Moždani udar, kao i ukupne kardiovaskularne bolesti (KVB) kod žena, doživjele su poseban interes tek u posljednjih desetak godina. Ranija su znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i KVB kod žena imaju svoje specifičnosti, te znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i KVB. Nažalost, rizik za moždani udar i KVB kod žena još je uvijek podcijenjen, smatrajući da su žene zaštićene hormonskim statusom. Međutim, žene imaju niži rizik samo u fertilnoj dobi od moždanog udara i KVB, a nastupom menopauze, rizik se izjednačava rizikom u muškaraca. Isto tako, simptomatologija moždanog udara i KVB u žena ima svoje osobitosti, tako da često bolest nije pravovremeno prepoznata i adekvatno liječena.
Što je moždani udar?
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Čimbenici rizika za moždani udar
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.
Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena:
• Oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
• Trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
• Preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
• Korištenje hormonske nadomjesne terapije.
• Migrene s aurom – migrene sa aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.
Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
• Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
• Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
• Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
• Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
• Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.
Specifični simptomi moždanog udara kod žena:
• Gubitak svijesti ili nesvjestica
• Opća slabost
• Poteškoće ili kratkoća daha
• Zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
• Nagla promjena ponašanja
• Uzrujanost
• Halucinacije
• Mučnina ili povraćanje
· Bol
• Štucanje
Moždani udar u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5 180 osoba, odnosno 10,0% svih umrlih. Od toga je 2 191 umrlih muškarca (8,6% od svih umrlih muškaraca) i 2 989 umrlih žena (11,3% od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba odnosno 4,4% od ukupno umrlih te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.
Posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( od 251,4/100 000 u 2000., na 98,8/100.000 u 2019.), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2017. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (318,6/100 000), a s najnižom Švicarska (43,7/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 158,4/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, međutim u žena je još uvijek podcijenjen kao zdravstveni problem, te je potrebna edukacija i podizanje svijesti ma razini struke i šire javnosti o problemu moždanog udara kod žena.
Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
• Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
• Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
• Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
• Ograničite konzumaciju alkohola.
• Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
• Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Važno je biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse za nastanak moždanog udara.
COVID 19 i kardiovaskularne bolesti
Danas znamo kako starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, od kojih se posebno ističu kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti pluća, pretilost, kronična bubrežna bolest i rak, kao i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti Covid-19 i povećan letalitet.
Brojna istraživanja koja se provode u posljednjih nekoliko mjeseci istražuju povezanost komorbiditeta i COVID – 19.
Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti.
Zbog preraspodjele zdravstvenih resursa, pristup hitnom liječenju, može biti otežan, što ovisi o ozbiljnosti epidemije na lokalnoj razini. To se dodatno pogoršava strahom pacijenata od zaraze, koji se plaše potražiti liječničku pomoć tijekom pandemije.
Iz svih ovih razloga, Europsko kardiološko društvo okupilo je stručnjake koji su izradili dokument, svojevrsni vodič, u kojem su prezentirani svi aspekti skrbi bolesnika s kardiovaskularnim bolestima tijekom pandemije COVID-19.
Kod kroničnih bolesnika, pri pojavi ozbiljnih znakova infekcije, kao što je teško disanje, stezanje ili bol u prsnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, odmah je potrebno potražiti liječničku pomoć. Prvo i osnovno pravilo u liječenju svih kroničnih bolesti, među kojima se nalaze i kardiovaskularne bolesti, glasi da treba nastaviti dalje koristiti svoju terapiju kronične bolesti kao do sada. Vrlo je značajno da kronična bolest bude dobro kontrolirana; naime, na taj način ostvarit će se najbolji preduvjeti za dobru ravnotežu, uključujući i psihičko stanje. Dakle, nikako ne treba prekinuti lijekove koje je osoba uzimala za svoju kroničnu bolest, niti mijenjati doze lijekova, već sve valja koristiti na način kao i ranije kada su održavali stabilnu bolest, tj. najbolje moguće stanje kronične bolesti.
Početkom 2020. godine, kada se tek pročulo za novi koronavirus, krenula je utrka za stjecanjem što više informacija i znanja o novom virusu. Spoznali smo da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend – srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa.
Stoga je važno osvijestiti bolesnike sa bolestima srca i krvnih žila, što uključuje i krvne žile mozga, da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice, hitni prijemi sigurna mjesta i da ukoliko imaju potrebe ići, trebaju ići. Puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Brza reakcija je jako bitna i posjet liječniku ne treba odgađati.
Aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom Dana crvenih haljina
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je povodom „Dana crvenih haljina“ organizirao digitalnu edukacijsku kampanju preko društvenih mreža, te je na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo informirao javnost o problemu moždanog udara u žena, mogućnostima prevencije moždanog udara, važnosti prepoznavanja simptoma i potrebi hitnog liječenja moždanog udara. Posebni naglasak je dan na utjecaj pandemije COVID-19 na moždani udar.
Kako neke zemlje izvješćuju o smanjenom broju hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti, zasebno infarkta miokarda i moždanog udara, koji su akutna i hitna stanja tako je HZJZ napravio analizu hospitalizacija za moždani udar i infarkt miokarda za prvih šest mjeseci ove godine, te usporedbu s 2019. godinom u istom periodu, za Republiku Hrvatsku. Iz rezultata je vidljivo je da je od 1.siječnja do 30. lipnja broj hospitalizacija u bolnicama RH, za moždani udar manji u prosjeku za 10%. No, najveće je smanjenje zabilježeno je u travnju u vrijeme „lockdown perioda“ te većeg broja novooboljelih osoba od Covid 19.
Prim. Verica Kralj, dr.med.
Voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
ZAJEDNO PROTIV MOŽDANOG UDARA U ŽENA!