaniziranim ručnim alatima većinu svakodnevnog radnog vremena postoji velika vjerojatnost da dođe do ozljeda šaka, međutim, posljedice su blage, jer se radi o lakih ozljedama tipa ogrebotina, površnih rana ili natučenja, pa će rizik biti nizak.
Što je procjena rizika na radu?
Procjena rizika je postupak analize različitih aspekata nepovoljnih uvjeta rada sa svrhom utvrđivanja razine rizika od nastanka oštećenja zdravlja radnika (ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad) i poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika. Procjena rizika je temeljni akt za provedbu mjera zaštite na radu i svaki je poslodavac, i prema europskom i prema hrvatskom zakonodavstvu, obvezan osigurati njezinu izradu.
Cilj procjene rizika je:
utvrditi opasnosti, štetnosti i napore,
procijeniti razinu rizika u smislu nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad,
odrediti korektivne i preventivne mjere za zaštitu zdravlja radnika.
Procjena rizika daje odgovore na nekoliko ključnih pitanja:
Koje su opasnosti prisutne u radnom procesu i koji su im izvori?
Kolika je vjerojatnost stvarne pojave štetnog događaja, tj. ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad u određenom radnom procesu?
Kakvo oštećenje zdravlja odnosno koje ozljede ili bolesti mogu nastati djelovanjem utvrđene opasnosti?
Koliko su bolesti ili ozljede na radu teške i koliko mogu utjecati na radnu sposobnost radnika?
Koliki je procijenjeni rizik od nastanka oštećenja zdravlja?
Koje preventivne i korektivne mjere treba poduzeti?
Prilikom procjene rizika treba imati na umu nekoliko važnih spoznaja i načela:
Nulti rizik ne postoji.
Razina prihvatljivosti rizika nije određena.
Ne postoji samo jedan „ispravan“ način provođenja procjene rizika.
Procjena rizika mora biti usmjerena na sve aspekte u svezi s radom.
Procjena rizika mora obuhvaćati sve osobe koje bi se mogle zateći na mjestu gdje se posao obavlja.
Rukovodstvo kao i radnici moraju biti u stanju prepoznati što im može naštetiti na radnom mjestu.
Radnici moraju biti uključeni u izradu procjene rizika.
Nesreće se ne moraju dogoditi, njihovo se događanje može spriječiti.
Procjena rizika nije postupak koji se obavi jednom zauvijek; to je trajan proces i mora se s vremena na vrijeme ponavljati.
Procjena rizika mora se obavljati uvažavajući opća načela prevencije.
Procjena rizika je procedura koja se ne može uspješno provesti bez dobre pripreme i koja nema smisla bez stvarne primjene.
O principima i praktičnoj primjeni procjene rizika postoje mnoge smjernice i vodiči, a neki od njih su ovdje navedeni:
Osnovna svrha procjene rizika je omogućiti poslodavcu da poduzme učinkovite mjere zaštite kako bi na najbolji način zaštitio zdravlje radnika. Procjena rizika poslodavcu kazuje koliko je njegov tehnološki proces rizičan za zdravlje i sigurnost radnika i koje sve korektivne i preventivne mjere treba poduzeti. Provođenjem tih mjera poslodavac štiti zdravlje radnika i ujedno zadovoljava obveze koje mu nalaže zakonodavstvo.
RADNIK
Procjena rizika je važan izvor informacija za radnika. Iz procjene rizika radniku je vidljivo što je opasno i štetno u radnom procesu i što mu može ugroziti život i oštetiti zdravlje. Procjena rizika mora biti temelj za edukaciju o zdravstvenim rizicima i za osposobljavanje radnika za rad na siguran način. U postupku provođenja procjene rizika i primjene mjera radnici imaju pravo na osiguranje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu s jedne strane, ali i obvezu sudjelovanja u procjeni i primjeni predviđenih mjera zaštite zdravlja.
STRUČNJAK U ZAŠTITI NA RADU
Procjena rizika je osnovni dokument za primjenu mjera i tzv. „biblija” za sve stručnjake u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu. To je ustvari program i plan rada za stručnjaka ili službu zaštite na radu.
SPECIJALIST MEDICINE RADA
Procjena rizika daje specijalisti medicine rada uvid u razinu rizika za nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad. Procjena rizika također određuje potrebu za prethodnim i periodičnim zdravstvenim pregledima koje provodi specijalist medicine rada. Jedino specijalist medicine rada može ocijeniti kada postoje uvjeti na radu koji zahtijevaju provjeru i kontrolu zdravstvenog stanja radnika.
INSPEKTOR ZAŠTITE NA RADU
Pri kontroli stanja kod poslodavca inspektor zaštite na radu provjerava i uspoređuje podatke u dokumentu procjene rizika i stvarno stanje u radnom procesu.
OSIGURAVATELJ ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
U Republici Hrvatskoj osiguravatelj zdravstvenog osiguranja osigurava prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, kao i neke preventivne aktivnosti. Procjena rizika daje osiguravatelju uvid u rizike na radu koji bi mogli dovesti do ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i ujedno mu omogućava da kod poslodavca kontrolira primjenu mjera za zaštitu zdravlja radnika.
Tko može provoditi procjenu rizika?
Procjena rizika je kompliciran postupak, jer zahtijeva čitav niz tehničkih, tehnoloških, bioloških, psiholoških, medicinskih znanja, koja uključuju poznavanje različitih radnih procesa, štetnog djelovanja radnih uvjeta i mogućih posljedica na zdravlje radnika. Zato je za pravilnu i točnu procjenu rizika neophodno sudjelovanje niza stručnjaka iz različitih područja, inženjera tehničkih usmjerenja, kemičara, psihologa, stručnjaka zaštite na radu, specijalista medicine rada.
Prema propisima iz zaštite na radu do 2014. godine procjenu rizika mogao je obavljati tim stručnjaka u čijem sastavu su bili stručnjaci tehničkog usmjerenja, usmjerenja zaštite na radu, usmjerenja koje odgovara djelatnosti poslodavca i obvezno specijalist medicine rada. Donošenjem novog Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14) i Pravilnika o izradi procjene rizika (NN 112/14) promijenili su se pristup procjeni i uvjeti za obavljanje tog postupka. Prema Pravilniku o izradi procjene rizika, procjenu rizika mogu izraditi osobe ovlaštene za izradu procjene rizika, a za vlastite potrebe to može učiniti sam poslodavac. Prema Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu ovlaštenje za izradu procjenu rizika mogu dobiti fizičke i pravne osobe koje imaju zaposlena najmanje tri stručnjaka zaštite na radu u punom radnom vremenu iz različitih područja tehničkih, biotehničkih, prirodnih ili društvenih znanosti od kojih najmanje jedan mora imati završen studij u polju strojarstva i jedan u polju elektrotehnike ili kemije odnosno kemijskog inženjerstva. Specijalist medicine rada nije više obvezan član tima za izradu procjene rizika, a uvjeti pod kojima poslodavac može sam za svoje potrebe učiniti procjenu rizika nisu određeni.
Koji pristupi procjeni rizika postoje?
Postupak procjene rizika se može provoditi na razini cijele tvrtke, na razini mjesta rada i na razini grupe poslova koje obavlja radnik.
Analiza rizika u cijeloj tvrtki se obično čini kod malih poslodavaca gdje svi zaposleni mogu raditi sve ili većinu poslova u tvrtki. Međutim, kad postoji više poslova koje ne obavljaju isti radnici, analiza na razini tvrtke ne daje odgovor kojem je riziku pojedini radnik izložen i koje mjere treba poduzeti za pojedinog radnika.
Tako npr. u autolimariji postoji nekoliko skupina poslova, kao što su rastavljanje, ugradnja i izravnavanje automobilskih dijelova, kitanje i brušenje dijelova, bojanje temeljnom bojom, špricanje završnim lakom i prenošenje predmeta. Pri tome postoji niz opasnosti za zdravlje, i to mehaničke opasnosti, padovi, prašina, kemikalije, nefiziološki položaj tijela i fizički rad. Ako sve navedene poslove rade svi radnici onda se procjena rizika na razini tvrtke moguće učiniti, jer se onda svi rizici i sve mjere koje treba primijeniti odnose na sve radnike. Međutim, ako pojedini radnici rade na rastavljanju, drugi na kitanju i treći na bojanju, niti rizici ni mjere nisu isti za sve, a to nije vidljivo iz procjene koja prikazuju ukupne rizike. U tom slučaju iz dokumenta neće biti vidljivo npr. tko kao osobnu zaštitnu opremu treba dobiti rukavice, a tko masku.
Kod procjene rizika na razini mjesta rada provodi se analiza poslova na pojedinim mjestima rada, pri čemu pojedini radnik može raditi na više mjesta rada. Procjena rizika daje mjere zaštite za poslove koji se obavljaju na pojedinom mjestu rada, ali nadležnom rukovoditelju ostaje da sam određuje koje mjere će primijeniti kod kojeg radnika s obzirom na to koje poslove radnik radi. Zato procjena rizika na razini mjesta rada ne daje “konačan” rezultat odnosno mjere za pojedinog radnika, već taj proces mora završiti rukovoditelj.
Tako kod autolimarije može postojati nekoliko mjesta rada, npr. autolimarska radionica, autolakirnica i skladište. U autolimarskoj radionici se obavlja rastavljanje i izravnavanje, kitanje i brušenje te ugradnja dijelova, a prisutne su mehaničke opasnosti, padovi, prašina i nefiziološki položaj tijela i procjena rizika će dati rizike i mjere za ove rizike. U autolakirnici se obavlja bojanje temeljnom bojom i špricanje završnim lakom, a prisutne su kemikalije, mehaničke opasnosti i padovi. Rizici i potrebne mjere su u autolakirnici drugačiji nego u autolimarskoj radionici. U skladištu je prisutno prenošenje tereta uz koje idu fizički rad, nefiziološki položaj tijela i padovi. Rizici u skladištu su drugačiji nego oni u autolimasrkoj radionici i autolakirnici. Ako pojedini radnik radi i na autolimarskim i na autolakirerskim poslovima, onda se na njega trebaju primijeniti rizici i mjere za ta dva mjesta rada. Ovdje dokument procjene rizika ne daje “konačan” rezultat i neposredni rukovoditelj mora sam utvrditi koje će mjere poduzeti za kojeg radnika.
Analiza na razini grupe poslova se obavlja uzimajući u obzir sve poslove koje radnik obavlja za poslodavca i koji su utvrđeni ugovorom o radu. Procjena rizika se obavlja za sve te poslove i zaključci procjene se odnose na konkretnog radnika i na sve mjere koje se trebaju osigurati za tog radnika.
Ako u autolimariji radnik radi na rastavljanju, ugradnji i izravnavanju dijelova, na brušenju te prenosi teret (autodijelove) onda će procjena rizika utvrditi prisutnost mehaničkih opasnosti, padova, prašine, fizičkog rada i nefiziološkog položaja tijela i dati mjere za smanjivanje rizika. To će biti primijenjivo na konkretnog radnika i nadređeni rukovoditelj neće trebati “završavati” procjenu tako da rizike pojedinih poslova mora “pripajati” pojedinom radniku.
Kakav je postupak procjene rizika?
Procjena rizika obuhvaća fazu pripreme, postupak same procjene rizika i fazu primjene mjera koje su proizašle iz procjene.
U fazi pripreme izrade procjene rizika mora se izraditi akcijski plan prema kojem će se postupak procjene provoditi. Poslodavac je prema zakonu obvezan izraditi procjenu rizika, ali kvalitetna i učinkovita procjena rizika se može dobiti jedino ako poslodavac procjenu čini, ne samo da zadovolji zakonsku obvezu, već da stvarno zaštiti radnika koji mu stvara određenu vrijednost. Zato je jedan od važnih preduvjeta dobre procjene rizika stvarna želja i opredjeljenost poslodavca da se taj posao obavi na stručno kvalitetan način. U sam postupak procjene treba, osim stručnjaka, uključiti rukovoditelje i radnike, jer oni dobro poznaju radni proces. Posebno je nužno informirati radnike o izradi procjene rizika i motivirati ih da aktivno u njoj sudjeluju.
Prije samog procjenjivanja rizika potrebno je prikupiti čitav niz podataka na temelju kojih se procjena može učiniti. Prikupljanje informacija i podataka temelji se na:
Intervjuiranju rukovodstva, stručnjaka i naročito radnika,
Uvidom u dokumentaciju kao što su propisi, tehnološka i organizacijska dokumentacija, stručna literatura, dokumentacija o radnim procesima i procedurama, opremi i materijalima, sigurnosno tehnički listovi, rezultati mjerenja i ispitivanja intenziteta štetnosti, pisane upute, podaci o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima, bolestima vezanim uz rad, bolovanjima, nesrećama ili ozljedama koje su se umalo dogodile, informacije o kvarovima i opasnim događajima, izvješća inspektora ili unutarnjih nadzora.
Postupak procjene rizika obuhvaća nekoliko koraka:
Prepoznanje opasnosti i opasnih situacija pri kojima se opasnost može realizirati kao posljedica u obliku ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad,
Utvrđivanje karakteristika i učestalosti izloženosti na temelju čega se ocjenjuje vjerojatnost nastanka štetnog događaja,
Procjena vjerojatnosti nastanka štetnog događaja i težine posljedice za zdravlje radnika,
Zaključivanje o razini rizika,
Utvrđivanje mjera za smanjivanje rizika i njihov prioritet.
Sama procjena rizika ne znači poboljšanje ako se njezin rezultat ne provede u djelo, odnosno ne poduzmu mjere koje vode rješenju problema i otklanjanju ili bitnom smanjenju rizika. Zato nakon što je sam postupak procjene rizika završen slijedi faza primjene, koja uključuje primjenu mjera za zaštitu zdravlja radnika, mjerenje i ocjenu učinkovitosti uvedenih postupaka te kontinuirano revidiranje procjene i njezino usklađivanje sa stanjem na radnom mjestu, što predstavlja sustav praćenja procjene rizika.
Koju metodologiju za procjenu rizika izabrati?
Dobra i svrsishodna metodologija u području procjene rizika mora omogućiti detaljnu analizu postojećeg stanja i adekvatno vrednovanje rizika. Tako pri analizi stanja treba osigurati sve uvjete za dobru analizu, odnosno osigurati sve potrebne podatke, prepoznati izvore opasnosti, predvidjeti opasne situacije i uzroke mogućih štetnih događaja, utvrditi karakteristike izloženosti i ustanoviti već primijenjene mjere. Pri vrednovanju rizika metodologija mora omogućiti utvrđivanje vjerojatnosti štetnog događaja, definiranje posljedice i njene težine u obliku ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolesti vezane uz rad, kvantifikaciju razine rizika, određivanje prioriteta rizika i pripadajućih mjera.
Procjenjivanje rizika obuhvaća nekoliko obveznih koraka; prepoznavanje opasnosti, utvrđivanje karakteristika i učestalosti izloženosti, određivanje vjerojatnosti nastanka i težine ozljeda ili bolesti, procjenjivanje razine rizika i planiranje mjera zaštite.
Prepoznavanje opasnosti
Identifikacijom ili prepoznavanjem opasnosti utvrđuje se biološka priroda opasnosti i tip oštećenja zdravlja koju može izazvati. U radnim uvjetima, u ovoj fazi procjene rizika nužno je opasnost prepoznati, odnosno uočiti. Tako je npr. pri radu u ljevaonici potrebno uočiti prisutnost buke ili prašine silicijevog dioksida, a u proizvodnji obuće mogućnost izlaganja benzenu iz ljepila ili prisutnost statičkog naprezanja pri stalnom nefiziološkom položaju tijela. Da bi određeni radni uvjet bio prepoznat kao opasnost, nužno je poznavati karakteristične štetne učinke različitih tvari ili radnih uvjeta. Tako je potrebno znati da buka oštećuje sluh, da silicijev dioksid uzrokuje silikozu, benzen uzrokuje citopenije i leukemije, a statičko naprezanje pospješuje razvoj bolesti sustava za kretanje.
Procjena rizika od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti vezanih za rad obavlja se s obzirom na mogućnost djelovanja različitih opasnosti, štetnosti i napora. Opasnosti obuhvaćaju mehaničke opasnosti, padove i rušenja, električnu struju, požar i eksploziju te vruće i hladne tvari. Štetnosti uključuju kemijske tvari, prašine, biološke štetnosti, buku, vibracije, zračenja, mikroklimatske uvjete i karakteristike rasvjete, a napori obuhvaćaju statodinamičke i psihofiziološke napore. Dok se opasnosti uvijek realiziraju kao ozljede, štetnosti i napori vrlo rijetko rezultiraju ozljedama, već pretežno završavaju kao profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad.
Za identifikaciju opasnosti koriste se različite klasifikacije, kao što su npr.
Popis opasnosti prema dokumentu Osnovne postavke procjene rizika (Risk Assessment Tool) Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU Occupational Safety and Health Agency – EU OSHA)
Utvrđivanje karakteristika izloženosti
U ovoj fazi procjene rizika određuju se karakteristike izloženosti, jer se na temelju njih procjenjuje vjerojatnost nastanka posljedica. Za to je potrebno znati koja razina štetnosti uzrokuje oštećenje zdravlja i izaziva bolest. Tako je potrebno znati da će višegodišnja izloženost buci intenziteta većeg od 90 dB tijekom punoga radnog vremena sigurno dovesti do gubitka sluha, ali da pri povremenom jednosatnom izlaganju buci od 95 dB neće nastupiti nagluhost. Benzen će uzrokovati pancitopeniju samo pri koncentracijama višim od 50 ppm, a leukemiju i pri nižim koncentracijama.
Utvrđivanje karakteristika izloženosti radnika nekoj štetnosti znači procjenu i određivanje razine, učestalosti i trajanja izloženosti. Potrebno je, gdje god je to moguće, izmjeriti intenzitet štetnosti i uporediti ga s dopustivim koncentracijama za kemijske štetnosti ili s graničnim vrijednostima za fizikalne štetnosti. Ako je riječ o naporima koje nije moguće izmjeriti, kao što je npr. psihičko opterećenje, nefiziološki položaj tijela ili statičko opterećenje, ostaje da se to procijeni. Ovdje je, osim određivanja intenziteta opasnosti i štetnosti, potrebno utvrditi i trajanje i kontinuitet izloženosti, način i intenzitet rada i mogućnost kontakta štetnosti s ljudskim organizmom. To znači da je za procjenu rizika važna npr. ne samo prisutnost štetnih kemikalija u radnom procesu, već i koliko dugo radnik radi u onečišćenoj radnoj atmosferi, ima li prekide rada, obavlja li lagan ili teški fizički rad, je li u izravnom kožnom kontaktu sa štetnom tvari i postoji li mogućnost udisanja para, plinova ili prašina.
U ovom postupku neophodno je uzeti u obzir i primjenu mjera zaštite, bez obzira radi li se o tehničkim mjerama (npr. hermetizacija procesa) ili o upotrebi osobne zaštitne opreme (npr. rukavice, čepići za uši, respirator, kaciga), jer se mjerama zaštite može štetan utjecaj rada bitno umanjiti, pa čak i potpuno otkloniti. Tek se analizom svih navedenih podataka može provesti adekvatna procjena, tj. odrediti kolika je vjerojatnost da se u radnom procesu neka opasnost i štetnost ostvari kao ozljeda na radu, profesionalna bolest ili bolest vezana uz rad.
Određivanje vjerojatnosti nastanka i težine ozljeda ili bolesti Procjenjivanje razine rizika
Konačni rezultat u procjeni rizika od oštećenja zdravlja jest označivanje rizika konkretnom brojkom. Razina rizika proizlazi iz vjerojatnosti da opasnost uzrokuje oštećenje zdravlja i iz težine posljedičnog oštećenja zdravlja. To znači da je potrebno odrediti vjerojatnost da nastane oštećenje zdravlja te vrstu i težinu ozljede, profesionalne bolesti ili bolesti vezane uz rad. Vjerojatnost nastanka oštećenja zdravlja proizlazi iz kombinacije intenziteta opasnosti i štetnosti, trajanja izloženosti i primjene mjera zaštite, a težina se može iskazivati različitim pokazateljima, kao što su stupanj težine ozljede, kronicitet bolesti, potreba za liječenjem, trajanje privremene spriječenosti za rad, utjecaj bolesti ili ozljede na radnu sposobnost i životnu aktivnost.
Plan mjera za smanjivanje razine rizika zapravo je zaključak cijelog postupka, pri čemu se prikazuju mjere i obveze koje poslodavac mora provesti da bi otklonio ili smanjio rizik i držao ga pod kontrolom. Plan mora sadržavati rokove, osobe zadužene za provedbu i način kontrole nad provedbom mjera. Pri planiraju mjera treba poštovati njihov prioritet, važnost i učinkovitost u smanjivanju rizika. Prioritet u primjeni mjera je:
Uklanjanje opasnosti, tj. zamjena opasnog s neopasnim je najbolja mjera za zaštitu zdravlja. Da bi se npr. uklonila opasnost od djelovanja organskih otapala u boji, najbolje je zamijeniti boju na bazi organskih otapala s bojom na bazi vode, jer tako se opasnost može potpuno ukloniti.
Zamjenom opasnog s manje opasnim smanjuju se rizik oštećenja zdravlja, kao npr. zamjena koncentrirane kiseline razrijeđenom, zamjena teških predmeta koje treba prenositi s manjim i lakšim teretima.
Kolektivne zaštitne mjere su ustvari prostorno odjeljivanje izvora opasnosti kako ne bi djelovala na radnika, kao što je ograđivanje ili izolacija stroja kao izvora buke, ventilacija koja bi kemikaliju „odvela“ od radnika.
Ukoliko nije moguće učiniti ništa kako štetnost ne bi „došla“ do radnika treba radnika „ograditi“ od tog djelovanja tako da se koristi osobna zaštitna oprema. Kao što je vidljivo osobna zaštitna oprema sigurno nije primarni izbor u odabiru zaštitnih mjera, iako je to često slučaj.
Organizacijske mjere su važne, iako se u praksi ne koriste dovoljno često. Sastoje se prvenstveno u skraćenju vremena izloženosti tako da se kombiniraju različiti poslovi ili da se radnici rotiraju na pojedinim poslovima.
Mjere koje su vezane uz radnika odnose se na postupanje radnika (osposobljavanje za rad na siguran način, upute za rad, znakovi) i na zdravstveno stanje radnika (preventivni prethodni i periodični pregledi).
OiRA - internetski interaktivni alat za procjenu rizika
Europska agencija za zaštitu na radu (European Occupational Safety and Health Agency – EU OSHA) razvila je, na temelju nizozemskog programa RI&E, internetski interaktivni alat za procjenu rizika (https://oiraproject.eu/hr). OiRA je besplatan, na internetu dostupan i korisniku pristupačan način procjene rizika, koji omogućuje mikro i malim poslodavcima da na jednostavan način provedu postupak procjene rizika, uključujući prepoznavanje opasnosti, ocjenjivanje rizika te donošenje i provođenje mjera za zaštitu zdravlja radnika. EU-OSHA je dala OiRA alat na besplatno raspolaganje svim europskim zemljama članicama kako bi se omogućilo stvaranje standardiziranih sektorskih alata za procjenu rizika na bilo kojem jeziku Europske unije.
Ciljevi OiRA-e na europskoj razini su:
povećati broj mikro i malih poslodavaca u Europi koji su proveli postupak procjene rizika,
putem pravilne procjene rizika doprinijeti smanjenju broja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, te poboljšanju radnih uvjeta i
biti pomoć poslodavcima da postanu konkurentniji rezanjem troškova koji proizlaze iz ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolovanja.
Ciljevi OiRA-e na nacionalnoj i sektorskoj razini su:
putem internetske stranice staviti praktične i jednostavne OiRA alate na raspolaganje mikro i malim poslodavcima i promovirati njihovo korištenje,
doprinijeti nacionalnim ciljevima smanjenja broja profesionalnih bolesti i ozljeda na radu.
Ciljevi OiRA-e na razini poslodavca:
demistificirati proces procjene rizika,
poticanjem uporabe OiRA alata osigurati sigurnost i zdravlje radnika kao obvezu poslodavca i
poboljšati učinkovitost tvrtke.
Alat je u uporabi od 2010. godine i mnoge europske zemlje su se uključile u njegovo prevođenje na nacionalne jezike i primjenu u praksi. Republika Hrvatska je 2016. godine počela s izradom interaktivnog alata za procjenu rizika na hrvatskom jeziku. U 2017. godini Služba za medicinu rada HZJZ-a (bivši HZZZSR) je sudjelovala u izradi OiRA alata na hrvatskom jeziku u okviru radne skupine koju je osnovalo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Alat treba biti usklađen s hrvatskim zakonodavstvom i usmjeren na pojedine gospodarstvene sektore. Obzirom da poslodavci moraju imati procjenu rizika, OiRA alat može dovesti do uštede za malog poslodavca, što je jedan o ciljeva akcijskog plana Vlade Republike Hrvatske.
Koji su najčešći problemi u procjeni rizika?
Iako se u Europi i u Hrvatskoj već nekoliko desetljeća provodi postupak procjene rizika, još uvijek postoje problemi u njenoj primjeni kod svih poslodavaca, bez obzira na veličinu i gospodarsku djelatnost. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu je 2008. godine sažela najuobičajenije pogreške u publikaciji <a href=”https://osha.europa.eu/en/publications/e-facts/e-fact32/view” target=”_blank” rel=”noopener”>E-Facts No 32 Common errors in the assessment process</a> i dala praktične preporuke. Ti primjeri mogu pomoći u izbjegavanju sličnih pogrešaka u praksi.
Najčešće pogreške su:
<ul>
<li>Ne uključiti u procjenu rizika radnike koji imaju praktična znanja o procesu rada koji se procjenjuje,</li>
<li>Povjeriti provedbu procjene rizika osobi koja nije kompetentna obaviti sve potrebne zadatke,</li>
<li>Osloniti se samo na upute za rad bez uključivanja radnika,</li>
<li>Ograničiti se samo na kontrolne liste,</li>
<li>Zaboraviti na poslove koje se obavljaju povremeno i rijetko,</li>
<li>Zanemariti rizike čiji učinci nastaju nakon dugotrajne izloženosti,</li>
<li>Izostaviti pojedine opasnosti prisutne na radnom mjestu,</li>
<li>Zanemariti podatke o ozljedama i bolestima,</li>
<li>Nepotpuno procijeniti rizike,</li>
<li>Ne utvrditi trajanje i karakteristike izloženosti,</li>
<li>Ne uzimati u obzir osnovne principe prevencije,</li>
<li>Ne konzultirati ili ne uključiti radnike u odlučivanje o preventivnim akcijama,</li>
<li>Smatrati procjenu rizika jednokratnom obvezom,</li>
<li>Nedovoljno nadgledati učinkovitost mjera.</li>
</ul>
Više o pogreškama i preporukama možete pročitate u Praktičnoj smjernici za izradu procjene rizika.
Rizici na radnom mjestu
Radnici su tijekom radnog procesa izloženi čitavom nizu opasnih i štetnih radnih uvjeta, koji mogu u određenim okolnostima uzrokovati oštećenja zdravlja. Ti uvjeti obuhvaćaju opasnosti, štetnosti i napore. Opasnosti su mehaničke opasnosti, padovi i rušenja, električna struja, požar i eksplozije te vruće i hladne tvari, štetnosti obuhvaćaju kemijske tvari, biološke i fizikalne štetnosti, a napori statodinamičke i psihofiziološke napore. Opasnosti uvijek rezultiraju ozljedama na radu, a štetnosti i napori najčešće uzrokuju profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad. Štetnosti i napori samo rijetko uzrokuju ozljede, kao što su npr. kemijska opeklina pri djelovanju kiseline na kožu, oštećenje rožnice pri zavarivanju zbog djelovanja ultraljubičastog zračenja, puknuće bubnjića pri djelovanju eksplozivne buke ili prolaps intervertebralnog diska pri podizanju teškog tereta. Štetnosti i napori u pravilu uzrokuju bolesti; profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad. Iako štetnosti i napori imaju jednake posljedice, razdijeljeni su u dvije grupacije, jer se štetnosti mogu objektivizirati mjerenjem, dok se napori u načelu procijenjuju, a samo ponekad se mogu objektivizirati mjerenjem, kao što je npr. mjerenje težine tereta koji se podiže.
Zdravstveni rizici u gospodarstvu Republike Hrvatske
U razdoblju od 2005. do 2007. godine u Hrvatskom zavodu za medicinu rada (sada Služba za medicinu rada HZJZ-a) provedeno je istraživanje o prisutnosti opasnosti i štetnosti u hrvatskom gospodarstvu. Ovdje možete pročitati rezultate tog istraživanja.
Opasne tvari su kemikalije koje imaju nadražujuće, nagrizajuće, otrovno, štetno, kancerogeno, mutageno i reproduktivno toksično djelovanje na zdravlje ljudi odnosno imaju zapaljiva, eksplozivna i korozivna svojstva. Opasnost od pojedine kemikalije ovisi o njenim fizikalnim, kemijskim i toksičnim svojstvima.
Zakon o kemikalijama (18/13) definira opasne kemikalije kao tvari i smjese koje ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti te opasnosti za zdravlje ili okoliš. Dakle, temeljem važećeg Zakona o kemikalijama opasne kemikalije definiraju se kao:
tvari i pripravci koji ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti, opasnosti za zdravlje ili okoliš utvrđene Direktivom 67/548/EEZ (Direktiva o opasnim kemikalijama, Dangerous Substance Directive (DSD)) i Direktivom 1999/45/EZ (Direktiva o opasnim preparatima; Dangerous Preparation Directive (DPD))
tvari i smjese koje ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti, opasnosti za zdravlje ili okoliš utvrđene u 2. – 5. dijelu Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.
Uredba (EZ) br. 1272/2008 (Regulation on classification, labelling and packaging je tzv. CLP Uredba) je nova EU Uredba o razvrstavanju, obilježavanju i pakiranju tvari i smjesa. CLP Uredba izmjenjuje, dopunjuje i djelomično ukida Direktive 67/548/EEZ i 1999/45/EZ. Temeljem članka 60. CLP Uredbe, Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. lipnja 2015. Do spomenutog datuma vrijede prijelazne odredbe CLP Uredbe (članak 61).
Pravilnikom o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija propisani su grafički znakovi (simboli) i oznake upozorenja za opasne tvari i pripravke, oznake upozorenja „R“ za označavanje opasnih tvari i pripravaka te obavijesti „S“ za označavanje opasnih tvari i pripravaka. Temeljem CLP Uredbe, H i P oznake upozorenja i obavijesti zamjenjuju R i S oznake.
Mnogi fizički, kemijski i biološki faktori koji se nalaze u životnom i radnom okolišu imaju karcinogene i mutagene učinke.
Karcinogeni su agensi koji mogu izazvati zloćudnu preobrazbu stanica. Takve stanice zaobilaze normalnu staničnu regulaciju i kontrolu dijeljenja što u konačnici dovodi do stvaranja tumora i metastaziranja (širenja zloćudnih stanica tumora u okolna i udaljena tkiva).
Mutageni su agensi koji uzrokuju promjenu u genetskom materijalu, a djeluju i na somatske (tjelesne) i na zametne stanice. Mutacije somatskih stanica mogu izazvati bolest kod pojedinca, dok se mutacije zametnih stanica prenose na iduće generacije te u potomaka mogu izazvati malformacije, poremećaje i fetalnu smrt.
Važno je napomenuti kako ulogu u pojavi navedenih neželjenih događaja, osim izloženosti karcinogenim i mutagenim faktorima, imaju i genetska predispozicija te životne navike svakog pojedinca.
Kako bi se spriječili štetni učinci karcinogenih i mutagenih agensa na ljudsko zdravlje, potrebno je utvrditi njihovu prisutnost na radnom mjestu i poduzeti odgovarajuće mjere zaštite. Prevencija i rano otkrivanje tih agensa najvažniji su faktori u smanjivanju učestalosti i posljedica njihovih učinaka.
U hrvatskom zakonodavstvu rad s karcinogenim i mutagenim tvarima određen je sljedećim propisima:
Zakon o zdravstvenoj zaštiti određuje obveze poslodavca u provedbi mjera zaštite na radu sa ciljem poboljšanja zaštite zdravlja i sigurnosti radnika u smislu prevencije ili smanjenja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.
Djelatnici u zdravstvu izloženi su na svom radnom mjestu mnogim rizicima od kojih značajno mjesto zauzima opasnost od ubodnih incidenata koji najčešće nastaju pri aplikaciji terapije ili dijagnostičkim procedurama. Vrlo su česti ubodi upotrijebljenim (kontaminiranim) iglama. Te ozljede značajne su ne toliko zbog težine ozljede koliko zbog opasnosti od prenošenja zaraze. U praksi je prepoznato više od 20 patogena koji na taj način mogu prenijeti zarazu, ali se kao najopasnije navode zaraze virusom hepatitisa B (HBV), virusom hepatitisa C (HCV) i virusom humane imunodeficijencije (HIV).
Obveza poslodavca je da o svakoj ozljedi oštrim predmetom obavijesti Službu za medicinu rada HZJZ-a tako da ispuni obrazac Prilog I i u roku od najdulje mjesec dana pošalje ga na elektronsku adresu zrinjka.marinic@hzjz.hr
Poslodavac je obvezan u svojoj evidenciji imati popunjene obrasce iz Priloga I. i Priloga II. ovoga pravilnika.
Upute za ispunjavanje obrazaca možete pogledati ovdje.
Obveza je poslodavca i da o ozljedi oštrim predmetom obavijesti i nadležnog osiguravatelja, odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, što može također učiniti na obrascu Prilog I.
Odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (NN 85/12) propisuju se mjere za sprječavanje, suzbijanje i praćenje bolničkih infekcija unutar zdravstvenih ustanova, ordinacija privatne prakse i u stacionarima ustanova za stare i nemoćne osobe te način rada Bolničkog povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija i Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja. U sklopu svake zdravstvene ustanove djelatnici su dužni prijaviti svom Bolničkom povjerenstvu između ostalog i svaki ubodni incident koji se dogodi tijekom rada. Na osnovu dostavljenih podataka putem Bolničkih izvješća, Povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja donosi Godišnje izvješće o sprječavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj.
Prijevod na hrvatski jezik Direktive Vijeća 2010/32/EU o provođenju Okvirnog sporazuma o sprečavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu koji su sklopili HOSPEEM i EPSU dostupan je ovdje.
Rizici pri radu s biološkim agensima
Biološki agensi definirani su Pravilnikom o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (NN br. 155/08) prema kojem biološki agensi označavaju mikroorganizme, uključujući i takve koji su bili genetski modificirani, stanične kulture i čovječje endoparazite, koji su u mogućnosti uzrokovati bilo kakvu zarazu, alergiju ili trovanje. Sukladno navedenom pravilniku biološki agensi razvrstani su u četiri skupine s obzirom na razinu rizika od zaraze.
U skupinu 1 spadaju oni biološki agensi za koje nije vjerojatno da će uzrokovati bolest kod ljudi.
U skupinu 2 spadaju oni koji mogu uzrokovati bolest kod ljudi i mogli bi biti opasni po radnike, ali nije vjerojatno da će se raširiti u okolinu. Za biološke agense skupine 2 obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje.
U skupinu 3 spadaju oni koji mogu uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavlja ozbiljnu opasnost za radnike. Također mogu predstavljati rizik za širenje u okolinu, no obično za predstavnike ove skupine bioloških agenasa postoji djelotvorna profilaksa ili liječenje.
U skupinu 4 spadaju oni biološki agensi koji mogu uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavljaju ozbiljnu opasnost za radnike te mogu predstavljati veliki rizik za širenje u okolinu. Za ovu skupinu obično ne postoji djelotvorna profilaksa ili liječenje.
U Prilogu I Pravilnika naveden je Nepotpuni popis aktivnosti tijekom kojih posljedica može biti izloženost radnika biološkim agensima. Te aktivnosti se odnose na:
rad u pogonima za proizvodnju hrane,
rad u poljoprivredi,
poslove kod kojih dolazi do doticaja sa životinjama i/ili proizvodima životinjskog porijekla,
rad u zdravstvu uključujući i jedinice za izolaciju i mrtvačnice,
rad u kliničkim, veterinarskim i dijagnostičkim laboratorijima (osim u dijagnostičkim mikrobiološkim laboratorijima),
rad u pogonima za odlaganje otpada te za čišćenje otpadnih voda.
Sukladno Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (NN br. 155/08), pri bilo kojoj aktivnosti koja vjerojatno uključuje rizik od izlaganja biološkim agensima, potrebno je u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene opasnosti utvrditi prirodu, stupanj i trajanje izloženosti radnika, kako bi se omogućila procjena bilo kakvog rizika po njihovo zdravlje ili sigurnost te određivanje potrebnih mjera.
Pravilnikom su također utvrđene obveze poslodavaca kao i mjere koje je poslodavac dužan primijeniti, s naglaskom na primjenu preventivnih mjera. Jedna od najvažnijih preventivnih mjera je i cijepljenje radnika. Hrvatski zavodom za javno zdravstvo osmislio je tablicu cijepljenja u kojoj su navedena obvezna i preporučena cijepiljenja za radnike koji rade na radnim mjestima s povećanom opasnosti od izloženosti biološkim agensima za koje postoje raspoloživa cjepiva. Tablicu cijepljenja možete naći ovdje.
Sukladno Pravilniku poslodavac je dužan voditi evidenciju radnika izloženih biološkim agensima skupine 3. i/ili 4. U članku 13. Pravilnika navedeno je kako je poslodavac dužan o prvoj uporabi bioloških agensa skupine 2., 3. i 4. izvijestiti nadležna tijela inspekcije i Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (u nastavku Zavod), najmanje 30 dana prije početka rada. Zavod je osmislio obrazac o izloženosti radnika biološkim agensima na radu, s potrebnim podacima za vođenje registra, koji poslodavci moraju popuniti za svakog radnika koji je izložen ili bi mogao biti u slučaju incidenta izložen tim agensima. Obrazac o izloženosti radnika biološkim agensima na radu te upute o popunjavanju i slanju obrasca možete naći ovdje.
Rizici u poljoprivredi
Poljoprivreda je djelatnost s vrlo visokim rizikom po zdravlje i sigurnost osoba koje se njome bave. Prema podacima Europske agencije za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (European Agency for Safety and Health at Work – EU OSHA) stopa teških i smrtnih ozljeda u djelatnosti poljoprivrede u Europskoj Uniji je na visokom drugom mjestu, odmah iza djelatnosti građevinarstva.
Sustav “Praćenja utjecaja toplinskih valova na zdravlje” biti će u funkciji od 15. svibnja do 15. rujna u kojem će Državni hidrometeorološki zavod (u daljnjem tekstu: DHMZ) izvještavati o nastupanju toplinskog vala tj. da je dosegnut prag visokih temperatura u jednoj ili više regija.
Obzirom da u rizičnu skupinu spadaju i radnici koji rade na otvorenom, Služba za medicinu rada HZJZ-a na svojim internetskim stranicama je objavio poveznicu upozorenja DHMZ-a koja možete pogledati ovdje. Napominjemo da se na našoj stranici nalazi i smjernica „Rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura“ kao pomoć u organizaciji rada u tim uvjetima.
U zadnjem desetljeću uočava se trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi. Svijet već sada osjeća štetne učinke koji će se vjerojatno i povećati zbog toplinskih valova. U Europi je već zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, pa je stoga Ministarstvo zdravlja izradilo “Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine”.
Upozorenje na hladnoću
U zimsko vrijeme često čujemo prognoze o prodoru hladnog zraka diljem Europe. Izuzetno hladno vrijeme povećava smrtnost i predstavlja veliki rizik za zdravlje mnogih ljudi, posebno ranjivih skupina. Izloženost niskim temperaturama, bilo u unutarnjem ili vanjskom prostoru, može različito djelovati na zdravlje, od blagih simptoma do ozbiljnih ili po život opasnih zdravstvenih stanja. Stoga je potrebno znati kakve rizike nam hladnoća donosi i za to se pravovremeno pripremiti.
Državni hidrometeorološki zavod je pripremio upozorenja o hladnim valovima u Republici Hrvatskoj koja će tijekom perioda od 1. prosinca 2017. godine do 1. ožujka 2018. godine biti objavljivana i na stranicama Službe za medicinu rada HZJZ-a, radi pravovremene zaštite zdravlja cjelokupnog stanovništva, a posebno osoba u riziku, poput radnika koji rade na otvorenom. Napominjemo da HZZZSR (sada Služba za medicinu rada HZJZ-a ima smjernicu za rad na otvorenom u uvjetima niskih temperatura koja uvelike može pomoći kod organizacije rada u navedenim uvjetima.
Rad na otvorenom na visokim temperaturama
U Republici Hrvatskoj u ljetnim mjesecima temperatura zraka prelazi 30 °C pa radnici koji obavljaju određene poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu, poljoprivredi, poslovi na montaži, intervencijama itd., rade u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima. U hrvatskom zakonodavstvu iz područja zaštite na radu nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uvjeta rada radnika na otvorenom na visokim temperaturama kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje na radnom mjestu.
Iz tog razloga je naša Služba izradila smjernicu za rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura.
Osim korištenja smjernice prilikom organiziranja rada na otvorenom pri visokim temperaturama, HZZZSR (sada Služba za medicinu rada HZJZ-a) omogućuje vam da pomoću kalkulatora toplinskog stresa sami odredite toplinsko opterećenje radnika, a omogućujemo vam i uvid u sustav “Praćenja utjecaja toplinskih valova na zdravlje” koji će biti u funkciji od 1. svibnja do 15. rujna u kojem će Državni hidrometeorološki zavod (u daljnjem tekstu: DHMZ) izvještavati o nastupanju toplinskog vala tj. da je dosegnut prag visokih temperatura u jednoj ili više regija.
Pošto se u zadnjem desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi, a svijet već sada osjeća štetne učinke koji će se vjerojatno i povećati zbog toplinskih valova Ministarstvo zdravlja izradilo je “Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine”.
Psihosocijalni rizici
Brojne promjene u svijetu rada posljednjih desetljeća odrazile su se na psihosocijalno radno okruženje. Prepoznati su novi rizici u svijetu rada – psihosocijalni rizici koji dovode do stresa na radu, a posljedično i do mnogobrojnih negativnih ishoda za radnike i organizacije.
Psihosocijalnim rizicima smatraju se svi aspekti posla koji proizlaze iz lošeg planiranja, organizacije i upravljanja poslom te loše socijalne klime u kojoj se rad odvija, a rezultiraju negativnim psihološkim, fizičkim i socijalnim ishodima kod radnika. Iako su neki poslovi po svojoj prirodi stresniji od drugih, u svakom poslu radnik može biti izložen negativnim psihološkim, socijalnim i fizikalnim utjecajima iz psihosocijalnog radnog okruženja koji mogu dovesti do doživljaja stresa kod radnika te na taj način dugoročno negativno djelovati na njegovo zdravlje i dobrobit.
Psihosocijalni rizici i stres na radu jedan su od najizazovnijih problema u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu s kojim se suočavaju organizacije diljem svijeta. Stres negativno djeluje na sve sudionike u organizaciji te značajno doprinosi negativnim zdravstvenim i gospodarskim ishodima.
Pravovremenom identifikacijom i adekvatnom procjenom psihosocijalnih rizika, sveobuhvatnim preventivnim pristupom, provođenjem mjera za njihovo uklanjanje i stvaranjem karakteristika zdravog psihosocijalnog radnog okruženja, možemo stvarati zdrava radna mjesta i zdrave organizacije u kojima su radnici zadovoljni, motivirani i pozitivnog stava prema svom poslu.
Statodinamički napori sastoje se do dvije komponente, statičke i dinamičke. Statička komponenta odnosi se na dugotrajno zadržavanje istog položaja tijela, dok se dinamička komponenta odnosi na ponavljajuće pokrete (sa ili bez primjene sile) te na ručno rukovanje teretima.
Dugotrajno zadržavanje prisilnog i fiksnog položaja tijela dovodi do poremećene cirkulacije i povećanog mišićnog tonusa (napetosti mišića). Uz navedeni učinak, ovo opterećenje potpomaže i ubrzava degenerativne promjene koštano-mišićnog sustava, te zajedno rezultiraju razvojem bolnih sindroma. Oni se očituju kao osjećaj napetosti i zategnutosti te bolovima u mišićima. Budući da je rad u prisilnom položaju samo jedan od čimbenika koji dovodi do bolesti, radi se uglavnom o bolestima vezanim uz rad.
Ponavljajući pokreti i primjena sile dovode do nastanka ponavljanih mikrotrauma, koje nadvladavaju sposobnost tijela da ih regenerira, te nastaju oštećenja prvenstveno mekih tkiva (mišića, tetiva, hrskavica, sluznih vreća), a mogu se javiti i kompresivni sindromi kod kojih zadebljalo tkivo pritišće na živac. Sve to dovodi do bolesti koje se nazivaju sindromi prenaprezanja. Oštećenja su kronična, tegobe se razvijaju postepeno i pogoršavaju se tijekom vremena. Najčešći simptomi su: mišićni nemir, bolovi, stezanje i grčenje mišića, ukočenost, gubitak mišićne snage i trnci. Sindromi prenaprezanja nastali isključivo radi radnih uvjeta smatraju se profesionalnim bolestima.
Mjere prevencije
Kako da bi se statodinamički napor smanjio na najmanju moguću razinu treba poduzeti sljedeće mjere:
Prilagodba radnog mjesta i radnih uvjeta – Ergonomsko prilagođavanje opreme i radnog okoliša radniku
Organizacijske mjere – izbjegavanje rada na normu, organiziranje prekida rada (odmora) prije pojave umora, aktivni odmor i tjelovježba, rotacija radnih zadataka, , izbjegavanje prekovremenog rada
Individualne mjere – informiranje i educiranje radnika o radnom procesu , zdravstvenim rizicima i mjerama prevencije, te zdravstveni nadzor
Edukacije: Seminari, Tečajevi i Smjernice
Maligni tumori kao profesionalne bolesti
Profesionalni karcinogeni
Mehanizam nastanka malignog tumora
Kriteriji za utvrđivanje profesionalne etiologije malignih tumora
Statistički podaci u Republici Hrvatskoj vezani uz maligna oboljenja profesionalne etiologije
mjere zaštite
Upravljanje stresom na radnom mjestu
Psihosocijalni rizici i stres na radu
Zdravstveni učinci stresa
Procjena psihosocijalnih rizika i mjere prevencije
Radionica s primjenom upitnika za procjenu psihosocijalnih rizika, interpretacijom dobivenih rezultata i osmišljavanjem mjera prevencije za pojedinačne slučajeve
Radionica za radnike uključuje vježbe o učinkovitim i neučinkovitim načinima suočavanja sa stresom
Komunikacijske vještine u radnoj sredini
Vrste komunikacije
Komunikacijski stilovi
Asertivnost
Sukobi
Rad s opasnim tvarima
Zakonodavstvo RH koje se odnosi na reguliranje područja rada s opasnim kemikalijama u radnom okolišu; zaštita zdravlja i sigurnost radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu
Zdravstveni učinci kemijskih štetnosti na radu
Pravilan odabir odgovarajuće osobne zaštitne opreme pri radu s opasnim tvarima
Prva pomoć pri radu s opasnim kemikalijama
Rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura
Zdravstveni rizici pri djelovanju visokih temperatura na organizam
Pravilna prehrana i nadoknada tekućine pri izlaganju visokim temperaturama
Predstavljanje alata za praćenje uvjeta rada pri izlaganju visokim temperaturama (WBGT indeks)
Preporuke vezane za planiranje, poduzimanje, kontroliranje i unaprjeđivanje mjera za smanjenje rizika pri radu na otvorenom u uvjetima visokih temperatura
Radionica s primjerima konkretnih uvjeta rada i predlaganjem mjera za organiziranje rada uz korištenje WBGT indeksa
Rad na otvorenom u uvjetima niskih temperatura
Zdravstveni rizici pri djelovanju hladnoće na organizam
Pravilna prehrana, nadoknada tekućine i pružanje prve pomoći pri izlaganju niskim temperaturama
Predstavljanje alata za praćenje uvjeta rada pri izlaganju niskim temperaturama (Kontrolna lista, Wind chill indeks)
Preporuke vezane za planiranje, poduzimanje, kontroliranje i unaprjeđivanje mjera za smanjenje rizika te za odabir i primjenu osobne zaštitne opreme pri radu na otvorenom u uvjetima niskih temperatura
Radionica s primjerima konkretnih uvjeta rada i predlaganjem mjera za organiziranje rada uz korištenje Wind chill indeksa
Zaštitna odjeća
Sve o OZO za zaštitu tijela s prikazom uzoraka pojedinih vrsta zaštitne i radne odjeće
Edukativni filmovi
Radionica s praktičnim zadacima za pravilan odabir zaštitne i radne odjeće sukladno njihovom obilježavanju, te rizicima i zahtjevima različitih radnih procesa
Osobna zaštitna oprema za zaštitu glave, vrata, očiju i lica
Zakonodavstvo RH koje se odnosi na osobnu zaštitnu opremu
Podjela i karakteristike osobne zaštitne opreme za zaštitu glave, vrata, lica i očiju
Radionica s praktičnim zadacima za pravilan odabir odgovarajuće osobne zaštitne opreme za zaštitu glave, vrata, lica i očiju sukladno njihovom obilježavanju te rizicima i zahtjevima različitih radnih procesa
Ruke su Vaš najvažniji alat
Zdravstveni rizici za ruke i kožu ruku
Sve o zaštitnim rukavicama s prikazom uzoraka pojedinih vrsta rukavica
Edukativni filmovi i vježbe pravilnog skidanja rukavica
Radionica s praktičnim zadacima za pravilan odabir zaštitnih rukavica sukladno njihovom obilježavanju te rizicima i zahtjevima različitih radnih procesa
Osobna zaštitna oprema za zaštitu nogu i stopala
Zakonodavstvo RH koje se odnosi na osobnu zaštitnu opremu
Podjela i karakteristike osobne zaštitne opreme za zaštitu nogu i stopala sukladno normama
Radionica s praktičnim zadacima za pravilan odabir odgovarajuće osobne zaštitne opreme za zaštitu nogu i stopala sukladno njihovom obilježavanju te rizicima i zahtjevima različitih radnih procesa
Osobna zaštitna oprema za zaštitu organa za disanje
Utjecaj kemijskih štetnosti na dišne organe sa zdravstvenog aspekta
Zakonodavstvo RH koje se odnosi na osobnu zaštitnu opremu
Podjela i karakteristike svake pojedine osobne zaštitne opreme za zaštitu dišnih organa
Radionica s praktičnim zadacima za pravilan odabir odgovarajuće osobne zaštitne opreme za zaštitu dišnih organa sukladno njihovom obilježavanju te rizicima i zahtjevima različitih radnih procesa
Osobna zaštitna oprema za zaštitu od pada s visine
Zakonodavstvo RH koje se odnosi na osobnu zaštitnu opremu
Podjela tehnika rada s obzirom na karakteristične uvjete rada pri izvođenju privremenih radova na visini
Podjela i karakteristike svake pojedine komponente OZO za privremeni rad na visini koje tvore odgovarajući sustav
Radionica s praktičnim zadacima za pravilan odabir odgovarajuće osobne zaštitne opreme za zaštitu od pada s visine sukladno njihovom obilježavanju te rizicima i zahtjevima različitih radnih procesa
Buka na radu
Zdravstveni učinci buke na radu
Zakonodavstvo RH koje se odnosi na reguliranje područja buke u radnom okolišu; zaštita zdravlja i sigurnost radnika od izloženosti buci na radu
Obveze poslodavca i primjena mjera zaštite od buke na radu
Zadaci – pravilan odabir odgovarajuće osobne zaštitne opreme za zaštitu sluha sukladno njihovom obilježavanju te rizicima i zahtjevima različitih radnih procesa
Razvoj modela za istraživanje nesreća i nezgoda na radu
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu održava stručni seminar kao aktivnost u sklopu projekta “Razvoj modela za istraživanje nesreća i nezgoda na radu” na kojem je predstavljen razvijeni model, te plan provedbe testiranja modela za istraživanje nesreća i nezgoda na radu (pilot projekt).Seminar je besplatan, namijenjen je stručnjacima zaštite na radu ili osobama koje kod poslodavca obavljaju poslove zaštite na radu, a koje su zainteresirane za istraživanje nesreća i nezgoda na radu, te sudjelovanje u pilot projektu.
Seminar je održan u tri termina i to 3., 6. i 13. lipnja 2016. u dvorani Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, te 8. lipnja 2016. u Sisku u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijska komora Sisak.
Stručni seminari održani za Nezavisne hrvatske sindikate
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu provodi kontinuiranu suradnju s Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS), održavajući stručne seminara za povjerenike radnika za zaštitu na radu.
Prvi u nizu stručnim seminara “Rad na otvorenom u uvjetima niskih temperatura” održan je 12. veljače 2016. godine u prostorijama HZZZSR-a.
Drugi u nizu seminara održan je 11. ožujka 2016. stručni seminar pod nazivom “Osobna zaštitna oprema za zaštitu tijela“. Prisutne su uvodno pozdravili prim. dr. sc. Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i gospodin Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.
Treći u nizu stručni seminar “Ruke su Vaš najvažniji alat” održan je 6. svibnja 2016, a seminar pod nazivom “Rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura“, zbog dodatnog interesa povjerenika radnika za zaštitu na radu održan je u dva termina i to 2. i 10. lipnja 2016., te ujedno četvrti i peti seminar po redoslijedu održavanja.
Šesti u nizu stručnih seminara bio je seminar pod nazivom “Osobna zaštitna oprema za zaštitu od pada s visine“. Ovaj seminar održan je 11. studenog 2016. godine za povjerenike radnika za zaštitu na radu i druge zainteresirane iz sindikata udruženih u NHS.
Sedmi u nizu stručnih seminara održan je 2. prosinca 2016. godine za povjerenike radnika za zaštitu na radu i druge zainteresirane iz sindikata udruženih u NHS. Ovom prilikom održani su seminari pod nazivom: “Osobna zaštitna oprema za zaštitu nogu i stopala” i “Osobna zaštitna oprema za zaštitu glave, vrata, očiju i lica“.
Osmi u nizu stručnih seminara „Izazov: Stres na radu – Prevencijom psihosocijalnih rizika do zdravog radnog mjesta“ zbog velikog interesa povjerenike radnika za zaštitu na radu i druge zainteresirane iz sindikata udruženih u NHS održan je u tri termina i to :
9. ožujka 2017. godine
10. ožujka 2017. godine
31. ožujka 2017. godine
Zahvaljujemo Nezavisnim hrvatskim sindikatima na pomoći u organizaciji seminara, a osobito Mariji Hanževački.
Suradnja u obliku održavanja stručnih seminara između NHS-a i HZZZSR-a nastavlja se i dalje.
Stručni seminari održani za Sindikat trgovine Hrvatske
Uspješna suradnja Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu sa Sindikatom trgovine Hrvatske započela je edukacijom sindikalnih povjerenika po svim regijama Hrvatske. Stručnjaci Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (prim.dr.sc. A. Bogadi Šare, dr.med., dr.sc. M. Bubaš, dr.med., Lj. Ivić, dipl.ing., dr.sc. B. Knežević, dr.med.) održale su seminar o zdravstvenim rizicima, stresu i statodinamičkim naporima u djelatnosti trgovine, te o pravnoj regulativi u zaštiti zdravlja radnika.
Seminari su održani u Splitu (15. travnja 2013.), Osijeku (17. travnja 2013.), Zagrebu (19. travnja 2013.), Rijeci (23. travnja 2013.) i Varaždinu (25. travnja 2013.). Sindikalni povjerenici pokazali su veliki interes za ovu temu i postavljali brojna pitanja iz prakse.
Stručni seminari održani za Državni inspektorat
U cilju promicanja zaštite na radu i zaštite zdravlja Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu pokrenuo je uspješnu suradnji s Odjelom zaštite na radu Državnog inspektorata. U sklopu redovitih stručnih sastanaka i programa edukacije inspektora, stručnjaci Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu održali su predavanja “Ruke su vaš najvažniji alat” i “Rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura”. Susreti su organizirani u područnim jedinicama Državnog inspektorata i to u Splitu (28. veljače 2013.), Varaždinu (5.ožujka 2013.), Zagrebu (8. ožujka 2013.), Rijeci (15. ožujka 2013.) i Osijeku (25. ožujka 2013.). Zahvaljujemo djelatnicima Državnog inspektorata na gostoprimstvu i uspješnoj suradnji.
Tečaj Primjena mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja - izobrazba za specijaliste medicine rada i sporta
Sadržaj osnovnog tečaja je određen Pravilnikom o zdravstvenim uvjetima izloženih radnika i osoba koje se obučavaju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja (NN 80/13) i obuhvaća:
Uvod u zaštitu od ionizirajućeg zračenja; Povijest zaštite od ionizirajučeg zračenja; Vrste ionizirajućeg zračenja; Međudjelovanje ionizirajućeg zračenja s tvari kroz koju prolazi; Izvori ionizirajućeg zračenja; Fizikalne veličine i mjerne jedinice
Mutagenost i karcenogenost, inicijatori, promotori; Somatski učinci i genetski učinci ionizirajućeg zračenja; Testovi mutagenosti i kancerogenosti
Način djelovanja ionizirajućih zračenja na živu tvar; Stohastički i nestohastički učinci ionizirajućeg zračenja; Načela zaštite od ionizirajućeg zračenja
Opasnosti izlaganja ionizirajućem zračenju; Radijacijska bolest; Profesionalne bolesti izazvane ionizirajućim zračenjem; Prva pomoć u slučaju nezgode
Zakonski propisi iz područja zaštite od ionizirajućeg zračenja; Zdravstveni nadzor izloženih radnika i osoba koje se obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja
Dozimetrijski nadzor i vođenja evidencija
Zaključne teme
Završno ispitivanje
Vrednovanje tečaja
Sadržaj i program tečaja za obnovu znanja iz primjene mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja donosi voditelj Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a vidljiv je u najavi tečaja.
Tečaj iz pomorske medicine za specijaliste medicine rada i sporta
Sadržaj tečaja je određen Pravilnikom o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti (NN 93/07, 107/14) i obuhvaća:
Uvod u pomorsku medicinu
Povijest pomorske medicine
Posebnosti pomorske medicine
Pomorska plovidba
Metereologija i oceanografija
Radna okolina pomoraca, brod i brodska postrojenja
Pomorsko pravo i konvencije, zakonodavstvo, pravila i propisi u Republici Hrvatskoj
Standardi medicinskih pregleda
Epidemiologija i tropske bolesti
Zaključne teme
Završno ispitivanje
Vrednovanje tečaja
Smjernice
Smjernice su dokumenti koji utvrđuju stručno prihvaćene principe i postupke u pojedinom području ili u vezi s rješavanjem nekog stručnog problema.
Smjernice nemaju zakonsku snagu, ali su usuglašeni stručni stavovi koji u stručnom smislu imaju snagu propisa. Svojim sadržajem obuhvaćaju upute o prepoznavanju problema, utvrđivanju intenziteta i prioriteta problema i mogućnostima njegovog rješavanja. Smjernice doprinose uvođenju standarda u području njihove primjene te pružaju oslonac pri odabiru optimalnog načina rješavanja problema. Može se reći da rad na osnovi smjernica podiže razinu kvalitete rada u pojedinoj struci.
Brojne promjene u svijetu rada posljednjih desetljeća odrazile su se na psihosocijalno radno okruženje. Prepoznati su novi rizici u svijetu rada – psihosocijalni rizici koji dovode do stresa na radu, a posljedično i do mnogobrojnih negativnih ishoda za radnike i organizacije.
Psihosocijalnim rizicima smatraju se svi aspekti posla koji proizlaze iz lošeg planiranja, organizacije i upravljanja poslom te loše socijalne klime u kojoj se rad odvija, a rezultiraju negativnim psihološkim, fizičkim i socijalnim ishodima kod radnika. Iako su neki poslovi po svojoj prirodi stresniji od drugih, u svakom poslu radnik može biti izložen negativnim psihološkim, socijalnim i fizikalnim utjecajima iz psihosocijalnog radnog okruženja koji mogu dovesti do doživljaja stresa kod radnika te na taj način dugoročno negativno djelovati na njegovo zdravlje i dobrobit.
Psihosocijalni rizici i stres na radu jedan su od najizazovnijih problema u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu s kojim se suočavaju organizacije diljem svijeta. Stres negativno djeluje na sve sudionike u organizaciji te značajno doprinosi negativnim zdravstvenim i gospodarskim ishodima.
Pravovremenom identifikacijom i adekvatnom procjenom psihosocijalnih rizika, sveobuhvatnim preventivnim pristupom, provođenjem mjera za njihovo uklanjanje i stvaranjem karakteristika zdravog psihosocijalnog radnog okruženja, možemo stvarati zdrava radna mjesta i zdrave organizacije u kojima su radnici zadovoljni, motivirani i pozitivnog stava prema svom poslu.
Mišljenje o postupanju SMR-a vezana uz dopust trudne radnice
Pravo na dopust trudne radnice odobrava poslodavac, a ne nadležni specijalist medicine rada/rada i sporta
Prilikom traženja mišljenja od specijalista medicine rada poslodavac ne šalje radnicu na izvanredan pregled niti ne ispunjava uputnicu za pregled (obrazac RA-1), shodno tome ne izdaje se uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti već mišljenje
ne postoji potreba za izvanrednim pregledom jer trudnoća nije promjena u zdravstvenom stanju koja se klasificira kao bolest, prava proizašla iz trudnoće su definirana drugim zakonskim aktima i podaktima
Nadležni specijalist medicine rada/rada i sporta na zahtjev poslodavca izdaje mišljenje o tome jesu li uvjeti na radnom mjestu trudne radnice za nju štetni ili nisu te navesti prijedloge mjera za smanjenje rizika ukoliko isti postoji.
Mišljenje se donosi temeljem procjene rizika za navedeno radno mjesto, a koju je poslodavac dužan dostaviti. Ukoliko podaci o procjeni rizika nisu cjeloviti, a u svrhu donošenja ispravnog mišljenja, za određena radna mjesta može se provesti obilazak radnoga mjesta ili tražiti dodatna mjerenja.
Ako je u mišljenju specijaliste medicine rada/rada i sporta navedeno da su radni uvjeti za radnicu štetni, tada sukladno stavku 5. članka 24. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 152/2022), radnica ostvaruje pravo na dopust samo ako joj poslodavac nije osigurao obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
Temeljem stavka 3. članka 25. Zakona o rodiljnim i roditzeljskim potporama (NN 152/2022), poslodavac je odluku obvezan donijeti u roku od 8 dana od dana zaprimanja zahtjeva trudne radnice, a ako poslodavac u navedenom roku ne donese odluku, smatrat će se da je to pravo priznao od idućeg dana nakon što je taj rok istekao
Zahtjevi koje bi specijalizant, iz područja medicine rada i sporta, trebao zadovoljiti prije dolaska u Službu za medicnu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na odrađivanje dijela programa specijalističkog usavršavanja:
biti najmanje u drugoj polovini 3. ili optimalno u 4. godini specijalističkog usavršavanja
imati odslušan Poslijediplomski specijalistički studij iz područja medicine rada i športa
imati položene ispite iz područja medicine rada s Poslijediplomskog specijalističkog studija, a najmanje ispit iz kolegija Profesionalne bolesti, toksikologija te patologija rada te Ocjena radne sposobnosti
Procjena psihosocijalnih rizika na radu
U skladu s novim Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14), obveza je poslodavca izraditi procjenu psihosocijalnih rizika, a u svrhu prevencije stresa na radu ili u vezi s radom.
Primjer jednog od mogućih alata s kojim se može okvirno procijeniti prisutnost psihosocijalnih rizika na radnom mjestu možete pogledati ovdje.
Uputa o postupanju vezanom uz mikronukleus test u zdravstvenom nadzoru radnika koji rade s citotoksičnim lijekovima
Zbog učestalih pitanja od strane specijalista medicine rada i stručnjaka zaštite na radu o postupanju u zdravstvenom nadzoru radnika koji rade s citotoksičnim lijekovima (mikronukleus test), detaljniju uputu o istom možete pročitati u nastavku.
Služba za medicinu rada HZJZ-a je kao Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) u okviru IPA projekta izradio, a u lipnju 2012. godine objavio Praktičnu smjernicu za rad s karcinogenim i mutagenim tvarima. Obuhvat smjernice je zdravstveni nadzor radnika koji rade ili su na radnom mjestu izloženi karcinogenim i mutagenim agensima. Na osnovi znanstvenih i stručnih znanja zaključeno je da za sada ne postoji test koji izravno mjeri učinke mutageneze/karcinogeneze koje bi se mogle pripisati isključivo izloženosti karcinogenima i mutagenima na radnom mjestu. Ovo dovodi do zaključka da mikronukleus test ne može biti standardni test za biološki monitoring jer ne govori o specifičnom oštećenju mutagenog ili kancerogenog za pojedinog radnika.
Osnovni pristup u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu za radnike koji rade s citotoksičnim lijekovima je procijeniti potencijalni rizik na samom mjestu rada od strane poslodavca odnosno stručnjaka zaštite na radu, provoditi mjere zaštite, te kontinuiranu reevaluaciju provedenih osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14).
U skladu s preporukama iz gore navedene smjernice, HZZZSR je organizirao 3. srpnja 2013. okrugli stol „Svrha mikronukleus testa u zaštiti zdravlja radnika koji rade s citotoksičnim lijekovima“ na kojem su sudjelovali priznati hrvatski stručnjaci kao i predstavnici poslodavaca, radnika i struke, a u kojem je zaključeno, između ostalog, da mikronukleus test u sklopu zdravstvenog nadzora predstavlja tek sekundarnu razinu prevencije i nema dokazanog opravdanja za redovito provođenje kod prethodnog i periodičnog pregleda.
Na našu je inicijativu izrađen algoritam postupanja kod rada s citotoksičnim lijekovima u kojem će biti navedene sve mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije na radnom mjestu odnosno svim mjestima rada radnika koji rukuju ili su izloženi citotoksičnim lijekovima, a to se odnosi prvenstveno na opće mjere zaštite i osobne mjere svakog radnika u skladu s procjenom rizika svakog poslodavca. Dakle, u okviru medicinskog pregleda na individualnoj razini nema dokaza o koristi uporabe mikronukleus testa za pojedinog radnika niti ima značaj u procjeni potencijalnog zdravstvenog rizika za razvoj maligne bolesti.
Sukladno svemu gore navedenom, a obzirom da mikronukleus test nije precizni pokazatelj događanja za rizik pojedinog radnika koji rukuje citotoksičnim lijekovima, Služba za medicinu rada HZJZ-a smatra ovaj test nedovoljno specifičnim i osjetljivim i ne preporuča njegovu standardnu primjenu u zdravstvenom nadzoru.
Zdravstveni pregledi vozača
U Narodnim novinama broj 64/15 od 10.6.2015. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 64/15) i on je stupio na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Prilikom zdravstvenog pregleda potrebno je obratiti pozornost na odredbe članka 8. tog Zakona koji navodi: “Vozačka dozvola za upravljanje vozilima AM, A1, A2, A, B, BE, F i G kategorije izdaje se s rokom važenja od 10 godina. Prilikom produljenja vozačke dozvole vozač je dužan podvrgnuti se zdravstvenom pregledu za vozača u slučaju kada je obveza zdravstvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjerenjem na temelju kojeg je vozačka dozvola izdana.”
Preporuke za HIV testiranje u ordinacijama medicine rada
Radnici koje dolaze na pregled u ordinacije medicine rada i koji bi se u okviru opsega zdravstvenog pregleda prije zaposlenja (najčešće su to radnici migranti i pomorci za inozemne poslodavce) trebali testirati na HIV, trebali bi sa svojim liječnikom razgovarati o putevima prijenosa infekcije, procjeni rizika i značenju HIV testiranja. Radnike koje su došle na HIV testiranje važno je savjetovati prije testiranja. Struktura savjetovanja prije testiranja.
Nakon razgovora s liječnikom/ili savjetnikom osoba koja dobrovoljno pristane na HIV testiranje trebala bi potpisati informirani pristanak.
Testiranje se obavlja iz jednog uzorka krvi, u laboratorijskim uvjetima. Uputnica, uzorak krvi i informirani pristanak trebali bi zbog zaštite privatnosti biti označeni šifrom, bez imena i prezimena testirane osobe. Rezultat testa podiže se isključivo osobno.
Nakon dobivanja rezultata testa osobama se pruža mogućnost savjetovanja nakon testiranja. Ako je rezultat testa pozitivan može se ponuditi pomoć pri upućivanju na medicinsku skrb i liječenje te pružanje psihološke i socijalne podrške.
Harvard step test možete izračunati ovdje. Podaci o bolestima dobiveni upitnikom određuju potrebu za izvanrednim pregledom kod specijaliste medicine rada.
Stručno mišljenje vezano za preventivne preglede prema Zakonu o kemikalijama
Služba za medicinu rada HZJZ-a zaprimila je nekoliko upita od strane specijalista medicine rada vezanih za obavljanje preventivnih pregleda prema Zakonu o kemikalijama (NN br. 18/13). U uputnicama za pregled neki poslodavci kao propis po kojem treba obaviti pregled navode samo članak Zakon o kemikalijama i zahtijevaju svjedodžbu u kojoj je navedeno isto to.
Odredbom članka 19. Zakona o kemikalijama propisano je da pravna, odnosno fizička osoba ne smije zaposliti na radno mjesto na kojem se radi s opasnim kemikalijama osobu bez uvjerenja o obavljenom zdravstvenom pregledu prije početka rada te ih je obvezna upućivati na periodičke zdravstvene preglede sukladno propisima o zaštiti na radu. U Zakonu o kemikalijama nije propisana vrsta i obim pregleda već obveza da se prethodni i periodički pregledi obavljaju sukladno propisima o zaštiti na radu.
Prema Zakonu o zaštiti na radu (NN br. 71/14 i 118/14 ) poslodavac je obvezan izraditi procjenu opasnosti za svako radno mjesto te u procjeni utvrditi koja radna mjesta su poslovi s posebnim uvjetima rada, po kojem osnovu, te koji radnici rade na tim poslovima. Uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje poslova iz članka 3. stavka 1. točke 1 – 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/84) i rokovi u kojima se ponovo provjerava njihova sposobnost za obavljanje tih poslova u pogledu zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti sadržani su u prilogu Pravilnika (Popis poslova s posebnim uvjetima rada, uvjeti koje moraju ispunjavati radnici i rokovi za ponovnu provjeru sposobnosti radnika). U Popisu poslova s posebnim uvjetima rada od točke 24. do točke 55. navedeni su poslovi na kojima je radnik izložen opasnim kemikalijama te uvjeti koje mora ispunjavati da bi mogao raditi na tim poslovima i rokovi za ponovnu provjeru zdravstvene i psihičke sposobnosti.
U uputnici za preventivni pregled radnika koji je na radnom mjestu izložen opasnim kemikalijama pod točkom propis temeljem kojeg treba obaviti pregled može biti naveden članak 19. Zakona o kemikalijama. Kako je već navedeno da se upućivanje na pregled obavlja sukladno propisima o zaštiti na radu, mora biti naveden članak, stavak i točka Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada iz procjene opasnosti poslodavca, za poslove na kojima će radnik raditi ili već radi a zbog čega se upućuje na pregled. Po završenom pregledu specijalista medicine rada u svjedodžbi o obavljenom pregledu mora navesti odredbe Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada jer je sukladno njemu obavio pregled.
Zdravstveni pregledi čuvara i zaštitara
Služba za medicinu rada HZJZ-a je kao HZZSR uputila Ministarstvu unutarnjih poslova zahtjev za davanje upute o postupanju oko primjene posebnih propisa za utvrđivanje opće i posebne zdravstvene sposobnosti zaštitara.
Zakonski i podzakonski propisi temeljem kojih se utvrđuje zdravstvena sposobnost čuvara i zaštitara su slijedeći:
U skladu sa člankom 3. stavkom 2. Zakona o privatnoj zaštiti (NN 68/03, 31/10 i 139/10) pravne osobe mogu u svrhu zaštite svoje imovine angažirati pravnu ili fizičku osobu koja ima odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite ili osnovati vlastitu unutarnju čuvarsku službu.
Prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 05/84), član 3, točka 19, radnici koji obavljaju poslove zaštitara u privatnoj zaštiti kod utvrđivanja zdravstvene sposobnosti podliježu odredbama posebnih propisa: Pravilnik o načinu utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti čuvara i zaštitara u privatnoj zaštiti (NN 38/04, 106/04, 38/08 i 16/11) u kojemu se utvrđuje način i postupak obavljanja zdravstvenih pregleda, popis kontraindikacija za obavljanje poslova čuvara i popis bolesti i stanja koja osobu čine nesposobnom za poslove zaštitara.
Čuvanje ljudi i imovine smatra se poslovima s posebnim uvjetima rada, pitanje je temeljem kojih posebnih propisa se provode pregledi radi utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti djelatnika koji su zaposleni kao zaštitari u unutarnjoj čuvarskoj službi neke pravne osobe. Prema tumačenju Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za pravne i inspekcijske poslove, kod čuvara i zaštitara zaposlenih u pravnoj osobi koja ima organiziranu unutarnju čuvarsku službu, zdravstveni pregledi obavljaju se sukladno odredbama Pravilnika o načinu utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti čuvara i zaštitara u privatnoj zaštiti. Navedenim Pravilnikom propisano je da su čuvari obvezni obaviti periodični pregled svakih pet, a zaštitari svake tri godine.
Radna sposobnost oboljelih od hepatitisa
Kronična bolest jetre navedena je u Pravilniku o posebnim uvjetima rada kao kontraindikacija kod obavljanja poslova koji zahtijevaju teže fizičko opterećenje te u posebnim pravilnicima prema kojima su fizičko opterećenje i smjenski rad bitno obilježje poslova. Od Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora upitom je zatraženo da iznese službene stavove struke o radnoj sposobnosti za srednje teški i teški fizički te smjenski rad kod oboljelih od B i C hepatitisa, kroničnog hepatitisa sa i bez posljedične (kompenzirane) ciroze jetre te u slučajevima kada su kod oboljelih od kroničnog hepatitisa prisutne alteracije jetrenih testova. Na navedeni upit Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora dostavilo je 17.srpnja 2007. mišljenje Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi s popisom odnosne literature. Na našoj stranici dostupni su vam navedeni dokumenti, a odgovor Referentnog centra za virusni hepatitis Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi smatra se smjernicom za budući rad u struci.
Kontrola uspješnosti cijepljenja protiv hepatitisa B
Radnici koji rade s krvlju trebaju se cijepiti protiv hepatitisa B, a nakon uredno provedenog cijepljenja podvrći kontroli titra anti-HBs protutijela.
U Hrvatskoj je od 1994. godine cijepljenje protiv B hepatitisa obvezno za sve one koji su pod povišenim profesionalnim rizikom obolijevanja. Cijepljenje se provodi s 3 doze cjepiva u razmaku od mjesec dana između prve i druge doze te 5 mjeseci između duge i treće doze. Vrlo je djelotvorno jer 95% cijepljenih sa sve 3 doze razvija trajni imunitet.
Prema pojašnjenju dobivenom od Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa, radnici koji su profesionalno izloženi kontaktu s krvlju, nakon uredno provedenog cjepljenja trebaju biti podvrgnuti serološkoj dijagnostici radi utvrđivanja titra anti-HBs protutijela i to nakon 6-8 tjedana po primitku treće-zadnje doze cjepiva. Ako imaju zaštitni titar >10 U/L smatraju se zaštićenima minimalno 15 godina. Ako nisu postigli taj titar protutijela, potrebno im je odrediti kompletne HBV markere, pa ukoliko su negativni (nemaju znakove prirodnog kontakta s HBV-om, dakle HBsAg, anti HBc poz.) potrebno ih je još jednom cijepiti i nakon toga ponovno odrediti titar protutijela
Preporuke za prevenciju profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju
Djelatnici u zdravstvu izloženi su na svom radnom mjestu mnogim rizicima od kojih značajno mjesto zauzima opasnost od ubodnih incidenata koji najčešće nastaju pri aplikaciji terapije ili dijagnostičkim procedurama. Vrlo su česti ubodi upotrijebljenim (kontaminiranim) iglama. Te ozljede značajne su ne toliko zbog težine ozljede koliko zbog opasnosti od prenošenja zaraze. U praksi je prepoznato više od 20 patogena koji na taj način mogu prenijeti zarazu, ali se kao najopasnije navode zaraze virusom hepatitisa B (HBV), virusom hepatitisa C (HCV) i virusom humane imunodeficijencije (HIV).
Odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (NN 85/12) propisuju se mjere za sprječavanje, suzbijanje i praćenje bolničkih infekcija unutar zdravstvenih ustanova, ordinacija privatne prakse i u stacionarima ustanova za stare i nemoćne osobe te način rada Bolničkog povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija i Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja. U sklopu svake zdravstvene ustanove djelatnici su dužni prijaviti svom Bolničkom povjerenstvu između ostalog i svaki ubodni incident koji se dogodi tijekom rada. Na osnovu dostavljenih podataka putem Bolničkih izvješća, Povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja donosi Godišnje izvješće o sprječavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj.
Prijevod na hrvatski jezik Direktive Vijeća 2010/32/EU o provođenju Okvirnog sporazuma o sprečavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu koji su sklopili HOSPEEM i EPSU dostupan je ovdje.
Zdravstvena sposobnost za držanje ili držanje i nošenje oružja- obavijest Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je provelo akciju provjere zdravstvenog stanja osoba kojima su izdana odobrenja za držanje i nošenje oružja, a kod kojih su evidentirane promjene zdravstvenog stanja. Pri tome je utvrđeno da pojedini liječnici obiteljske medicine ne obavještavaju nadležnu medicinu rada o promjeni zdravstvenog stanja osoba koje posjeduju odobrenje za držanje i nošenje oružja.
Povodom toga, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je uputilo dopis o važnosti suradnje liječnika obiteljske medicine i specijalista medicine rada sa svrhom izbjegavanja utvrđenih nepravilnosti i pridržavanja zakonskih obveza. Budući da su propisane moguće novčane kazne i kazne zatvora, mole se liječnici obiteljske medicine i specijalisti medicine rada za nužno pridržavanje zakonskih odredbi. Dopis Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi možete pročitati u cijelosti.
Stručni nadzor
Prema članku 131. Stavak 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN100/2018) HZJZ stručno nadzire sve ordinacije medicine rada koje provode specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika na području Republike Hrvatske. Nadzor stručnog aspekta rada u ordinacijama medicine rada provodi se postupkom definiranim u okviru bilateralnog projekta “MATRA”. Tijekom projekta izrađeni su dokumenti i obrasci koji su testirani u praksi i usuglašeni na zaključnom sastanku s predstavnicima Zdravstvene inspekcije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatske liječničke komore te se nakon toga redovito koriste pri nadzoru stručnom rada u ordinacijama medicine rada.
Prava i obveze poslodavaca, zaposlenika i stručnjaka koji se bave zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu navedena su u domaćem zakonodavstvu. Ovdje možete pronaći poveznice na sve najvažnije hrvatske zakone i propise koji se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
U nastavku možete pronaći sve hrvatske zakonske akte koji se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Za pregledavanje cjelovitog teksta kliknite na željeni naslov.
Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 151/2022)!!! Prestaju važiti sve odredbe Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 149/09., 61/11. i 73/13.) osim članaka 222., 223., 224. i 225
Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (NN 89/15, 94/16, 109/2019)
Pravilnik o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog i redovnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti (NN 70/10)
Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati (NN 62/10)
Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu (NN 146/14)
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/17)
Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća (NN 3/16, 52/17)
Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 32/15, 102/15, 35/17)
Pravilnik o djelatnostima koje se smatraju industrijom (NN 32/15)
Pravilnik o sadržaju, načinu i rokovima zdravstvenih pregleda noćnih radnika (NN 32/15)
Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN 112/14)
Pravilnik o priznanjima i nagradi radi unapređivanja zaštite na radu (NN 91/2021)
Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta, prava na dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava na dopust radnice koja doji dijete (NN 112/11)
Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu trudne radnice, radnice koja je nedavno rodila i radnice koja doji (NN 91/15)
Popis hrvatskih norma za primjenu Pravilnika o tlačnoj opremi (NN 027/2013)
Pravilnik o jednostavnim tlačnim posudama (NN 27/16)
Popis hrvatskih norma za primjenu Pravilnika o jednostavnim tlačnim posudama (NN 027/2013)
Pravilnik o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom visoke razine opasnosti (NN 75/2020)
Rizici na radu
Azbest
Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu (NN 79/07, 139/10, 111/18)
Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu (NN 79/07, 139/10, 111/18)
Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu (NN 79/07, 149/09, 139/10)
Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu (NN 15/2025)
Pravilnik o uvjetima i načinu praćenja zdravstvenog stanja, dijagnostičkim postupcima kod sumnje na postojanjeprofesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom te mjerilima za priznavanje profesionalne bolesti uzrokovane azbestom (NN 134/08)
Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br.1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006 (NN 50/12)
Zakon o dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006 (NN 18/13, 115/18)
Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (NN 53/08, 18/13, 115/18)
Pravilnik o stavljanju izvan snage Pravilnika o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija (NN 60/15)
Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o kemikalijama te o načinu i rokovima dostave podataka iz očevidnika (NN 99/13, 157/13)
Pravilnik o načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od opasnih kemikalija (NN 147/2021)
Pravilnik o uvjetima glede posebnih mjera zaštite na radu s otrovima u pravnim osobama koje rabe otrove u znanstvenoistraživačke svrhe (NN 148/99)
Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10 i 114/22)
Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08)
Pravilnik o provjeri tehničkih rješenja iz zaštite od požara predviđenih u glavnom projektu (NN 88/11)
Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN 62/94, 32/97)
Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN 29/13, 87/15)
Zakon o eksplozivnim tvarima te priozvodnji i prometu oružja (NN 70/17)
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06, 106/07)
Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN 33/16)
Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (NN 26/09, 41/09, 66/10)
Pravilnik o načinu označavanja eksplozivnih tvari (NN 139/2021)
Pravilnik o tehničkim zahtjevima za eksplozivne tvari (NN 146/05, 119/07, 55/13)
Popis hrvatskih normi za primjenu Pravilnika o tehničkim zahtjevima za eksplozivne tvari (NN 042/2008)
Statodinamički napori i rad na računalu
Pravilnik o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu (NN 73/2021)
Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva (NN 35/07)
Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (NN 116/2018)
Pravilnik o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi (NN 103/13)
Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (NN 85/12, 129/13)
Uredba o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te postupanjima u slučaju izvanrednog događaja (NN 24/18, 70/20)
Pravilnik o zdravstvenim uvjetima izloženih radnika i osoba koje se obučavaju za rad upodručju izloženosti (NN 66/18, 36/2022)
Pravilnik o obrazovanju potrebnom za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja, primjenu mjera radiološke sigurnosti i upravljanje tehničkim procesima u nuklearnim postrojenjima (NN 42/18)
Pravilnik o popisu djelatnosti, uvjetima i načinu izdavanja te rokovima važenja odobrenja za djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja i za korištenje izvora ionizirajućeg zračenja (NN 125/06)
Pravilnik o sadržaju te uvjetima, kriterijima i načinu odobravanja plana sanacije (NN 38/18)
Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućeg zračenja u svrhu medicinskog i nemedicinskog ozračenja (NN 42/18)
Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja (NN 53/2018, 6/2022)
Pravilnik o obavješćivanju, registriranju i odobrenjima te prometu izvorima ionizirajućeg zračenja (NN 54/18)
Pravilnik o granicama ozračenja, preporučenom doznom ograničenju i procjenjivanju osobnog ozračenja (NN 38/2018, 8/2022)
Neionizirajuće
Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja (NN 91/10)
Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 146/14)
Pravilnik o zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati radnici koji obavljaju poslove s izvorima neionizirajućeg zračenja (NN 59/16) – stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti odredbe članka 2. točke 23., članka 5, 8 i 9. Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 146/14)
Pojedine profesionalne skupine i djelatnosti
Oružane snage
Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 73/13)
Pravilnik o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za vojnu službu (NN 42/14, 109/16)
Naputak o vremenu i načinu upućivanju novaka na služenje vojnog roka i otpustu iz Oružanih snaga (NN 15/03)
Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (NN 128/99, 16/01, 22/02, 41/08)
Uredba o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (NN 97/12)
Pravilnik o dragovoljnom vojnom osposobljavanju (NN 158/13, 121/16)
Pravilnik o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage RH (NN 37/2024)
Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (NN 128/99, 16/01, 22/02, 41/08)
Uredba o izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (NN 97/12)
Pravilnik o mjerilima i načinu utvrđivanja posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti za osobu koja se prima u policiju i policijskog službenika te o sastavu i načinu rada zdravstvenih komisija u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama (NN 113/2012)
Pravilnik o psihosocijalnoj zaštiti zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova (NN 73/18)
Pravilnik o najmanjim zahtjevima za unapređenje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika zaposlenih u naftnom rudarstvu (NN 40/07)
Pravilnik o najmanjim zahtjevima za unapređenje sigurnosti i zaštite zdravlja zaposlenih u rudarstvu kod površinskih i podzemnih rudarskih radova (NN 40/07)
Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu (NN 75/13, 36/15, 46/17)
Pravilnik o uvjetima i načinu uzimanja krvi i urina od okrivljenika i drugih osoba te o uvjetima koje ovlaštene ustanove i tijela moraju ispunjavati da bi mogle obavljati poslove analize krvi i urina (NN 86/14)
Pravilnik o uvjetima i načinu uzimanja krvi i urina od okrivljenika i drugih osoba te o uvjetima koje ovlaštene ustanove i tijela moraju ispunjavati da bi mogle obavljati poslove analize krvi i urina (NN 86/14)
Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače (NN 51/2024)
Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (NN 130/13, 77/18-ispravak)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (NN 45/14, 72/16, 77/18)
Pravilnik o minimalnim zahtjevima i uvjetima pružanja medicinske skrbi na brodovima (NN 123/2021)
Pravilnik o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti (NN 93/07, 107/14)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti (NN 107/14)
Pravilnik o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade plovila unutarnje plovidbe (NN 4/16)
Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati brod i brodar za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu (NN 026/14)
Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja straže, te obavljanju drugih poslova na brodu kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita mora od onečišćenja (NN 125/05, 126/08, 34/11, 155/13, 29/16)
Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet (NN 54/15)
Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Zaštita pri radu i smještaj posade (NN 32/18)
Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Radiooprema (NN 109/2022)
Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pregrađivanje (NN 54/15)
Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Prijevoz tereta (NN 69/2018)
Pravilnik o primjeni Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine (NN 122/16)
Unutarnji plovni promet
Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda (NN 144/2021)
Pravilnik o plovidbi na unutarnjim vodama (NN 138/15)
Pravilnik o popisu poslova izvršnih radnika željezničkog sustava (NN 53/15)
Pravilnik o izvanrednim događajima u željezničkom prometu (NN 64/09) – ne važi, mjenja ga Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 082/13)
Pravilnik o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti, načinu i postupku utvrđivanja prisutnosti alkohola, opojnih droga i psihotropnih tvari u organizmu izvršnih radnika željezničkog sustava (NN 122/16)
Osobe s invaliditetom
Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom (NN 47/05)
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18, 32/2020)
Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (NN 75/2018)
Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN 75/18)
Uredba o prestanku važenja Uredbe o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN 31/2014)
Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 145/2020)
Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN 75/18)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (145/2020)
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN 75/18)
Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (NN 107/07)
Pravilnik o uvjetima i načinu uzimanja krvi i urina od okrivljenika i drugih osoba te o uvjetima koje ovlaštene ustanove i tijela moraju ispunjavati da bi mogle obavljati poslove analize krvi i urina (NN 86/2014)
Popis opojnih droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (NN 13/2019)
Propisi iz područja sigurnosti na radu doneseni prije 1991. godine i prihvaćeni od Republike Hrvatske
Novi propisi doneseni zbog usklađivanja sa aktima Europske unije u kojima se propisuju i postupanja specijalista medicine rada/ specijalista medicine rada i sporta
U „ Narodnim novinama “ broj 43/2013 objavljen je Pravilnik o vozačkim dozvolama, koji stupa na snagu 01. srpnja 2013. godine.
Novim Pravilnikom usklađuju se uvjeti sa slijedećim Europskim direktivama: Direktiva 2006/126/EZ, 2011/94/EU i 2012/36/EU.
U dodatku ovog Pravilnika propisan je i Popis ograničenja iz zdravstvenih razloga koja se upisuju u kodiranom obliku na uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje vozilima.
Novi Pravilnik o vozačkim dozvolama možete pogledati ovdje.
U „ Narodnim novinama“ broj 56/2013 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama pomorskog zakonika. Ovaj Zakon usklađen je sa Direktivama 2009/20/EZ, 2000/59/EZ i 2009/13/EZ. Preporučamo specijalistima medicine rada/medicine rada i sporta obratiti pozornost na članak 44. navedene izmjene Zakona, prema kojoj je za obavljanje liječničkih pregleda, uz obvezu posjedovanja ovlaštenja potrebno i uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, te članak 142. koji obvezuje ovlaštene zdravstvene ustanove ili ordinacije na ispunjavanje ovih uvjeta do 01. siječnja 2015. godine.
DRUGOSTUPANJSKO POVJERENSTVO ZA OCJENU ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI ZA RAD
Radnik, odnosno poslodavac ima na ocjenu zdravstvene sposobnosti pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka Uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika, Drugostupanjskom povjerenstvu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Zahtjev je potrebno dostaviti u pisanom obliku, a treba sadržavati osnovne osobne podatke (ime i prezime, adresa, kontakt broj telefona) te presliku Uvjerenja koje je predmet prigovora. Zahtjev se šalje e-mailom na lijecnik@hzjz.hr ili poštom na Drugostupanjsko povjerenstvo, HZJZ, Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu, Radoslava Cimermana 64a, 10020 Zagreb. Nakon zaprimanja zahtjeva, bit će vam poslani podaci za uplatu naknade za rad Drugostupanjskog povjerenstva koja iznosi 120,00 eura, osim u slučaju poslova u privatnoj zaštiti kada naknada iznosi 200,00 eura.
Kvote
Utvrđivanje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom – UPUTA ZA POSLODAVCE
Temeljem Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom („Narodne novine“ broj 75/18) u članku 4. stavku 7. propisano je da je Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) određen za izdavanje MIŠLJENJA o tome koja se radna mjesta, zbog posebnih uvjeta rada, a prema postavljenom zahtjevu poslodavca, mogu ili ne mogu izuzeti od mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom. Posljedično tome, takva radna mjesta je moguće izuzeti iz ukupnog broja radnih mjesta na temelju kojih se utvrđuje kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kod poslodavaca koji zapošljavaju najmanje 20 radnika. Ovo mišljenje našeg Zavoda (HZZZSR) biti će temelj zahtjevu poslodavca prema Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kojim će zatražiti suglasnost za izuzeće navedenih radnih mjesta.
UPUTA ZA POSLODAVCE
Molimo poslodavce da nam za potrebe procjene radnih mjesta koja će biti moguće izuzeti od kvote, dostave sljedeću dokumentaciju:
Popis poslova iz Procjene rizika za koje je utvrđeno da spadaju u kategoriju „poslovi s posebnim uvjetima rada“ te za svaki od tih poslova obvezno navedu točku članka 3. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) po kojima su navedeni poslovi upravo „poslovi s posebnim uvjetima rada“;
Popis poslova iz Procjene rizika za koje je utvrđeno da spadaju u kategoriju „poslovi s posebnim uvjetima rada“ sukladno važećim posebnim propisima (poslovi s posebnim uvjetima rada iz članka 3. stavka 1. točke 19. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada), uz obvezno naveden naziv posebnog propisa;
Detaljne opise poslova navedene u točkama 1. i 2. ovih uputa, iz kojih se može zaključiti što sve radnik radi tijekom radnog vremena, koliko dugo, u kojim uvjetima, u kojem položaju tijela i slično.
Zahtjevi se mogu dostaviti:
u pisanom obliku na adresu: Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Radoslava Cimermana 64a, 10020 Zagreb ili
u elektroničkom obliku na e-mail: kvota@hzjz.hr
Bez obzira na način na koji ste poslali svoj zahtjev s pripadajućom dokumentacijom (poštanskim ili elektroničkim putem), obavijest o zaprimljenom zahtjevu i naše mišljenje će uslijediti u elektroničkom obliku te molimo da navedete vašu e-mail adresu.
Ukoliko ste već dostavili zahtjev na našu adresu, a nije uređen prema naprijed navedenim uputama, molimo da ga dopunite s traženom dokumentacijom.
Budući da se ovdje radi o stručnom mišljenju, zakonom nije moguće propisati neki od pravnih lijekova u slučaju kada poslodavac nije zadovoljan mišljenjem.
Također naglašavamo da mišljenje našeg Zavoda (HZZZSR) poslodavac prilaže Zahtjevu za izdavanje suglasnosti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, pa je u tom smislu, u našem obrascu MIŠLJENJE navedena formulacija: „… preporuča se/ne preporuča se…“, a konačnu odluku donosi navedeni Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Stoga, nema svrhe da se poslodavci, s pritužbama ili zahtjevom za pojašnjenje, obraćaju Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Ozljede na radu
Ozljede na radu su ozljede izazvane neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljede uzrokovane naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana.
Bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana također se smatra ozljedom na radu.
Ukoliko osigurana osoba zadobije ozljedu na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana, ista se smatra ozljedom na radu.
Prijava ozljede na radu podnosi se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje temeljem Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti na tiskanici OR u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih postoji obveza osiguranja za slučaj ozljede na radu. Više o postupku prijave ozljede na radu kao i tiskanicu možete pronaći na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje putem ove poveznice.
ONR U RH
U obavljanju djelatnosti propisane Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zaštiti na radu, Služba za medicinu rada HZJZ-a (u daljem tekstu: Služba) obvezana je pratiti stanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i kroz analizu ozljeda na radu.
Izvor podataka za analizu ozljeda na radu su prijave ozljeda na radu koje su ispunili poslodavci i dostavili Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljem tekstu: HZZO), radi ostvarivanja prava utvrđenih Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Jedan primjerak prijave ozljede na radu HZZO dostavlja Službi.
Od početka 2013. godine na snazi je novi obrazac prijave ozljede na radu koji sadrži podatke o ozljedi na radu sukladne metodologiji Europske statistike ozljeda na radu (ESAW metodologija) jer je Republika Hrvatska od početka punopravnog članstva u EU obvezna dostavljati podatke o ozljedama na radu Europskom uredu za statistiku u obliku koji je sukladan ESAW metodologiji.
Slijedom navedenog Služba za medicinu rada HZJZ-a analizira podatke o ozljedama na radu koje su se dogodile na mjestu rada po parametrima koji su sukladni metodologiji Europske statistike ozljeda na radu a to su:
mjesto i vrijeme ozljeđivanja,
podaci o radniku koji je ozlijeđen (spol, državljanstvo, zaposlenički status, zanimanje, osposobljenost iz ZNR i dr.),
podaci o poslodavcu (djelatnost i veličina poslodavca kod kojeg je zaposlen ozlijeđeni radnik),
podaci o vrsti ozljede i ozlijeđenom dijelu tijela, poslu koji je obavljan i prostoru u kojem je obavljan posao kada se radnik ozlijedio, prema specifičnoj aktivnosti i poremećaju koji je doveo do ozljede, načinu nastanka ozljede i materijalnim sredstvima koja su pri tom korištena ili sudjelovala u ozljedi,
medicinski pokazatelji (ozlijeđeni dio tijela, MKB) i pojedinačna analiza za područja djelatnosti u kojima se ozlijedila većina radnika u odnosu na ukupan broj analiziranih ozljeda.
Na osnovu podataka Državnog zavoda za statistiku o broju zaposlenih u RH po granama djelatnosti i podatka o broju ozljeda na radu prijavljenih HZZO-u Služba za medicinu rada HZJZ-a izračuna i stopu ozljeda na radu na 1000 zaposlenih.
2024
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
A – Poljoprivreda , šumarstvo i ribarstvo
B – Rudarstvo i vađenje
C – Prerađivačka industrija
D – Opskrba električnom energijom
E – Opskrba vodom: uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te dj. sanacije okoliša
F – Građevinarstvo
G – trgovina na veliko, popravak motornih vozila i motocikala
H – Prijevoz i skladištenje
I – Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane
J – Informacije i komunikacije
K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L – poslovanje nekretninama
M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
O – Javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje
P – Obrazovanje
Q – Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
R – Umjetnost, zabava i rekreacija
S – Ostale uslužne djelatnosti
2023
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
A – Poljoprivreda , šumarstvo i ribarstvo
B – Rudarstvo i vađenje
C – Prerađivačka industrija
D – Opskrba električnom energijom
E – Opskrba vodom: uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te dj. sanacije okoliša
F – Građevinarstvo
G – trgovina na veliko, popravak motornih vozila i motocikala
H – Prijevoz i skladištenje
I – Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane
J – Informacije i komunikacije
K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L – poslovanje nekretninama
M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
O – Javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje
P – Obrazovanje
Q – Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
R – Umjetnost, zabava i rekreacija
S – Ostale uslužne djelatnosti
2022
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Metapodaci na temelju kojih su izrađena izvješća o ozljedama na radu se ne smiju prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati. Ovdje možete vidjeti izvješća o rezultatima analize metapodataka o ozljedama na radu.
Djelatnici u zdravstvu izloženi su na svom radnom mjestu mnogim rizicima od kojih značajno mjesto zauzima opasnost od ubodnih incidenata koji najčešće nastaju pri aplikaciji terapije ili dijagnostičkim procedurama. Vrlo su česti ubodi upotrijebljenim (kontaminiranim) iglama. Te ozljede značajne su ne toliko zbog težine ozljede koliko zbog opasnosti od prenošenja zaraze. U praksi je prepoznato više od 20 patogena koji na taj način mogu prenijeti zarazu, ali se kao najopasnije navode zaraze virusom hepatitisa B (HBV), virusom hepatitisa C (HCV) i virusom humane imunodeficijencije (HIV).
Pravilnikom o načinu provođenja i mjerama zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda oštrim predmetima (NN 39/2020) određuju se mjere zaštite zdravlja radnika u zdravstvu koji rade u procesima gdje postoji opasnost incidenta s oštrim predmetima i izloženosti krvi i drugim tjelesnim tekućinama.
Obveza poslodavca je da o svakoj ozljedi oštrim predmetom obavijesti Službu za medicinu rada HZJZ-a tako da ispuni obrazac Prilog I i u roku od najdulje mjesec dana pošalje ga na elektronsku adresu zrinjka.marinic@hzjz.hr
Ispunjeni obrazac Prilog II poslodavac čuva u vlastitoj evidenciji.
Upute za ispunjavanje obrazaca možete pogledati ovdje.
Odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (NN 85/12) propisuju se mjere za sprječavanje, suzbijanje i praćenje bolničkih infekcija unutar zdravstvenih ustanova, ordinacija privatne prakse i u stacionarima ustanova za stare i nemoćne osobe te način rada Bolničkog povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija i Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja. U sklopu svake zdravstvene ustanove djelatnici su dužni prijaviti svom Bolničkom povjerenstvu između ostalog i svaki ubodni incident koji se dogodi tijekom rada. Na osnovu dostavljenih podataka putem Bolničkih izvješća, Povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravlja donosi Godišnje izvješće o sprječavanju i suzbijanju bolničkih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj.
Prijevod na hrvatski jezik Direktive Vijeća 2010/32/EU o provođenju Okvirnog sporazuma o sprečavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu koji su sklopili HOSPEEM i EPSU dostupan je ovdje.
