Svjetski dan mijelodisplastičnog sindroma, koji se obilježava 25. listopada, posvećen je podizanju svijesti o ovoj rijetkoj malignoj bolesti krvi. Mijelodisplastični sindrom (MDS) karakterizira poremećaj u funkciji koštane srži, koja ne proizvodi dovoljan broj zdravih krvnih stanica.
MDS se može pojaviti u različitim oblicima – neki su blagi i mogu dugo ostati neprepoznati, dok su drugi ozbiljniji i mogu znatno narušiti kvalitetu života oboljelih.
Prema podacima Izvješća o umrlim osobama u 2024. godini od mijelodisplastičnog sindroma umrlo je ukupno 79 osoba od kojih je 45 muškaraca i 34 žena, dok se prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje u Hrvatskoj registrira oko 150 novih slučajeva.
Znakovi i simptomi MDS-a
Anemija
Anemija je smanjenje broja zdravih crvenih krvnih stanica. Crvene krvne stanice prenose kisik po cijelom tijelu. Anemija može uzrokovati sljedeće simptome:
- umor
- vrtoglavicu
- slabost
- kratkoću daha tijekom uobičajenih fizičkih aktivnosti
- glavobolju
- ubrzan ili nepravilan rad srca
- blijedu kožu.
Neutropenija
Neutropenija je smanjenje broja neutrofila, vrste bijelih krvnih stanica. Bijele krvne stanice pomažu tijelu u borbi protiv infekcija. Neutropenija može uzrokovati sljedeće simptome:
- česte infekcije ili infekcije koje ne prolaze
- povišenu tjelesnu temperaturu (vrućicu)
Trombocitopenija
Trombocitopenija je smanjenje broja zdravih krvnih pločica (trombocita). Trombociti pomažu u zaustavljanju krvarenja i sudjeluju u zacjeljivanju rana. Trombocitopenija može uzrokovati sljedeće simptome:
- lako nastajanje modrica
- dugotrajno krvarenje čak i kod manjih posjekotina
- sitne crvene točkice na koži (petehije)
- česta i/ili obilna krvarenja iz nosa
- krvarenje desni.
Iako u većini slučajeva nije jasno što uzrokuje genetske promjene koje dovode do MDS-a, postoje neki poznati čimbenici rizika poput: dobi, spola (muškarci imaju veću vjerojatnost da će razviti MDS od žena), genetskih poremećaja, obiteljske predispozicije, prethodno liječenje raka, pušenja, izloženosti benzenu.
Hrvatska udruga leukemija i limfoma (HULL) navodi kako se mijelodisplastični sindrom (MDS) najčešće javlja u starijoj životnoj dobi — većina oboljelih ima više od 60 godina, a prosječna dob dijagnoze je 77 godina.
Izbor najboljeg načina liječenja MDS-a ovisi o njegovoj vrsti, stupnju rizika i općem zdravstvenom stanju bolesnika.
Mogućnosti liječenja uključuju:
- potporno liječenje
- intenzivno liječenje citostaticima i presađivanjem krvotvornih matičnih stanica
- nove terapijske mogućnosti: manje intenzivno liječenje citostaticima.
Izvori:
Myelodysplastic syndromes (MDS) signs and symptoms | Blood Cancer United