Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.9. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, pripravnik

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.9. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. referent za rad u knjižnici u Ravnateljstvu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. referent za rad u knjižnici u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.4. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za antidoping

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za antidoping.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.2. doktor medicine u Službi za toksikologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. doktor medicine u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Svjetski dan moždanog udara 2025.

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada.

Tema ovogodišnje kampanje je: ”Svaka minuta je važna”, čime se naglašava važnost brzog prepoznavanja simptoma moždanog udara. Prvih sat vremena nakon udara – tzv. “zlatni sat” – ključno je za spašavanje moždanih stanica i povećanje šansi za preživljavanje i oporavak.

Svake minute čak 30 ljudi u svijetu doživi svoj prvi moždani udar, a statistike pokazuju da će jedan od četiri čovjeka tijekom života iskusiti ovu ozbiljnu bolest. Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Kod moždanog udara vrijeme igra ključnu ulogu — u samo jednoj minuti može propasti čak 1,9 milijuna moždanih stanica. Brza reakcija može značiti razliku između života i smrti, između oporavka i trajnih posljedica.
Zato je važno prepoznati simptome i odmah djelovati.

Kako prepoznati moždani udar?
Kao udar GROM-a!

Govor – Može li osoba razgovjetno govoriti? Zamoliti osobu da ponovi jednostavnu rečenicu. Na udar može upućivati nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor.
Ruke – Može li osoba ravnomjerno podići obje ruke? Zamoliti osobu da podigne obje ruke. Ako je jedna ruka slaba i “pada”, to je znak za uzbunu.
Oduzetost – Je li prisutna oduzetost polovine tijela ili lica? Zamoliti osobu da hoda. Pogledati je li lice simetrično. Čini li vam se da jedna strana “visi”, recite osobi da se nasmije – ako ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu.
Minute – Minute su važne, moždani udar je hitno stanje. Reagirajte odmah, pozovite hitnu pomoć!

Osobe koje su preživjele moždani udar često se suočavaju s raznolikim posljedicama koje mogu biti privremene ili trajne, ovisno o području mozga koje je zahvaćeno i brzini pružene pomoći. Pravovremeno prepoznavanje i reagiranje na simptome moždanog udara ključni su za spašavanje života i poboljšanje šansi za uspješan oporavak.

U Hrvatskoj je moždani udar 2024. godine bio treći uzrok smrti.
U 2024. godini od moždanog udara umrlo je 3 656 osoba, odnosno 7,2 % svih umrlih. Od toga je 1 601 umrlih muškarca (6,4 % od svih umrlih muškaraca) i 2 055 umrlih žena (7,9 % od svih umrlih žena).
Učestalost moždanog udara značajno raste s dobi, no više od 60 % moždanih udara događa se osobama mlađim od 70 godina, a 16 % osoba je mlađe od 50 godina.

Čimbenici rizika za moždani udar na koje možemo utjecati su:

  • pušenje
  • nepravilna prehrana
  • tjelesna neaktivnost
  • pretilost
  • povećana konzumacija alkohola
  • visoki krvni tlak
  • povišeni kolesterol
  • šećerna bolest
  • bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)
  • tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
  • Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Nemojte pušiti.
  • Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Izvori:

World Stroke Campaign | World Stroke Organization

I Z V J E Š Ć E O UMRLIM OSOBAMA U HRVATSKOJ U 2024. GODINI

Novi koraci u detekciji

Nedavni znanstveni rad pod naslovom “Advances in steroid purification for novel techniques in carbon isotope ratio mass spectrometry of doping control” donosi važan iskorak u preciznosti i pouzdanosti antidopinških analiza. Autori istražuju nove metode pročišćavanja steroida koje unapređuju učinkovitost analize omjera izotopa ugljika, poznate kao CIR-MS (Carbon Isotope Ratio Mass Spectrometry), jedne od ključnih tehnika u otkrivanju sintetičkih anaboličkih steroida u sportu.

CIR-MS omogućuje razlikovanje prirodno proizvedenih steroida od onih sintetičkog podrijetla na temelju omjera stabilnih izotopa ugljika (^13C/^12C). Međutim, kako bi ta analiza bila pouzdana, steroidni metaboliti u uzorcima moraju biti iznimno čisti. U stvarnosti, biološki uzorci poput urina i krvi sadrže brojne smetnje koje mogu narušiti preciznost mjerenja. Upravo zato autori predlažu poboljšane postupke pročišćavanja koji značajno povećavaju kvalitetu i stabilnost rezultata.

U novom pristupu koriste se specifični adsorpcijski materijali i polimeri koji selektivno vežu steroidne molekule, čime se učinkovito uklanjaju nepoželjne nečistoće. Uvedene su i mikroekstrakcijske tehnike koje omogućuju analizu manjih količina uzorka, ali uz veći prinos ciljanih spojeva. Automatizacija ovih procesa smanjuje rizik ljudske pogreške i povećava ponovljivost rezultata. Nadalje, kombinacija različitih metoda pročišćavanja, poput kruto-tekućinske ekstrakcije i visokoučinkovite tekućinske kromatografije, dodatno smanjuje prisutnost tvari koje mogu ometati analizu. Poboljšana kemijska derivatizacija, kojom se steroidne molekule pripremaju za analizu, doprinosi većoj stabilnosti i točnosti dobivenih vrijednosti.

Rezultati ovih poboljšanja izravno utječu na kvalitetu antidopinškog nadzora. Čišći i precizniji uzorci smanjuju broj neodređenih nalaza, a laboratoriji mogu brže i sigurnije potvrditi je li određeni steroid prirodnog ili sintetičkog podrijetla. Time se povećava pravna sigurnost sportaša jer se smanjuje mogućnost pogrešne interpretacije rezultata, dok se istodobno jača povjerenje u cijeli sustav antidopinga. Uz to, novi pristupi omogućuju bržu obradu uzoraka, niže troškove i veću učinkovitost rada laboratorija.

Unatoč napretku, istraživanje upozorava i na izazove koji ostaju. Nove metode potrebno je validirati za širok spektar steroida i različite biološke matrikse, a njihova implementacija zahtijeva znatna ulaganja u opremu i obuku osoblja. Ključno je i međunarodno usklađivanje protokola, jer samo standardizirani pristupi mogu jamčiti usporedivost rezultata među laboratorijima.

Zaključno, nova dostignuća u pročišćavanju steroida predstavljaju značajan iskorak u tehnologiji antidopinških analiza. Ona omogućuju preciznije

razlikovanje između prirodnih i sintetičkih hormona, čime se dodatno jača integritet i pravednost u sportu. Ipak, njihov uspjeh ovisit će o spremnosti znanstvene i sportske zajednice da u njih uloži vrijeme, sredstva i suradnju potrebnu za njihovu potpunu primjenu. (J.K)

Poboljšanje integriteta u sportu

Više od 500 predstavnika nacionalnih vlada, antidopinških organizacija i stalnih izaslanstava pri UNESCO-u okupilo se prošlog tjedna u Parizu na Konferenciji stranaka Međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu (COP10).

Obilježavajući 20. godišnjicu Međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu, sudionici su se osvrnuli na dva desetljeća napretka u globalnim naporima za očuvanje sportskih vrijednosti, etike i zdravlja sportaša. Sudionici su također raspravljali o upravljanju Konvencijom i njezinoj usklađenosti, kao i o rješavanju novih izazova u sportskom integritetu. Zamjenik glavnog tajnika Bjørn Berge, koji je predstavljao Vijeće Europe, održao je uvodni govor na otvaranju sastanka. Njegova intervencija ilustrirala je povijest UNESCO-ve konvencije i Konvencije Vijeća Europe o antidopingu kao jedina dva međunarodna ugovora koji pružaju obvezujući pravni okvir državama za borbu protiv dopinga u sportu. Osim toga, istaknuo je suradnju Vijeća Europe s nacionalnim antidopinškim organizacijama i Svjetskom antidopinškom agencijom (WADA) kako bi se osiguralo da Svjetski antidopinški kodeks odražava sportske standarde pravednosti i demokratskih vrijednosti.

Govorio je i o revidiranim smjernicama za integritet sporta koje će biti usvojene na Konferenciji stranaka. Razvijene u bliskoj suradnji UNESCO-a i Vijeća Europe, Smjernice su namijenjene unaprjeđenju raznih pitanja sportskog integriteta, kao što su uznemiravanje i zlostavljanje u sportu, korupcija i namještanje utakmica.

Ishodi konferencije COP10 imat će ključnu ulogu u oblikovanju budućeg smjera globalnog upravljanja integritetom sporta, jačanju međunarodne suradnje, mira i održivog razvoja. Tekući proces reformi Konvencije usmjeren je na povećanje njezina učinka, održivosti, upravljanja i učinkovitosti. (V.B)

Svjetski dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu

Svjetski dan mijelodisplastičnog sindroma, koji se obilježava 25. listopada, posvećen je podizanju svijesti o ovoj rijetkoj malignoj bolesti krvi. Mijelodisplastični sindrom (MDS) karakterizira poremećaj u funkciji koštane srži, koja ne proizvodi dovoljan broj zdravih krvnih stanica.

MDS se može pojaviti u različitim oblicima – neki su blagi i mogu dugo ostati neprepoznati, dok su drugi ozbiljniji i mogu znatno narušiti kvalitetu života oboljelih.

Prema podacima Izvješća o umrlim osobama u 2024. godini od mijelodisplastičnog sindroma umrlo je ukupno 79 osoba od kojih je 45 muškaraca i 34 žena, dok se prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje u Hrvatskoj registrira oko 150 novih slučajeva.

Znakovi i simptomi MDS-a

Anemija

Anemija je smanjenje broja zdravih crvenih krvnih stanica. Crvene krvne stanice prenose kisik po cijelom tijelu. Anemija može uzrokovati sljedeće simptome:

  • umor
  • vrtoglavicu
  • slabost
  • kratkoću daha tijekom uobičajenih fizičkih aktivnosti
  • glavobolju
  • ubrzan ili nepravilan rad srca
  • blijedu kožu.

Neutropenija

Neutropenija je smanjenje broja neutrofila, vrste bijelih krvnih stanica. Bijele krvne stanice pomažu tijelu u borbi protiv infekcija. Neutropenija može uzrokovati sljedeće simptome:

  • česte infekcije ili infekcije koje ne prolaze
  • povišenu tjelesnu temperaturu (vrućicu)

Trombocitopenija

Trombocitopenija je smanjenje broja zdravih krvnih pločica (trombocita). Trombociti pomažu u zaustavljanju krvarenja i sudjeluju u zacjeljivanju rana. Trombocitopenija može uzrokovati sljedeće simptome:

  • lako nastajanje modrica
  • dugotrajno krvarenje čak i kod manjih posjekotina
  • sitne crvene točkice na koži (petehije)
  • česta i/ili obilna krvarenja iz nosa
  • krvarenje desni.

Iako u većini slučajeva nije jasno što uzrokuje genetske promjene koje dovode do MDS-a, postoje neki poznati čimbenici rizika poput: dobi, spola (muškarci imaju veću vjerojatnost da će razviti MDS od žena), genetskih poremećaja, obiteljske predispozicije, prethodno liječenje raka, pušenja, izloženosti benzenu.

Hrvatska udruga leukemija i limfoma (HULL) navodi kako se mijelodisplastični sindrom (MDS) najčešće javlja u starijoj životnoj dobi — većina oboljelih ima više od 60 godina, a prosječna dob dijagnoze je 77 godina.

Izbor najboljeg načina liječenja MDS-a ovisi o njegovoj vrsti, stupnju rizika i općem zdravstvenom stanju bolesnika.

Mogućnosti liječenja uključuju:

  • potporno liječenje
  • intenzivno liječenje citostaticima i presađivanjem krvotvornih matičnih stanica
  • nove terapijske mogućnosti: manje intenzivno liječenje citostaticima.

Izvori:

Myelodysplastic syndromes (MDS) signs and symptoms | Blood Cancer United

https://hull.hr/

 

Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu 

Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu ove se godine obilježava od 20. do 24. listopada. Glavni cilj Europskog tjedna sigurnosti i zdravlja na radu je podizanje svijesti o važnosti sigurnosti i zdravlja na radnim mjestima, poticanje rasprava među dionicima i razmjene dobrih praksi te promicanje aktivnosti za smanjenje rizika na radu.

Hrvatska obilježava Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu kroz stručne skupove, predavanja i radionice, gdje sudjeluju predstavnici ministarstva, stručnjaci za sigurnost na radu, predstavnici radnika i poslodavaca te ostali zainteresirani dionici.

Ove se godine završava Kampanja za zdrava radna mjesta za razdoblje 2023.-2025.  koju koordinira Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. Kapanja pod nazivom „Siguran i zdrav rad u digitalno doba“ poseban fokus stavljala na pet prioritetnih područja sigurnosti na radu: radu putem digitalnih platformi, automatizaciji zadataka, radu na izdvojenom mjestu rada i hibridnom radu, upravljanju radnicima uz pomoć umjetne inteligencije te pametnim digitalnim sustavima. Završetak kampanje nije kraj aktivnosti, već poziv na daljnji angažman svih dionika kako bi se kontinuirano unapređivali uvjeti rada na radnim mjestima u sve složenijem digitalnom svijetu.

Sljedeća Kampanja za zdrava radna mjesta za razdoblje 2026.-2028.  usredotočuje se na mentalno zdravlje i psihosocijalne rizike na radu u „novim i zanemarenim profesionalnim skupinama, sektorima i područjima“ i pokreće čitav niz novih aktivnosti koje za cilj imaju osvijestiti ovu problematiku te donijeti prijedloge za poboljšanje.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo aktivno sudjeluje u promociji Europskog tjedna sigurnosti kroz organizaciju edukativnih radionica, seminara  i webinara, provođenjem aktivnosti Kampanje za zdrava radna mjesta te sudjelovanjem na stručnim skupovima u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

 

 

 

Treća Generalna skupština Zajedničke akcije za kardiovaskularne bolesti i dijabetes

Od 14. do 16. listopada 2025. Madrid je bio domaćin treće Generalne skupštine JACARDI-ja (Zajednička akcija za kardiovaskularne bolesti i dijabetes), okupivši više od 200 sudionika iz 21 europske države.

Na Generalnoj skupštini sudionici su raspravljali o smanjenju nejednakosti u pristupu zdravstvu, posebice u kontekstu rodnih razlika – žene u Europi i dalje imaju lošije ishode kod kardiovaskularnih bolesti. Naglašena je potreba za boljim praćenjem zdravstvenih podataka, održivim modelima skrbi i uključivanjem pacijenata u liječenje.

Na Skupštini se istaknula i važnost izrade Plana Europske unije za kardiovaskularno zdravlje. U okviru događaja predstavnici Europske komisije, Svjetske zdravstvene organizacije i stručnih organizacija sudjelovali su u raspravama o integraciji pilot-projekata JACARDI-ja u buduće zdravstvene politike.

JACARDI, koji traje od 2023. do 2027. godine, uključuje 143 pilot-projekta u 21 državi te promiče rano otkrivanje, integriranu skrb i zdravstvenu pismenost u borbi protiv nezaraznih bolesti.

Cilj sudjelovanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u ovom projektu je procjena razine zdravstvene pismenosti u općoj populaciji te među osobama koje boluju od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, kao i provedba pilot-projekta usmjerenog na unaprjeđenje zdravstvene pismenosti stanovnika Republike Hrvatske.

Ovaj je projekt financiran iz programa EU4Health 2021.-2027. u okviru Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava 101126953. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalne tehnologije (HaDEA). Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Story Pink Fest 2025. – „Sačuvajmo zdrave dojke”

U subotu, 18. listopada 2025., Zagreb je bio domaćin javnozdravstvene manifestacije Story Pink Fest, koju su organizirali časopis Story i udruga P.I.N.K. life – pogled iz novog kuta uz podršku mnogih partnera. Događaj je započeo u parku Zrinjevac, a nastavio se povorkom do Cvjetnog trga, gdje je održana humanitarna modna revija žena koje su prošle liječenje ili su trenutno u procesu liječenja  raka dojke, uz sudjelovanje osoba iz javnog života.

Manifestacija se održala pod već tradicionalnim sloganom „Sačuvajmo zdrave dojke“, a cilj događaja je bio podizanje svijesti o važnosti zdravih životnih navika, redovitih pregleda i samopregleda dojki. Hrvatski zavod za javno zdravstvo ovom je prilikom istaknuo značaj odaziva na mamografske preglede u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.

Rak dojke ostaje najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja svijeta. Prema zadnje dostupnim podacima, u 2022. godini zabilježeno je 3 088 novih slučajeva, dok je u 2024. godini od ove bolesti preminulo 697 žena.

Zahvaljujući organiziranom programu probira, suvremenim dijagnostičkim metodama i dostupnosti inovativnih terapija, u Hrvatskoj bilježimo pad smrtnosti od raka dojke za 25–30%, što nas svrstava među zemlje s nižom stopom smrtnosti u Europskoj uniji. Od početka provedbe Nacionalnog programa obavljeno je oko 2 300 000 mamografskih pregleda, a otkriveno je više od 10 000 novih slučajeva raka dojke.

Odaziv žena na mamografske preglede u sklopu programa iznosi 70 %, što Hrvatsku svrstava među zemlje s visokim odzivom. Sve žene u dobi od 49 do 70 godina pozivaju se na mamografiju svake dvije godine. Trenutno je u tijeku deveti ciklus pozivanja, koji obuhvaća žene rođene između 1955. i 1976. godine, a pozivi se šalju na kućne adrese.

Listopad, mjesec borbe protiv raka dojke, obilježava se brojnim javnozdravstvenim i humanitarnim akcijama koje šalju jasnu poruku: prevencija i rano otkrivanje ključni su za očuvanje zdravlja dojki.

EU JAMRAI 2  (WP10) – podizanje svijesti o antibioticima i antimikrobnoj rezistenciji u Domu za starije osobe Petrinja

Nakon ljetne stanke, u okviru projekta EU JAMRAI 2, nastavljamo s našim aktivnostima usmjerenima na podizanje svijesti o antibioticima i antimikrobnoj rezistenciji.

U ponedjeljak smo posjetili Dom za starije osobe u Petrinji. Starije osobe predstavljaju našu ciljnu skupinu, jer su najveći potrošači antibiotika. Zbog čestih hospitalizacija i povratka u domove za starije, važno je da budu informirane o mjerama opreza pri povratku iz bolnice, o važnosti higijene te o cijepljenju, kojim se sprječava pojava bakterijskih infekcija i time pretjerana uporaba antibiotika.

Predavanje korisnicima Doma održale su dr. Tajana Juzbašić i dr. Selma Bošnjak, koje su na razumljiv i pristupačan način predstavile važnost pravilne uporabe antibiotika, brige o osobnoj higijeni i cijepljenju – svega onoga što doprinosi smanjenju nepravilne i nepotrebne uporabe antibiotika, a samim tim i smanjenju antimikrobne rezistencije.

Nakon predavanja uslijedila je interaktivna rasprava, tijekom koje su sudionici mogli postavljati pitanja i dobiti stručne odgovore na licu mjesta.

Također smo promovirali naš simbol borbe protiv antimikrobne rezistencije. Tom su prilikom simboli podijeljeni korisnicima i djelatnicima Doma, kako bi ih svakodnevno podsjećali na važnost odgovorne uporabe antibiotika i očuvanja njihove učinkovitosti za buduće generacije.

Aktivnosti provedene u okviru projekta EU JAMRAI 2 pokazale su se iznimno učinkovitima u podizanju svijesti o antimikrobnoj rezistenciji i pravilnoj uporabi antibiotika. Edukativni sadržaji i stručno predavanje su prilagođeni specifičnim potrebama ciljnih skupina, čime je omogućeno bolje usvajanje informacija i veća osviještenost o ključnim temama javnog zdravstva.

Fotogalerija:

 

Protokol nadoknadnog cijepljenja

Pri cijepljenju se liječnici često susreću s potrebom nadoknade propuštenih cijepljenja kod djece koja kasne sa cijepljenjima predviđenima programom ili su propustila neke doze u preporučenom slijedu cijepljenja.

Protokol nadoknadnog cijepljenja možete naći ovdje.

ESPAD 2024 – Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima

ESPAD 2024 – Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima 

Svjetski dan borbe protiv dječje paralize

Svjetski dan borbe protiv dječje paralize (World Polio Day) obilježava se 24. listopada svake godine, kako bi se skrenula pažnja na ovu opasnu bolest te naglasila važnost za daljnjim ispunjavanjem uvjeta za održivost proglašenja Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije slobodnom od poliomijelitisa tj. dječje paralize.

Početkom 20. stoljeća dječja paraliza bila je jedan od glavnih uzroka smrti, akutne paralize i doživotnog invaliditeta. U razvijenijim zemljama dječja paraliza je stavljena pod kontrolu i praktički eliminirana kao javnozdravstveni problem ubrzo nakon uvođenja učinkovitih cjepiva 1950-ih i 1960-ih. Trebalo je nešto više vremena da se dječja paraliza prepozna kao javnozdravstveni problem u zemljama u razvoju, te je tijekom 1970-ih uvedena rutinska imunizacija širom svijeta kao dio nacionalnih programa imunizacije, pomažući u kontroli bolesti u mnogim zemljama u razvoju.

Svjetska zdravstvena organizacija 1988. godine donijela je rezoluciju o iskorjenjivanju dječje paralize, te je zahvaljujući sustavnom cijepljenju uspješno iskorijenjen divlji tip poliovirusa u većem dijelu svijeta. Danas divlji poliovirus i dalje cirkulira u samo dvije zemlje (Afganistan i Pakistan), a globalna učestalost slučajeva dječje paralize smanjila se za 99%.

U Hrvatskoj je cijepljenje protiv dječje paralize uvedeno 1961. godine. Tijekom 1961. i 1962. godine je provedena masovna kampanja cijepljenja kojom su obuhvaćene sve osobe do 20 godina starosti. S obzirom na ovakav način uvođenja cijepljenja, došlo je do upadljivog pada morbiditeta pa je poliomijelitis postao rijetka bolest, a 1989. godine je zabilježen zadnji slučaj poliomijelitisa u Hrvatskoj.

Prijave dječje paralize u Hrvatskoj 1949.-2024.

Dok god virus nije u potpunosti iskorijenjen u svijetu postoji mogućnost ponovnog unosa u osjetljive populacije. Stoga je iznimno važno nastaviti s aktivnostima:

– održavanje visokih cijepnih obuhvata.

– kontinuirano praćenje kretanja enterovirusa među stanovništvom pretragom stolica na enteroviruse, prvenstveno kod djece, te pretraživanjem otpadnih voda na enteroviruse.

– svaki slučaj akutne mlohave kljenuti kod djece obvezno prijaviti uz provođenje epidemiološke ankete i virološke obrade

Ovaj je dan prigoda da se podsjeti na ovu iznimno opasnu bolest te ponovno istakne važnost nastavka ispunjavanja uvjeta za održivost proglašenja Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije slobodnom od dječje paralize.

Obilježavanjem ovoga dana želimo ponovno zahvaliti svim cjepiteljima u Hrvatskoj koji su unazad više od 60 godina pridonijeli ovom velikom uspjehu.

Intravenska infuzija

Sport Integrity Australia potvrdio je odluku Međunarodne agencije za integritet tenisa (ITIA) kojom se određuje desetomjesečno razdoblje nepodobnosti australskom sportašu Thomasu Fancuttu zbog kršenja članka 2.2 Svjetskog antidopinškog kodeksa (Kodeks)

Tenisač Fancutt priznao je da je 3. prosinca 2024. primio intravensku infuziju iznad prihvaćene granice od 100 ml u razdoblju od 12 sati (zabranjena metoda).

19. ožujka 2025. je privremeno suspendiran zbog kršenja antidopinškog pravila. Pravo nastupa stječe 18. siječnja 2026.

 

Dodatne informacije o zabranjenoj metodi

Prem WADA-i je intavenska infuzija veća od 100 ml po 12-satnom razdoblju zabranjena metoda i predstavlja kršenje antidopinških pravila.

Sportaši kojima je potrebna infuzija tijekom bolničkog liječenja, kirurškog zahvata ili kliničkog dijagnostičkog ispitivanja dopuštena je ako je sportašu odobren zahtijev za TUE-om prije ili poslije tretmana.

Intravenska injekcija ili infuzija događa se kada se tvar daje izravno u venu kroz iglu. Može se isporučiti u malom volumenu jednostavnom štrcaljkom ili u velikom volumenu kroz specijaliziranu iglu, cjevčicu i IV vrećicu. (V.B)

COVID-19 u Hrvatskoj (21.10.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 42. kalendarskom tjednu (tjedan od 13. do 19. listopada 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 1173 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 42. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Održan stručni skup povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja: „Burnout u fokusu: Multidisciplinarni stručni skup o prevenciji, dijagnostici i tretmanu burnouta“

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada 2025., održan je stručni skup posvećen jednom od gorućih problema mentalnog zdravlja u svijetu rada – burnoutu.

Skup je pozdravnim govorom otvorila mr. sc. Tanja Lelas, dr. med., spec. medicine rada i športa, istaknuvši kako burnout više nije samo individualni problem, već ozbiljan javnozdravstveni izazov koji utječe na kvalitetu života, produktivnost i širu društvenu zajednicu. Sudionicima se obratila i Helena Koren, mag. psih., spec. psih. med. rada, naglasivši važnost podizanja svijesti o mentalnom zdravlju i sve učestalijim poteškoćama povezanim s radnim mjestom.

Uvodno izlaganje održale su Barbara Raguž Pečur, mag. psih. i Petra Bekavac, mag. psih. koje su predstavile pregled dosadašnjih spoznaja o burnoutu – od razvoja samog konstrukta, faza i rizičnih čimbenika, instrumenata procjene, podataka o učestalosti do mjera prevencije. Također su prikazale aktivnosti Službe za medicinu rada i športa, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu, uključujući projekte MH4HRM i Burnout Prevent, kao i rad Savjetovališta za psihosocijalne rizike.

O tome kako izgleda burnouta u ordinaciji obiteljske medicine govorila je Vanja Pintarić Japec, dr. med., spec. obit. med. iz Doma zdravlja Zagreb – Centar i Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ-a, koja je, uz primjere iz prakse, predstavila i rezultate istraživanja o burnoutu među liječnicima u Hrvatskoj.

Prim. Aldenita Matić, dr. med., spec. psihijatar, subspec. psihoterapije i socijalne psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče, prikazala je dijagnostičke pristupe i diferencijalnu dijagnostiku burnouta u psihijatrijskoj praksi te moguće terapijske opcije.

O tome kada i kako intervenirati govorila je Tihana Zadravec Vrbanc, dr. med., spec. psihijatar iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, prikazavši simptome koji upućuju na potrebu za intervencijom, tijek liječenja i terapijske programe.

Na temu burnouta i zdravlja radnika, Karmen Bradvica-Kelava, dr. med., spec. medicine rada i športa, objasnila je zdravstvene učinke burnouta te odgovorila na pitanje je li burnout profesionalna bolest, pojasnivši razloge zašto trenutačno nije, kao i uvjete koje bi bilo potrebno ispuniti da to postane.

O praćenju dobrobiti službenika u javnoj upravi, strateškom okviru i dosadašnjim rezultatima EU TSI projekta govorio je Tomislav Mičetić, dipl. oec. iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Kao primjer dobre prakse, Paula Putar, mag. psih. iz tvrtke SICK MOBILISIS d.o.o. predstavila je aktivnosti i benefite koje tvrtka nudi svojim zaposlenicima radi očuvanja i poticanja dobrobiti, kao i način na koji prate učinke svojih intervencija.

U završnom dijelu skupa istaknuto je kako je nužno kontinuirano govoriti o temi mentalnog zdravlja u svijetu rada, poticati svijest o važnosti prevencije i ranog prepoznavanja simptoma te ohrabrivati pojedince da potraže pomoć kada im je ona potrebna.

Skupu je prisustvovalo više od 70 sudionika različitih profila – liječnika, psihologa, stručnjaka zaštite na radu, medicinskih sestara i drugih profesionalaca koji se u svom radu bave očuvanjem zdravlja radno aktivne populacije.

Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa

Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa obilježava se 21. listopada s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti odgovornog ponašanja u prometu te smanjenja broja prometnih nesreća, ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba na cestama.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije otprilike 1.19 milijuna ljudi umre svake godine od posljedica prometnih nesreća. Ozljede su u cestovnom prometu vodeći uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina.

Bilten o sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova navodi kako su se na hrvatskim cestama posljednjih deset godina prosječno dogodile 32 492 prometne nesreće te je godišnje u prometu prosječno stradalo 13 780 osoba.

Prometne nesreće i dalje su vodeći uzrok smrtnosti među mladima u dobi od 10 do 25 godina, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.

Najviše su ugrožena djeca, mladi ljudi i druge ugrožene skupine – biciklisti, mopedisti, motociklisti i pješaci. Od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama, oko pet posto osoba ostaju trajni invalidi, što je godišnje više od stotinjak ljudi. Deset posto njih trpi trajne posljedice, a najčešće je riječ o osobama mlađe životne dobi.

Najčešći uzroci teških prometnih nesreća su prekoračenje brzine, nepoštivanje prometnih pravila i vožnja pod utjecajem alkohola i droga.

U rujnu 2020. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je rezoluciju pod nazivom „Unaprjeđenje globalne sigurnosti na cestama“, kojom je proglašeno Desetljeće djelovanja za sigurnost na cestama 2021.–2030. Cilj ove inicijative je smanjiti broj smrtnih slučajeva i ozljeda u cestovnom prometu za najmanje 50 % do 2030. godine.

Rezolucija ističe da su smrtni ishodi i ozljede u prometu u velikoj mjeri sprječivi, no unatoč određenim naprecima, promet i dalje ostaje ozbiljan javnozdravstveni i razvojni problem, s izraženim društvenim i ekonomskim posljedicama koje mogu otežati postizanje ciljeva održivog razvoja.

Vlada RH je 29. srpnja 2021. godine usvojila Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030.

Opći cilj Plana je smanjenje broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu za 50 %. Posebni cilj Plana je unaprjeđenje sigurnosti cestovnog prometa u RH.

 

Newer posts